Bosna i Hercegovina bilježi određeni nivo pripremljenosti u području slobode izražavanja, ali tokom izvještajnog perioda nije ostvaren napredak, uključujući garantovanje slobode izražavanja i slobode medija te zaštite novinara, poručeno je iz Evropske komisije tokom predstavljanja Paketa proširenja za 2026. godinu.
Ovogodišnji Paket, navodi Komisija, pokazuje da istrajnost u provedbi reformi donosi konkretan napredak na putu ka članstvu u EU, što potvrđuju primjeri Crne Gore, Albanije, Moldavije i Ukrajine. Te četiri zemlje su ostvarile napredak u pristupnim pregovorima, uz otvaranje klastera i privremeno zatvaranje poglavlja „do sada nezabilježenom brzinom“.
Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina navedeno je kako je ta država „nastavila javno iskazivati svoju opredijeljenost za evropske integracije kao strateški cilj, dok se istovremeno sve više udaljavala od svog evropskog puta“.
Konkretno, za slobodu izražavanja i slobodu medija navedeno je kako je „sloboda medija i dalje u stanju duboke stagnacije, uz zabrinjavajuće znakove pogoršanja“.
„Javni emiteri i dalje se suočavaju s izazovima, a vlasti nisu uspjele osigurati njihovo održivo i stabilno finansiranje, što utječe i na uređivačku nezavisnost. Posebno se dodatno pogoršala situacija u državnom javnom emiteru Radioteleviziji Bosne i Hercegovine (BHRT), kojem i dalje ozbiljno prijeti prestanak rada. Nastavljaju se pravni sporovi između tri javna emitera. Potrebni su dalji koraci kako bi se osigurala cjelovita provedba mreže kontaktnih tačaka za sigurnost novinara na nivou cijele zemlje“, poručila je Evropska komisija.
Upozorava i kako prošlogodišnje preporuke Komisije nisu ispunjene te ostaju važeće, pa je u narednoj godini potrebno da Bosna i Hercegovina prvenstveno:
- osigura zaštitu novinara i sistematsko institucionalno postupanje u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima;
- osigura finansijsku održivost i političku nezavisnost javnih emitera te uskladi entitetsko zakonodavstvo sa Zakonom o javnom radiotelevizijskom sistemu na državnom nivou;
- usvoji zakonodavstvo o transparentnosti vlasništva nad medijima i kriterijima za javno oglašavanje te osigura dekriminalizaciju klevete u cijeloj zemlji.
Upozoreno je i kako je Bosna i Hercegovina u ranoj fazi pripremljenosti u oblasti digitalne transformacije i medija, odnosno da u ovoj oblasti nije ostvaren napredak, osim završetka druge faze prelaska na digitalno emitovanje. Preporuke Komisije iz prošle godine djelimično su provedene i stoga su, najvećim dijelom, i dalje važeće.
U narednoj godini, potrebno je da Bosna i Hercegovina prvenstveno:
- usvoji okvirnu strategiju za pristup širokopojasnim mrežama;
- izradi i usvoji propise o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije, u skladu s Uredbom EU o evropskom okviru za digitalni identitet, te izradi zakonodavni okvir u oblasti kibernetičke sigurnosti, u skladu sa pravnom stečevinom EU-a;
- izradi i usvoji zakon o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima, u skladu s pravnom stečevinom EU-a.
Na kraju, u poglavlju u kojem je navedena procjena realizacije koraka iz preporuka Komisije za dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, kao posljednji, osmi korak navadeno je kako je neophodno garantovati slobodu izražavanja i medija te zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima
Uspostavljena je mreža kontaktnih tačaka u tužilaštvima i agencijama za provođenje zakona širom zemlje u cilju praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, konstatuje Komisija. Međutim, potrebno je da nadležni organi osiguraju održivost te mreže i demonstriraju konkretne rezultate u institucionalnom postupanju po ovim slučajevima.
„I dalje je prisutan politički utjecaj na javne emitere, a potrebno je hitno osigurati njihovu finansijsku održivost do usvajanja novog zakona o javnom radiotelevizijskom sistemu“, zaključuje Evropska komisija.
Izvor: Media.ba