VLAST RS TAJNO UTVRDILA PRIJEDLOG ZAKONA O STRANIM AGENTIMA : Nevladine organizacije očekuju kontrole inspekcija po političkom nalogu
IZVOR: Žurnal.info PIŠE: Z. Đelilović Na jednoj od posljednjih telefonskih sjednica i to samo nekoliko dana prije isteka roka od šest mjeseci, Vlada RS utvrdila Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija i uputila ga u skupštinsku proceduru. Vlada Republike Srpske utvrdila je prijedlog zakona o „stranim agentima“ koji bi se pred poslanicima trebao naći na nekoj od narednih sjednica. Sve je urađeno tajno na jednoj od posljednjih telefonskih sjednica i to samo nekoliko dana prije isteka roka od šest mjeseci koliko je Ministarstvo pravde RS kao predlagač imalo da utvrdi prijedlog Zakona. Zvaničan naziv ovog zakona jeste “zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija Republike Srpske” i u formi nacrta usvojen je 28. septembra prošle godine. NAJAVLJEN I ZAKON O MEDIJIMA Đorđe Vujatović, novinar i predsjednik Skupštine Udruženja Umbrella, koje okuplja 13 nezavisnih istraživačkih medija, smatra da sama činjenica da je nešto tajno urađeno pokazuje da ne postoji dobra volja i da nisu nešto htjeli da urade transparentno. „Čim nešto nisu htjeli transparentno da urade znamo kakve posljedice mogu biti i kakve namjere stoje iza toga“, kaže Vujatović. Podsjetimo, nacrt Zakona predviđao je, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, te potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja. Osim toga, prema nacrtu bi ministar pravde RS imao mogućnost da određenim organizacijama zabrani rad. Utvrđeni prijedlog Zakona, prema nezvaničnim informacijama, navodno je nešto blaži u odnosu na nacrt. U kojem dijelu nije poznato jer novinari, aktivisti i oni koji su učestvovali u javnoj raspravi ne znaju šta se nalazi u konačnom tekstu. Ali, jedno je sigurno – Ministarstvo pravde RS nije prihvatilo ključni zahtjev nevladinih organizacija, a to je da zakon bude povučen. „Ako neko želi da te proglasi agentom stranog uticaja pokazuje nedostatak demokratske svijesti i manjak želje za saradnjom. Prilično je licemjerno jer sve vlasti u cijelom BiH, pa i na Balkanu, grabe novac od međunarodnih donacija, ali kada je riječ o nevladinom sektoru onda se to proglašava izdajom i neprijateljstvom. Ovdje je jasno da je riječ o licemjernoj politici koja je nastavak onoga što smo imali u prethodnoj godini, a to su napadi na novinare, gušenje slobode govora kroz kriminalizaciju klevete“, ističe Vujatović. Podsjetimo, Skupština Republike Srpske prošle godine usvojila je izmjene Krivičnog zakona kojim se kriminalizuje kleveta u tom entitetu. Nakon toga predsjednik RS Milorad Dodik najavljuje zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, a potom i zakon o medijima. Vujatović vjeruje da će i zakon o medijima, gdje se traži registar medija, također biti usvojen, tako da ćemo dobiti jedan triling zakona koji će dodatno smanjiti demokratska prava, prava novinara i nevladinih organizacija. „Ono što je zanimljivo jeste da nacrt Zakona o NVO predviđa da nevladine organizacije neće moći da budu izdavači medija, a ako niste registrovani kao izdavač onda nećete moći biti u registru medija, koji najavljivani Zakon o medijima i predviđa. A ako ne budete mogli biti prijavljen kao medij onda se nećete moći baviti ni novinarstvom, ni braniti se od zakona o kleveti“, navodi Vujatović. On dalje ističe da je cilj svih tih zakona, ne samo zakona o posebnom registru nego i zakona koji kriminalizuje klevetu kao i zakona o medijima koji se najavljuje, jeste da se na neki način ugase svi kritički glasovi. „Vlasti su prepoznale da im nevladine organizacije i mediji, a posebno istraživački mediji, predstavljaju velike probleme”, navodi Vujatović. Na pitanje šta sad mediji i nevladine organizacije mogu očekivati, odgovara da su to veći pritisak, ali i inspekcije po političkom diktatu: „Onima koji rade pošteno i po zakonskim procedurama nije sporno da ih inspekcija kontroliše, ali ako se to radi po političkom diktatu onda to služi za proganjanje“. Svi ovi zakoni naišli su na oštre kritike javnosti, nevladinih organizacija i međunarodnih predstavnika. Svi su mišljenja da se radi o namjeri predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da uspostavi potpunu kontrolu nad organizacijama civilnog društva, te da pored medija i javnog diskursa želi da kontroliše i nevladine organizacije. Dodikova komunikacija s novinarima Ministar pravde RS Miloš Bukejlović još ranije je kazao da će pratiti rad nevladinih organizacija u cijeloj BiH. NIKO NE ZNA KO SU ČLANOVI RADNIH GRUPA KOJI IZRAĐUJU OVE ZAKONE Dejan Lučka iz banjalučkog Centra za ljudska prava ističe da je problem i sa kriminalizacijom klevete, ali i zakonom o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija što se ne zna ko su članovi radnih grupa koji ih izrađuju. “Nisu poznata imena ljudi koji ih pišu. Prije kada idemo na