„Sloboda izražavanja i sloboda medija temeljni su stubovi svakog demokratskog društva. Zbog toga je jačanje osnovnih sloboda ključni cilj evropskog puta i angažmana Evropske unije u Bosni i Hercegovini“, rekao je Luigi Soreca, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, otvarajući konferenciju „Kritički glasovi pod pritiskom“, koja je održana u Sarajevu.
„Rad medija treba osigurati bolju informiranost građana i otvorenu javnu debatu, ali istovremeno je važno i odgovorno ponašanje vlasti, naročito u trenutnom periodu sužavanja prostora za civilno društvo i medije“, dodao je Soreca.
Posebno je važno, nastavio je, da mediji nastave raditi na profesionalnosti, integritetu i nezavisnosti u izbornoj godini jer informacije postaju izuzetno značajne za donošenje odluke građana. U tom kontekstu, rekao je Soreca, odgovornost medija je još važnija.
„Evropska unija snažno podržava pravo novinara da slobodno istražuju pitanja od javnog interesa i da nastave pozivati nosioce vlasti na odgovornost. Bez novinara koji rade bez straha i pritisaka nema istinske javne rasprave niti transparentne uprave“, rekao je Soreca.
Podsjetio je i kako svjedočimo zabrinjavajućim trendovima na globalnom nivou, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, gdje rastu pritisci na novinare, dok se istovremeno sužava prostor za slobodno i nezavisno djelovanje.
„Neprihvatljive su prijetnje i zastrašivanje novinara i medijskih radnika. Takvi incidenti zahtijevaju nedvosmislen i brz odgovor institucija“, smatra Soreca.
‘Zabrinutost za sigurnost i slobodu ne smiju biti norma’
Još jedna važna tema, posebno uoči ovogodišnjih izbora u Bosni i Hercegovini, jeste integritet medija, za koji je Soreca rekao kako „ostaje ključan za osiguranje pravičnog, informisanog i transparentnog izbornog procesa“.
„Dezinformacije, netačni politički narativi i organizovane online kampanje dezinformisanja predstavljaju ozbiljan izazov za demokratske procese. Govor mržnje, netransparentno vlasništvo i slaba regulatorna kontrola dodatno komplikuju situaciju“, rekao je Soreca.
Kroz razgovore s novinarima u Bosni i Hercegovini shvatio je da mnogi zabrinuti za svoju sigurnost i slobodu rada što smatra da „ne smije postati norma“. Poručuje, u tom kontekstu, kako „svi zajedno moramo raditi na unapređenju situacije“.
„Moja kancelarija i ostajemo posvećeni podršci Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu. Napredak zahtijeva stvarna poboljšanja u oblasti slobode medija. Kritički glasovi moraju biti uvaženi i zaštićeni“, naveo je Soreca.
Podsjetio je i kako je trenutno otvoren poziv u okviru kojeg je izdvojeno 600.000 eura za aktivnosti usmjerene na jačanje slobode i nezavisnosti medija kroz pravne i institucionalne reforme usklađene sa EU standardima, kao i zaštitu novinara putem mehanizama brzog odgovora i pravne pomoći.
Naveo je i podatak da je, u okviru Reformske agende, više od 47 miliona eura namijenjeno pitanjima koja direktno utiču na novinare, uključujući dekriminalizaciju klevete, jačanje slobode izražavanja te efikasno postupanje policije i pravosuđa u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.
„Implementacija Reformske agende je od suštinskog značaja za zemlju, ali i za medijski sektor“, zaključio je Soreca.
Fokus na zaštiti novinara i institucionalnom odgovoru
Na konferenciji su se okupili predstavnici medija i organizacija civilnog društva te stručnjaci i predstavnici institucija kako bi razgovarali o relevantnim temama koje se tiču medija i civilnog društva.
Prvi panel bio je fokusiran na zaštitu novinara i institucionalni odgovor u Bosni i Hercegovini sa fokusom na uspostavljanje kontakt tačaka u tužilaštvima i policijskim upravama koji su zaduženi za rad na predmetima napada na novinare.
Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari, ukazala je na činjenicu da je Bosna i Hercegovina u posljednje dvije godine nazadovala za 21 mjesto na Indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica. Navela je i podatak da je u prošloj godini svih 36 registriranih slučajeva krivičnih djela prema novinarima prijavljeno kontakt tačkama, a njih su ukupno 33 u BiH. Ocijenila je da je njihov rad rezultirao povećanom razmjenom informacija između pravosudnih institucija i policijskih struktura u vezi sa napadima na novinare, istragama koje se vode i njihovim rezultatima.
„Povećala se koordinacija policijskih struktura i tužilačkih institucija koje međusobno više razmjenjuju informacije o napadima. Ono što nije još uvijek u skladu sa standardima kakvi bi trebali da budu, a to su standardi Evropske unije, jeste hitno procesuiranje napada jer nemamo harmonizovan pristup u cijeloj zemlji“, rekla je Rudić.
Navela je i da je 12 slučajeva kršenja prava novinara riješeno u njihovu korist, ali trajni problem ostaje donošenje odluka i zakona koji nisu u skladu sa evropskim integracijama.
Još jedan od trajnih problema medija u Bosni i Hercegovini, smatra Rudić, je i problem javnog servisa, što pokreće pitanje kapaciteta i financijskih uvjeta za praćenje predizborne kampanje, a koje će biti u skladu sa evropskim standardima i propisima.
Na kraju je iznijela i podatak o broju nezaposlenih novinara i komunikologa. U evidencijama zavoda za zapošljavanje u BiH ukupno ih je 732, od čega samo u Kantonu Sarajevo njih 360.
Važnost uloge medija u izbornoj godini
Na drugom panelu razgovaralo se o integritetu medija tokom izbora u BiH sa fokusom na dezinformacije i lažne političke narative u izbornom kontekstu, organizirane online kampanje, uloge društvenih mreža, govor mržnje, netransparentno vlasništvo i regulatorni nadzor u Bosni i Hercegovini.
U tom kontekstu, Dario Jovanović, projektni menadžer Koalicije „Pod lupom“, ukazao je na trostruku medijsku ulogu u izbornom procesu: informativnu, edukativnu i orijentacijsku. Smatra da je ispunjavanje tih uloga sve teže zbog nekoliko razloga.
„Prvi je sužavanje prostora koje vidimo i za rad medija i za rad organizacija civilnog društva, ne samo u smislu političkih napada, već i legislativnih koraka da se taj prostor suzi. Drugo su politički pritisci koji su nesumnjivi i govor mržnje koji postaje kao dominantan politički narativ koji se normalizuje pa čak i protiv novinara. Treći je finansijsko uslovljavanje koje vidimo i na primjeru javnih emitera“, naveo je Jovanović.
Dodaje da problem predstavljaju i dezinformacijski narativi koji se ispoljavaju u medijima, kao i otvoreni napadi bez adekvatnog odgovora.
Kao preduslov za rješenje problema vidi promjenu ponašanja političara, odnosno da se „počnu ponašati kao demokrate, a ne autokrate“. Odgovornost stavlja i na efikasan rad institucija, ali i na medije koji trebaju poštivati profesionalne standarde i zakone.
„Napomenut ću da je posljednjim izmjenama Izbornog zakona iz marta 2024. godine, a koje se odnose i na medije u izborima, uvedena obaveza transparentnosti vlasništva medija koji izvještavaju o toku izbornog procesa. Nulti prioritet ostaju nove tehnologije koje će spriječiti krađe i prevare, elektronska identifikacija birača i skener za glasačke listiće“, rekao je Jovanović.
Iako je zapažen napredak po pitanju pada broja napada na novinare i uspješne koordinacije kontakt tačaka i institucija, govornici konferencije složni su u tome da su pred Bosnom i Hercegovinom i dalje mnogi izazovi. Oni se naročito odnose na evropski put, koji zahtijeva i institucionalni i medijski napor za osnaživanjem medijskih sloboda, presudnih za progresivan demokratski proces.
Izvor: Mediacentar.ba