Prema najnovijem UNESCO-ovom globalnom izvještaju “World Trends in Freedom of Expression and Media Development 2022–2025”, sloboda izražavanja i medija širom svijeta bilježi najdublji pad u posljednjih deset godina. Indeks slobode izražavanja globalno je opao za 10% od 2012. godine, što UNESCO ocjenjuje kao historijski ozbiljan i zabrinjavajući trend.
Izvještaj naglašava da su novinari sve češće izloženi političkim pritiscima, nasilju, pravnim zloupotrebama (uključujući SLAPP tužbe), ekonomskim pritiscima i digitalnim prijetnjama, posebno u kontekstu širenja dezinformacija i generativne umjetne inteligencije. Posebno su pogođene žene novinarke, koje nesrazmjerno često trpe online i offline nasilje.
UNESCO ističe i ozbiljnu krizu održivosti medija: digitalne platforme preuzele su najveći dio prihoda od oglašavanja, dok nezavisni i javno-interesni mediji sve teže osiguravaju finansijsku stabilnost, što direktno utiče na kvalitet i nezavisnost novinarstva.
Šta ovo znači za Bosnu i Hercegovinu?
Iako izvještaj ne daje pojedinačne rang-liste po državama, identificirani globalni trendovi u velikoj mjeri odražavaju i stanje u Bosni i Hercegovini. Medijska scena u BiH već godinama funkcioniše u uslovima snažne političke polarizacije, sistemskog pritiska na kritičko novinarstvo, porasta SLAPP tužbi, te sve izraženije ekonomske nesigurnosti lokalnih i istraživačkih medija.
Posebno je relevantan dio izvještaja koji se odnosi na “oružavanje pravnog sistema” protiv novinara, jer se i u BiH bilježi rast sudskih postupaka usmjerenih na zastrašivanje medija i novinara, umjesto zaštite prava na slobodu izražavanja. Također, problem nekažnjivosti napada i prijetnji novinarima ostaje ozbiljan izazov, uz slabu institucionalnu reakciju i ograničenu podršku žrtvama.
UNESCO-ov naglasak na važnosti informacija kao javnog dobra, jačanju medijske pismenosti i transparentnosti digitalnih platformi, posebno je značajan za BiH, gdje su dezinformacije, govor mržnje i politički kontrolisani narativi snažno prisutni u online prostoru.
Poziv na djelovanje
UNESCO zaključuje da bez hitne i koordinirane podrške slobodnim, nezavisnim i pluralističkim medijima, demokratija, društvena kohezija i ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja ostaju ozbiljno ugroženi. Za Bosnu i Hercegovinu, ovo predstavlja dodatni poziv domaćim institucijama, međunarodnim partnerima i donatorima da slobodu medija tretiraju kao ključno demokratsko i sigurnosno pitanje, a ne kao sporednu temu.
Udruženje Umbrella nastavlja zagovarati jaču institucionalnu zaštitu novinara, održivost nezavisnih medija i unapređenje profesionalnih standarda, u skladu s preporukama UNESCO-a i međunarodnim normama slobode izražavanja.