javnu raspravu ja znam tri čovjeka koja su radila na određenom zakonu. Za kriminalizaciju klevete i ovaj zakon ne znamo ko su ljudi koji su ih konkretno pisali. Znamo da je Ministarstvo pravde, ali ne znamo imena i prezimena ljudi koji su pisali ove zakone. To je obavijeno velom tajne, tako da nemamo nikakve informacije kako to teče u Ministarstvu pravde. I to je počelo dolaskom Bukejlevića (Miloš, ministar pravde, op.a.) da se nekako stavlja u mreže zavjere“, navodi Lučka. Prema nezvaničnim informacijama, u BiH postoji oko 25.000 nevladinih organizacija, a samo u Republici Srpskoj oko 7.500. Veliki broj njih se finansira sredstvima stranih donatora, prvenstveno iz razloga što u BiH ne postoje posebni fondovi koji bi osnaživali organizacije civilnog društva. Kada neko iz nevladinog sektora dobija novac iz inostranstva onda je to problem, smatra Dejan Lučka, ali da se to ne problematizuje kada se radi o institucijama. „Na javnim raspravama je to i bio jedan od naših glavnih argumenata jer ako ćemo mi biti proglašeni agentima stranog uticaja, šta su onda institucije u Republici Srpskoj. Nevladin sektor u Republici Srpskoj na godišnjem nivou, sve nevladine organizacije, dobiju par miliona eura, a to je samo jedan projekat bilo kojeg ministarstva u Republici Srpskoj koji traje par mjeseci i koji je isto dobijen iz stranih fondova. Ali to niko ne dovodi u pitanje“, zaključuje Lučka.
Umbrella: Nedopustiv pritisak na redakciju Spin Info
Udruženje Umbrella, koje okuplja 13 nezavisnih istraživačkih medija smatra nedopustivim izbacivanje redakcije portala SPIN Info iz prostorija nekadašnjeg vojnog objekta u vlasništvu opštine Istočno Novo Sarajevo, te ovaj postupak smatra pokušajem ućutkivanja i obračuna sa jedinim istraživačkim medijem u ovoj opštini. Bez obzira na skromne resurse sa kojima raspolaže, kao i na neuslovne prostorije od svega dvadesetak kvadrata, redakcija SPIN Info već tri godine profesionalnim i odgovornim izvještavanjem prati sve poteze, obećanja i odluke institucija vlasti u Gradu Istočno Sarajevo i opštini Istočno Novo Sarajevo, kao i nosioce javnih funkcija, ukazujući na koruptivne i nedopustive postupke. Odluka opštinske uprave Istočno Novo Sarajevo da jedino portal SPIN Info nakon isteka ugovora u najkraćem periodu napusti prostorije zgrade u kojoj se nalazi još nekoliko medija i nevladinih organizacija smatramo diskiriminatornim, kao i pokušajem uskraćivanja prava na slobodan i neometan rad redakcija SPIN Info, što u konačnici predstavlja i udar na slobodu medija i pokušaj gušenja slobodnog i istraživačkog novinarstva. Jasno je da ovaj potez predstavlja pokušaj ućutkivanja slobodnih glasova u lokalnim medijima, te da se sa izbacivanjem na ulicu portala SPIN Info pokušava poslati jasna poruka svim medijima na koji način će se akteri političke scene i nosioci javnih funkcija obračunati sa onima koji pokušaju da kritikuju i propituju njihove postupke. Podsjećamo javnost, ali i rukovodstvo Opštine Istočno Novo Sarajevo na čelu sa načelnikom Jovanom Katićem da ovo nije prvi put da se rad portala SPIN Info pokušava ograničiti, s obzirom na istorijat neprimjerene i neprofesionalne komunikacije, nepoštivanja prava na slobodan pristup informacijama, ignorisanja za skupštinskom govornicom uz suptilne uvrede, podnošenje SLAPP tužbi (koja je prvostepeno rješena u korist medija), a sve zbog namjere redakcije da građanima omogući pravo na istinite, objektivne i kvalitetne informacije. Udruženje Umbrella traži od rukovodstva opštine Istočno Novo Sarajevo, kao i od svih drugih institucija u BiH transparentan rad prema javnosti, što podrazumijeva i otvoren pristup za sve medije, te poštivanje kompetencija i profesionalnog kredibiliteta novinara/ki i medija. Mediji okupljeni oko Udruženja Umbrella pružaju punu podršku redakciji SPIN Info u njenom profesionalnom i odgovornom radu u interesu javnosti, te ulažu sve napore kako bi svojoj članici osigurali siguran rad u redakciji i van nje. Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal
Autocenzura u BiH nakon kriminalizacije klevete: „Žaba je skuvana“
Izvor: infoveza.com Piše: Stefan Blagić Nakon što je avgusta prošle godine stupio na snagu novi Krivični zakon u Republici Srpskoj, veliki broj medija i novinara su otvorili „sve četvoro očiju“ i fokusirali se na to da ne dođu „pod lupu“ tužilaštva u Srpskoj. U novinarskim krugovima se budno čekalo ko će biti prvi ko će odgovarati pred sudom i suočiti se sa krivično-pravnim sankcijama. Danas, nekih pola godina od stupanja Zakona na snagu, novinari i novinarska udruženja i dalje žive u strahu i manje-više su jedinstveni u ocjeni da je kriminalizacija klevete u dobroj mjeri uticala na autocenzuru, ne samo u Republici Srpskoj, nego i u čitavoj Bosni i Hercegovini. Čini se da je presuda Ustavnog suda BiH, kojom se (izuzev člana 280a kojim se propisuje zatvorska kazna za povredu ugleda Republike Srpske) zakon