U organizaciji Fondacije Mediacentar, Udruženja ‘JaBiHEU’ i Vijeća za štampu i online medije, u Sarajevu je održana konferencija ‘Medijske slobode u BiH: Od reformskih prioriteta ka strateškom okviru razvoja medija’
Suštinski napredak u zakonodavnim i institucionalnim reformama koje se odnose na slobodu izražavanja i medijske slobode nije se dogodio u posljednjih godinu dana. Ključni izazovi ostali su isti: spor i nedovoljno transparentan rad na propisima, izostanak političkog i institucionalnog konsenzusa, te fragmentacija nadležnosti koja otežava donošenje i realizaciju krovnih rješenja, rečeno je na konferenciji koju su, u Sarajevu, pod nazivom „Medijske slobode u BiH: Od reformskih prioriteta ka strateškom okviru razvoja medija“ organizovali Fondacija Mediacentar, Udruženje „JaBiHEU“ i Vijeće za štampu i online medije u BiH.
„Problem je do sada bila, a jeste i dalje, implementacija zakona. Dok čekamo njihovu primjenu i stalno ukazujemo na to, dogodilo se da je pravni i regulatorni okvir zastario i da ga je neophodno uskladiti sa EU regulatornim okvirom i standardima za zaštitu slobode izražavanja i slobode medija. Ni novih zakona još nema i u različitim su pripremnim fazama – prije svega mislim na zakon o transparentnosti medijskog vlasništva, potom zakon o elektronskim komunikacijama i zakon o elektronskim medijima, onda i zakonsko rješenje koje će donijeti stabilizaciju javnog RTV-sistema i osiguranje finansijske održivosti i političke nezavisnosti javnih emitera“, rekla je Maida Muminović, izvršna direktorica Fondacije Mediacentar. Prema njenim riječima, neophodno je i da se nastavi raditi na jačanju zaštite novinara i medijskih radnika.
Ohrabruju određeni pomaci, uključujući usvajanje Reformske agende koja medijska pitanja obuhvata kroz temeljna prava, dodala je. Ipak, ključni izazov ostaje poštovanje preuzetih rokova u provođenju mjera koje se moraju provesti do kraja 2027. godine, kao što su analiza zakona koji narušavaju slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja, ali i brisanje spornih odredbi o kleveti u Krivičnom zakoniku entiteta Republika Srpska.
Napredak je postignut i kroz rad kontakt-tačaka u tužilaštvima i policijskim tijelima, kao i evidenciji predmeta u tužilaštvima što omogućava uvid u tok tih slučajeva. Kroz nove odredbe Krivičnog zakona entiteta Federacije BiH, prepoznata su djela uhođenja izvršena i upotrebom informaciono-komunikacijskih tehnologija i djela psihičkog nasilja, što može ponuditi normativni okvir za zaštitu novinara i novinarki koji se suočavaju sa online uznemiravanjem.
Važnost sigurnosti novinara, slobode medija i izražavanja
Konferencija je organizovana u okviru projekta „Reforme za integritet medija i slobodu govora“ koji finansiraju Evropska unija i Ambasada Kraljevine Nizozemske u BiH.
Nizozemski ambasador Henk van der Dool rekao je kako su sloboda medija i izražavanja te sigurnost novinara jako bitne stvari kako za demokratski razvoj, tako i za integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.
„Bez toga svega bi političari i institucije mogli raditi mnoge stvari koje požele, međutim mediji su upravo ti koji uspostavljaju kontrolu i nad onim što oni rade. Zato zajednički možemo i dalje raditi na razvoju tih sloboda u okviru Evropske unije i pomoći slobodi medija da se dalje razvija“, rekao je Van der Dool.
Prema riječima Mojce Krisper Figueroa, liderice tima u Delegaciji Evropske unije u BiH, „slobode medija i pluralizam su temeljni stubovi demokratskog društva i osnovni su element puta Bosne i Hercegovine ka EU“.
„Potičemo unapređenje prioritetne legislative, njeno usklađivanje sa standardima Evropske unije, posebno u oblastima kao što su regulisanje medija, transparentnost, odgovornost i reforma javnog radiodifuznog sistema“, rekla je Krisper Figueroa.
Studija praćenja napretka reformskog procesa za medijsku legislativu
Na konferenciji je predstavljena studija praćenja napretka reformskog procesa za medijsku legislativu, koju je objavio Mediacentar Sarajevo, pod nazivom „Zaštita medijskih sloboda u BiH: Studija praćenja napretka I“ (dostupna na ovom linku). Studija Lamije Kovačević, istraživačice u Mediacentru Sarajevo, i Mladena Bubonjića, profesora na Nezavisnom univerzitetu Banja Luka, predstavlja nastavak prošlogodišnje analize u kojoj su identifikovani glavni izazovi za medijski integritet i slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini.
Cilj predstavljenog izvještaja je da pruži pregled ključnih zakonodavnih, institucionalnih i političkih kretanja u oblasti medijskih sloboda tokom 2025. godine, analizira njihov uticaj na rad medija i položaj novinara, te identificira glavne izazove i potencijalne pravce djelovanja.
Prema Bubonjićevim riječima, stanje u oblasti slobode izražavanja i medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini se nije poboljšalo tokom 2025. godine. Kaže i da se država u mnogim segmentima kreće unazad.
„Od nekadašnjeg narativa: ‘zakoni su dobri, implementacija je slaba’, stiglo se do stanja u kojem su i zakoni postali regresivni ili zastarjeli, a implementacija selektivna i podložna političkim interesima“, istakao je Bubonjić.
Upozorio je da kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj i dalje predstavlja jedan od najvećih problema za medije, uz sve češće korištenje zakona za pritisak na novinare i medije. Tokom prošle godine, dodao je, nastavljen je trend korištenja krivičnog i prekršajnog prava na način koji može proizvesti zastrašujući efekt na novinare i ograničiti javnu debatu.
Lamija Kovačević je ukazala na signale institucionalizacije kontrole sadržaja kroz politički definirane inicijative, poput najave formiranja odjeljenja za borbu protiv dezinformacija u okviru Vlade Republike Srpske, u diskursu koji potencijalno širi prostor da se kritičko izvještavanje kvalificira kao štetno ili negativno, što je zabilježeno tokom perioda praćenja napretka reformskog procesa za medijsku legislativu.
Zbirno posmatrano, nalazi ukazuju da su prioriteti i obaveze prema EU prepoznati kroz Reformsku agendu, te da postoje radni nacrti i inicijalni mehanizmi, ali se politička volja da se oni pretoče u usklađeno i efektivno zakonodavstvo i praksu i dalje pokazuje kao ključna prepreka napretku.
Tokom konferencije održan je i panel posvećen prioritetima Reformske agende i strateškom okviru za medijsku legislativu, te panel o pravnim i fizičkim pritiscima na novinare.
Izvor: Media.ba
Foto: Umbrella