ocjenjuje ustavnim, samo dala krila i donosiocima odluka i prijaviteljima klevete da nastave u istom maniru. Novinar Oslobođenja Goran Dakić kaže da je autocenzura postojala i prije nego što je kleveta postala krivično djelo. „I to je bila toliko prisutna da je komotno mogla sama po sebi i sama za sebe postati krivično djelo. Novinarski ambis je do pola napunjen himnopojcima, od pola proračunatim kukavicama. Ako je autocenzura povećana nakon što je kleveta kriminalizovana, jasno je da je, kako bi se reklo, žaba skuvana. Većina medija živi ili od služenja ili od voljne autocenzure. Ne zna čovjek šta je jadnije i gadnije. Ali, za to smo se borili, pa evo“, kategoričan je Dakić. Sa druge strane, novinar portala Gerila Vladimir Kovačević smatra da se danas mnogo više vodi računa i to, kako tvrdi, najviše prilikom objavljivanja fotografija za koje se može reći da su privatne. „Mi na Gerili recimo nismo mijenjali način rada. Ko je do sada radio kako treba nema šta da mijenja, iako je kriminalizacija klevete sigurno više napad na objektivne medije koji izvještavaju o kriminalu i korupciji, nego na one koji su i do sada klevetali. To vidimo po tome što ne da nije smanjen, već je i povećan broj tekstova po raznim portalima u kojima se diskredituju i kleveću politički neistomišljenici, ekološki aktivisti, novinari. Ne znam da li ljudi koji vode takve portale odgovaraju. A možemo pretpostaviti ko stoji iza njih“, objašnjava Kovačević i dodaje da ovdje nije ovdje problem da neko ko kleveće nekoga drugog odgovara, nego je problem izostanak vjere da će odgovarati oni koji zaista kleveću. Novinarka portala Mikro mreža iz Gradiške Bojana Trgić je stava da je kriminalizacija klevete doprinijela autocenzuri u medijskom svijetu. “Mišljenja sam da je kriminalizacija klevete doprinijela autocenzuri, jer su brojni novinari, koji se iskreno bave svojim pozivom, zatrpani svakodnevnim temama i pričama, gdje nemaju ni vremena ni prostora da analiziraju šta je kleveta, a šta nije kleveta po novom zakonu, pa je lakše priču ublažiti ili je ignorisati. Tome doprinosi i aktuelna društveno-politička situacija u Republici Srpskoj, gdje su novinari prepušteni sami sebi i gdje nakon što “nastradaju”, osim par saopštenja njihovih kolega, nikoga neće biti briga što oni i njihova porodica ispaštaju. Ako svemu tome dodamo povećan broj tužbi s jedne strane i sve manje posljedice za one koji se ogriješe o zakon, novinarstvo u BiH se nalazi pred ozbiljnim izazovom na koji će se teško naći odgovor.” Sličnog mišljenja je i politikolog Velizar Antić koji ističe da kriminalizacija klevete sasvim sigurno predstavlja korak unazad za slobodu i demokratiju u Republici Srpskoj. „Mi umjesto da postajemo sve više slobodno i demokratsko društvo, sa ovim smo se vratili unazad i polje slobode i slobodnog izražavanja misli je smanjeno. Ovim smo se vratili u vreme jednoumlja i autokratskog režima koji je postojao u komunističkoj Jugoslaviji kada niste smjeli da otvoreno da kritikujete vlasti. Usvajanje ovakvog zakona od strane vlastodržaca u Srpskoj jasno govori o samom njihovom karakteru i načinu na koji razmišljaju. Ti ljudi su se socijalizovali u vreme komunizma i zadržali su upravo taj model razmišljanja, tj. model u kome je država ta koja treba da kontroliše način na koji građani treba da razmišljaju, a upravo je to odlika autokratskih režima“, pojašnjava Antić i dodaje da se ljudi koji su na vlasti u Srpskoj prema građanima odnose kao prema podanicima, a ne kao slobodnim ljudima koji treba da samostalno razmišljaju i promišljaju o pojavama oko sebe. On navodi i da je vlast željela da uvođenjem ovakvog zakona jasno stavi do znanja da je ona ta koja treba da kontroliše sve procese u društvu, dok je sa druge strane poruka onima koji slobodno misle i iznose kritiku prema vlasti ta da dobro razmisle prije nego što nastave sa kritikama. „Kada sve ovo uzmemo u razmatranje sasvim je jasno da će se pojaviti autocenzura ne samo kod novinara, nego kod svih pojedinaca koji javno kritikuju vlast ili iznose određena saznanja i razmišljanja o ljudima na vlasti. Ukoliko govorimo konkretno o novinarima, sa kriminalizacijom klevete mnogi novinari će se zapitati da li će o mnogim pričama uopšte pričati i pisati. Takođe, vrlo je moguće da određena saznanja i ne iznose u javnost, jer neće željeti da se nađu u sudskom sporu za koji znaju da se može razvlačiti i nekoliko godina u kojima im mogu biti uskraćena mnoga prava. Dakle, mnogi će izabrati da o nekim temama i pojedincima i ne pišu kako se ne bi našli pred našim pravosuđem. U tom kontekstu posmatrano, vlast u Srpskoj je u potpunosti ispunila svoj cilj uvođenjem kriminalizacije klevete jer će u velikoj mjeri otupiti oštricu kritike i javnog iznošenja mišljenja“, zaključuje Antić. Na ovu temu upit smo poslali i Savjetu za štampu BiH, ali do trenutka objavljivanja teksta, od njih nismo dobili nikakav odgovor.
“Umbrella” traži hitnu reakciju policije zbog prijetnji i poziva na linč Franje Šarčevića
Mreža nezavisnih istraživačkih medija “Umbrella”, koje okuplja 13 medija, oštro osuđuje ozbiljne prijetnje koje su posljednjih dana upućene Franji Šarčeviću, predavaču na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, uredniku online portala Prometej i kolumnisti Fokusa. Uvrede kojima je izložen su nedopustivi i prijetnje treba shvatiti iznimno ozbiljno i ugrožavajuće po sigurnost i život Šarčevića i njegove porodice. Poruke “E što si bio profesor, bio si. Dolazim profesore”, “Dolazim da ga uklonim sa fakulteta. Ovakvi neće predavati našoj djeci” i “Ovo je profesor na PMF. On predaje našoj djeci. Njemu smeta što svaki Bošnjak i Bošnjakinja moraju njegovati” ne mogu se i ne smiju tumačiti na drugačiji način i zahtijevaju hitnu reakciju. Posebno zabrinjava što je autor ovih komentara u kojima se poziva na mržnju, linč i protjerivanje sa posla osoba koja obnaša političku funkciju u BiH, a radi se o Admiru Mujanoviću, vijećnik Općinskog vijeća Općine Hadžići. Žalosno je što su se takvom narativu, organiziranoj hajki i huškanju priključili i pojedini mediji koji bi trebali braniti slobodu mišljenja i izražavanja umjesto što manipuliraju izrečenim stavovima. Povod za napad bio je Šarčevićev autorski tekst pod nazivom „Još jedan besmisleni Dan nezavisnosti“, te kritika upućena gradonačelnici Sarajeva Benjamini Karić zbog njene objave fotografije s djetetom u maskirnoj uniformi i sa zelenom beretkom na glavi. Ovo, nažalost, nije prvi put da se Šarčević našao na udaru online nasilja, govora mržnje, medijske hajke i prijetnji zbog kritičkog pisanja o aktuelnim dešavanjima u BiH i javno iznesenih stavova koji su, slučajno ili namjerno, ponovo pogrešno protumačeni i iskorišteni u dnevno-političke svrhe. Stoga, Udruženje Umbrella poziva policijske i pravosudne organe na hitnu reakciju, te očekuje da zaštite Šarčevića i sankcioniraju odgovorne.
Pravna pomoć za novinare i aktiviste: Telefon za hitne slučajeve dostupan 24 sata
Piše: S. Karaica Izvor: Fokus.ba Bez obzira u kojoj ulozi se osoba saslušava ili poziva na informativni razgovor, uvijek je potrebno postupati sa dozom opreza. Znači, ne odavati nikakve druge informacije osim onih u sklopu odgovora na postavljena pitanja o kojima se vodi zapisnik Novim Krivičnim zakonom Republike Srpske kojim je kriminalizirana kleveta napravljen je ogroman korak unazad za demokratiju u ovom entitetu, ali i cijeloj državi BiH. Novinari, aktivisti, borci za ljudska prava, ali i svi ostali građani mogu se naći u opasnosti od krivičnog gonjenja. Zbog nedorečenosti i neodređenosti pojedinih pojmova u Zakonu ostavljen je prostor proizvoljnom tumačenju, a samim time dodatnim mogućim zloupotrebama. Za razliku od ranije, kleveta je sada postala krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. To znači da građani, odnosno medijski radnici i građanski aktivisti, naspram sebe imaju cijeli državni aparat. Zato je veoma važno da budu upoznati o pravnim posljedicama sa kojima se mogu suočiti ukoliko budu predmet krivičnog gonjenja. Na koji način se mogu zaštititi, kako pravilno postupiti, koja su im prava u krivičnom procesu i kome se mogu obratiti? Odgovori na ova pitanja dati su u Priručniku za zaštitu prava novinara i aktivista nakon rekriminalizacije klevete koji je objavio Transparency International u BiH. Njegovi autori, advokati Aleksandar Jokić i Jovana Kisin Zagajac, ujedno su i predavači na radionicama koje TI BiH organizira u nekoliko bh. gradova. Prva je održana prošle sedmice u Sarajevu, a broj prisutnih ukazao je na ogroman interes za ovu temu. Poseban dio bio je posvećen pravima novinara u krivičnom procesu, sa detaljnim pregledom faza postupka i savjetima za adekvatnu zaštitu. Također, učesnici su informirani o mehanizmima pružanja pravne pomoći, s detaljima o dostupnosti pravne podrške i načinima za efikasno korištenje. Mreža advokata iz cijele BiH Izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić ističe da objektivno i profesionalno izvještavanje, nažalost, nije garancija da zlonamjernici neće podnositi prijave i vršiti pritisak na tužilaštva da pokreću procese čak i kada nema osnova. Kako bi se što bezbolnije suočili sa takvim postupanjima i dobili podršku, novinarima i aktivistima omogućena je besplatna pravna pomoć. – Pravnu pomoć pružat će TIBiH u saradnji sa mrežom advokata iz BiH. Ustanovili smo kontakt tačke za pravni savjet, ali i pozive u hitnim slučajevima kada je neophodno postupanje advokata. Na e-mail adresu mogu slati upite i dokumentaciju te tražiti pravne savjete. Imamo i kontakt telefon koji je namijenjen isključivo za pozive u hitnim situacijama i u funkciji je 24 sata dnevno. Znači, ukoliko je potreban advokat, ukoliko se radi o privođenju, pozivu na saslušanje ili slično – kaže Korajlić za Fokus. FOTO: D. Begović/Fokus.ba Ivana Korajlić Troškove pravne pomoći i advokatskih usluga snosit će TI u okviru projekta koji finansira USAID. Korajlić naglašava da su angažirani advokati iz svih dijelova države koji će biti na raspolaganju u slučaju potrebe. – Nadamo se da njihov angažman neće biti potreban i da neće biti takvih slučajeva. Međutim, važno je da novinari i aktivisti znaju da postoji ovakav mehanizam pomoći – poručila je izvršna direktorica TIBiH. Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Dženita Lutvić kaže da je sudska praksa u BiH u pogledu klevete neizvjesna uprkos poštivanju svih profesionalnih standarda izvještavanja. Posebno nakon kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj. Branimo se dokazima i činjenicama Lutvić dodaje da novinarima ove redakcije nisu strani pravni postupci po tužbama za klevetu koji mogu biti izuzetno skupi i dugotrajni. Najvažnija odbrana u potencijalnoj pravnoj borbi nakon objave istraživačkih priča upravo su im prikupljeni dokazi i činjenice. – Vjerujem da u svim redakcijama novinari i urednici tragaju za pravnim savjetima kako da se zaštite od tužbi ili kako da se ponašaju u slučaju podizanja optužnica za klevetu. Situaciju dodatno usložnjava to što je Zakon o kriminalizaciji klevete u RS u mnogim dijelovima nejasan i otvoren za tumačenje. Teško je procijeniti šta će neko ocijeniti kao klevetički govor ili pisanje. Zato novinari oklijevaju i odustaju od objavljivanja priča, strahujući da ne pređu te pravne granice. Neizvjesna pravna pitanja nakon kriminalizacije klevete svakodnevno utječu na naš rad – kaže Lutvić. Naglašava da istraživački novinari svojim pričama i jasnim dokazima donekle uspijevaju izvršiti pritisak i pozivati vlast u BiH na odgovornost. – Mi smo oni koji su do sada uspijevali dovesti krivce pred sudnice, a sada smo pod prijetnjom da se naš posao smjesti u sudnice gdje se trebamo braniti zbog istine koju otkrivamo – zaključuje novinarka CIN-a. U nastavku ćemo dati neka pojašnjenja o pravima i obavezama učesnika u krivičnom postupku, te savjete za postupanje. Krivični postupak sastoji se iz tri faze: istraga (prethodni postupak), podizanje odnosno potvrđivanje optužnice (prethodno saslušanje) te faza glavnog pretresa. Po zaprimljenoj krivičnoj prijavi, ali i bez krivične prijave, tužilac pokreće istragu. Istraga nije pokrenuta samim podnošenjem krivične prijave nadležnom tužilaštvu, već to radi tužilac donošenjem akta “naredba o provođenju istrage”. U slučaju poziva na ispitivanje, osumnjičeni, ali i svjedoci dužni su da se odazovu. Osumnjičeni se može braniti šutnjom, ali svjedok ne U slučaju ispitivanja u svojstvu osumnjičenog, osoba ima pravo znati za koje krivično djelo se tereti i koji su osnovi sumnje protiv nje. Nije dužan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja jer se iskaz može koristiti protiv njega u kasnijem postupku. Dakle, može se braniti šutnjom u tom momentu. Međutim, može iznijeti činjenice i dokaze koji mu idu u korist. Također, ima pravo na branioca po svom izboru, tako da je dobro u ovoj situaciji odmah pozvati hitni kontakt telefon. Kada se radi o svjedocima, situacija je nešto drugačija. Svjedok ne može uskratiti davanje iskaza kao što to pravo ima osumnjičeni. Dakle, dužan je odgovarati na postavljenja pitanja osim ako ga neki odgovor može izložiti krivičnom gonjenju. Lažni iskaz predstavlja krivično djelo, pa je neophodno govoriti istinu. Nakon davanja iskaza sačinjava se zapisnik koji se daje na potpisivanje osobi koja je ispitana. S tim u vezi, vrlo je važno prije potpisivanja zapisnik pažljivo pročitati te provjeriti istovjetnost sadržaja sva tri primjerka. Bez obzira u kojoj ulozi se osoba saslušava ili poziva na informativni razgovor, uvijek je potrebno postupati sa dozom opreza. Znači, ne odavati nikakve druge informacije osim
Kriminalizacija klevete – Legalizacija pritisaka na novinare
„Iako je Ustavni sud BiH donio odluku da nije protivan Ustavu BiH ovakav zakon o kleveti, koji u sebi ima i poveznicu s krivičnom odgovornošću, on sam po sebi predstavlja još jedan korak unazad u pogledu slobode medija i javnog izražavanja“ Piše: Jelena Jevđenić IZVOR: impulsportal.net Krajem avgusta 2023. na snagu su stupile izmjene Krivičnog zakonika RS koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 20. jula prošle godine – čime je kleveta u ovom entitetu postala krivično djelo. Ustavni sud BiH u međuvremenu je utvrdio da članovi Krivičnog zakona RS kojim se kriminalizuje kleveta, nisu protivustavni, osim u članu 280 a, kojim se propisuje zatvorska kazna za povredu ugleda Republike Srpske, njenih naroda i simbola. Čeka se izjašnjenje Ustavnog suda RS o apelaciji grupe advokata koji su zatražili ocjenu ustavnosti spornog zakona i pred ovom pravnom instancom. Civilni sektor, novinari, pravnici saglasni su u jednom – da će ovakav zakon jako uticati na slobodu govora i kritike anomalija u društvu. Ako uzmemo u obzir da je BiH godinama u vrhu zemalja s visokim stepenom korupcije, nije teško zaključiti da je cilj ućutkati medije i sve one koji istražuju i javno raskrinkavaju koruptivne radnje, koje ovo društvo koštaju stotine miliona maraka. Zato se i nameće pitanje, omogućavaju li se ovakvim izmjenama političkim centrima moći i njima bliskim tajkunima zloupotrebe zakona, upravo protiv onih koji njihove kriminalne i koruptivne radnje razotkrivaju. Upravo na to upozorava novinarka i aktivistkinja Milkica Milojević. “Vrlo mi je teško vidjeti kakva je politička pozadina pokretanja tako nečeg, jer mi se ne čini smisleno čak ni za neku savremenu diktaturu, a kamoli za demokratsko društvo. Apsolutno mi se ne čini smislenim, osim da je i to odvlačenje pažnje. Ili možda neka ljutnja vrhovnog komandanta, čijim tvitovima sve počinje i završava. Ne znam zbog čega je to urađeno, ne znam šta će na kraju biti i da li će biti zloupotrebljeno. To je velika margina mogućnosti. Ako znamo da je pravosuđe korumpirano i da je pod uticajem političkih moćnika, onda nije teško sabrati dva i dva”. Milkica Milojević, foto: Privatna arhiva Advokat Avdo Salihbegović smatra da je ovakav zakon pritisak i gušenje slobode govora i javnog izražavanja uprkos odluke Ustavnog suda. “Iako je Ustavni sud BiH donio odluku da nije protivan Ustavu BiH ovakav zakon o kleveti koji u sebi ima i poveznicu s krivičnom odgovornošću, on sam po sebi predstavlja još jedan korak unazad u pogledu slobode medija i javnog izražavanja, jer je ovim zakonom svaki kritičar, a posebno novinar izložen, osim šikaniranja, omalovažavanja, bahatog ponašanja, mogućnošću da bude i krivično odgovoran i materijalno kažnjen, što znači veliki i objektivan pritisak i gušenje slobode govora i javnog izražavanja pa je prirodno da će rezultat ovakvog zakona biti smanjeni obim kritičkog iznošenja i osvrta i ukazivanja na mnoga nezakonita dešavanja”, rekao je Salihbegović u izjavi za Impuls. “Nesporno je da će sve to donijeti štetne učinke po bh. društvo”, naglašava Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava iz Bijeljine. “Negativne posljedice smanjivanja medijskih sloboda, umanjivanja slobode mišljenja i govora, odraziće se negativno na ekonomiju, društvo, institucije i standard građana u potpunosti. Nemoguće je da društvo napreduje u bilo kom obliku, ukoliko nema slobode i vladavine prava. Odsustvo sloboda je jedan od ključnih razloga trajnog odlaska iz BiH mladih, obrazovanih i sposobnih, jer u kriminalizovanom partokratijskom društvu ne vide svoju budućnost”. Ovakve prognoze iznosili su novinari i aktivisti, dok su izmjene zakona bile još u nacrtu. Međunarodne institucije u BiH su se tada oglasile zajedničkim saopštenjem, poručivši da je kriminalizacija klevete u suprotnosti s međunarodnim obavezama BiH u oblastima ljudskih prava i da nije u skladu s bh. evropskim putem niti sa 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije. Postavlja se pitanje da li je ostalo prostora za ukidanje ovakvih odredbi pritiskom na domaće institucije i uz pomoć međunarodne zajednice. Salihbegović ističe da bi se nešto možda moglo usloviti radi pregovora za ulazak u Evropsku uniju. “Teško da bi se moglo išta promijeniti pritiskom na domaće institucije, jer su one u potpunosti pod političkim uticajem koji je i inicirao ovakvu pravnu legislativu i donošenje navedenog zakona. Jedino međunarodni faktor može uticati i izvršiti pritisak za promjenu ovakvog zakona, posebno u svjetlu trenutnih dešavanja i međunarodnih uslovljavanja radi otpočinjanja pregovora s EU, koja je upravo osjetljiva na slobodu govora i iznošenja mišljenja”. Avdo Salihbegović, foto: YouTube prtscr Sličnog mišljenja je i Todorović koji naglašava da traženje pomoći od međunarodne zajednice pokazuje nekompetentnost političara u BiH. “Parlamenti bi trebalo da budu garanti unapređenja ljudskih i građanskih prava, naravno, ukoliko u te parlamente biramo poslanike koji zastupaju demokratske vrijednosti i vladavinu prava. Nažalost, parlamenti u Bosni i Hercegovini su pokazatelj odsustva političke kulture i dijaloga i slijepe poslušnosti stranačkim diktatima i uzurpatorima vlasti. Traženje pomoći od međunarodne zajednice je sramno i predstavlja pokazatelj nesposobnosti i političkih lidera u BiH, i bosanskohercegovačkih institucija, i nas kao građana ove zemlje. Niko ne može nametnuti dugoročno rješenje za probleme u BiH. Neophodno je voditi otvoreni politički dijalog u našim institucijama. S druge strane, iluzorno je očekivati da politički lideri, zauzeti pljačkom milijardi maraka iz budžeta, rade bilo šta u interesu građana”. Branko Todorović, foto: Helsinški odbor za ljudska prava Zaključno s krajem prošle godine na osnovu novog zakona, podneseno je oko tridesetak prijava. Mediji su izvijestili da su ovim zakonom ugroženi ne samo novinari već i građani, aktivisti, zviždači. Kako će novinari u ovakvim okolnostima profesionalno i objektivno obavljati svoj posao i kako se izboriti s eventualnim pritiscima koje ovakvo zakonsko rješenje omogućava, ono je što medijsku zajednicu najviše i zabrinjava. „Mi u stvari i ne znamo šta nas čeka. To je potpuno jedna nepoznanica i mnogo toga zavisi od sudske prakse. S jedne strane, kad je u pitanju građanski postupak, zakon o zaštiti od klevete, koji je sada paralelan s ovim zakonom, činjenica je da će svaki slučaj dobiti epilog pred sudom. A kad je u pitanju krivični postupak, neće se u svakom slučaju suditi. Tu je velika odgovornost, veliko težište moći tužilaca. Moguće je i da tužioci odlučuju po nekim svojim aršinima. Jako puno vremena
Umbrella: Depolitizacija javnih emitera bi trebao biti uslov za dodjelu 10 miliona KM javnog novca
Udruženje Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih nezavisnih medija smatra neopravdanim odluku Vijeća Ministara BiH o izdvajanju 10 miliona KM javnog novca javnim servisima u BiH. Javni servisi ne bi trebali dobijati milione javnog novca sve dok im je prioritet u izvještavanju zaštita političkih elita, a ne javnog interesa. Udruženje Umbrella daje podršku zahtjevima Samostalnog sindikata radnika BHRT –a i njihovom posljednjem apelu za rješavanje finansijskih i drugih teškoća u funkcioniranju javnog medijskog servisa na nivou države, međutim, smatra neprihvatljivim finansiranje javnim novcem program koji neće imati kritički odnos prema političarima i političko postavljanje kadrova na javnim servisima. Udruženje Umbella traži da se javni servisi depolitiziraju i profesionaliziraju, što bi trebao biti preduslov dobijanja novca. Dok se nad nezavisnim medijima godinama unazad vrši ekonomski i politički pritisak, država izdvaja miliione za medijsko izvještavanje koje odgovara finansijerima- odnosno državnim institucijama. Zbog toga Udruženje Umbrella opravdano postavlja sljedeća pitanja: Otkad to javni servisi trebaju da se ponašaju u skladu sa politikama političkih partija ili koalicija? Ovo je direktan i nedvosmislen atak na slobodu medija i slobodu govora. Zašto se i pored naplate takse na posjedovanje radio i televizijskih prijemnika, koja idu isključivo javnim rtv servisima, iz budžeta izdvaja deset miliona maraka? Zašto država BiH nema fond za podršku istraživačkom novinarstvu? Na osnovu kojih kriterija Vijeće ministara BiH određuje kome i koliko sredstava će biti dodijeljeno iz fondova koja pune svi građani BiH? Javni servis je potreban svakoj demokratskoj zemlji, međutim, javni servisi ne postoje radi političara, nego javnosti. Veća odgovornost rukovodstva ovih medija prema građanima doprinijeli bi i stabilnijem finansiranju. Također, Umbrella izražava ozbiljnu zabrinutost zbog izjave ministra vanjskih poslova, Elmedina Konakovića i lidera NIP-a, kojom sugeriše da bi dugoročno rješenje za javne emitera, FTV i BHRT trebalo biti usmjereno prema ispunjavanju političkih zahtjeva Trojke. Ovakav pristup direktno ugrožava neovisnost medija i slobodu govora, stvarajući ozbiljnu zabrinutost za demokratske vrijednosti. Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal.
Nema nedodirljivih: Kriminalizacija klevete u RS-u obuhvaća i medije u FBiH
“Uopće nije bitno da li je sjedište medija u Banjoj Luci ili Sarajevu, jer će se sudski procesi voditi tamo gdje je podnesena krivična prijava. Zakon je nakaradan i ima za cilj da ubije slobodu javne riječi i bilo kakvu vrstu kritike postojeće vlasti u RS-u, ali i u cijeloj BiH kada su oni u pitanju” PIŠE: Elmedina ŠABANOVIĆ iZVOR: tacno.net Protest protiv kriminalizacije klevete, foto: Slobodno.org/Arhiv Narodna skupština Republike Srpske na sjednici 20. jula usvojila je Zakon o kriminalizaciji klevete u ovom entitetu. Ovaj Zakon stupio je na snagu 26. augusta prošle godine, čime je kleveta postala krivično djelo. Ustavni sud BiH na nedavnoj sjednici utvrdio je da članovi Krivičnog zakona RS-a kojim se kriminalizuje kleveta, nisu protuustavni, osim u Članu 280a, kojim se propisuje zatvorska kazna za povredu ugleda Republike Srpske, njenih naroda i simbola. U tekstu zakona klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi te su predviđene novčane kazne do 1.500 eura koje moraju biti plaćene u roku od mjesec dana od donošenja pravnosnažne presude. Ukoliko ne bude plaćena u roku osuđenima prijeti izdržavanje zatvorske kazne. Ovim zakonskim izmjenama od samog početka protivile su se mnoge međunarodne organizacija i strane ambasade u BiH te veći dio medijske zajednice u BiH. Novinari/ke ali i urednici/ce su istakli da će kriminalizacija klevete ugroziti slobodu mišljenja i pojačati cenzuru u javnom prostoru ne samo u Republici Srpskoj nego na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. O mogućnostima krivičnog gonjenja medija u FBiH po Zakonu o kriminalizaciji klevete Republike Srpske advokatica Jovana Kisin Zagajac iz Banjaluke za Tačno.net istakla je kako se Krivični zakonik Republike Srpske primjenjuje za svakog ko na njenoj teritoriji učini krivično djelo, bio on državljanin Republike Srpske ili ne, te da predmet krivičnog gonjenja mogu biti i fizički i pravna lica. “Ova odredba posebno može stvoriti problem za sve sadržaje objavljene putem interneta – medija ili društvenih mreža, jer je internet proglašen javnim prostorom koji važi na teritoriji cijele države. Otežavajuću okolnost za medije u FBiH za krivično gonjenje čini i pravna pomoć, tj. saradnja Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i Federacije BiH i što se suštinski ne radi o stranom licu i državljaninu druge države već drugom etitetu jedne države, pa je dostupnost organima gonjenja lakša u odnosu na saradnju s drugim državama”, ističe Kisin Zagajac. Foto: Jovana Kisin Zagajac Navodi i kako je prethodnih godina MUP RS-a uz saradnju MUP-a iz FBiH vršio istražne radnje na teritoriji FBiH za krivična djela iz entiteta Republike Srpske, kao što su radnje pretresanja prostorija, oduzimanje predmeta, saslušanje lica itd. “Takođe, kada je u pitanju odgovornost rezidenata Federacije Bosne i Hercegovine, bitno je naglasiti da Krivični zakonik Republike srpske za mjesto izvršenja krivičnog djela smatra ne samo mjesto gdje je učinilac radio ili je bio dužan da radi, već i mjesto gdje je posljedica upotpunosti ili djelimično nastupila. Ujedno, pripremanje i pokušaj krivičnog djela izvršeni su kako u mjestu gdje je učinilac preduzimao radnju, tako i u mjestu gdje je po njegovom umišljaju posljedica trebalo da nastupi ili je mogla da nastupi. Dakle možemo zaključiti da se i mediji s registrovanim sjedištem u FBiH mogu goniti za krivično djelo klevete prema krivičnom zakonodavstvu Republike Srpske”, zaključuje Kisic Zagajac. „Kada vlast ogrezla u korupciju odluči disciplinirati novinare, medije i demokratiju, niko nema nikakve šanse da ih u tome spriječi“ Nermin Mahmutović, direktor portala Fokus.ba, za naš portal istakao je kako je Zakon o kriminalizaciji klevete donesen u ovakvom obliku upravo da bi imao uticaj na sve medije, novinare, pojedince, aktiviste i organizacije civilnog društva, kako u Republici Srpskoj tako i Federaciji BiH. “Uopće nije bitno da li je sjedište medija u Banjoj Luci ili Sarajevu, jer će se sudski procesi voditi tamo gdje je podnesena krivična prijava. Zakon je nakaradan i ima za cilj da ubije slobodu javne riječi i bilo kakvu vrstu kritike postojeće vlasti u RS-u, ali i u cijeloj BiH kada su oni u pitanju”, navodi Mahmutović. Dodaje kako su novinari i urednici Fokusa prisustvovali skoro svim javnim raspravama koje su organizirane kako bi se ispoštovala procedura prilikom donošenja zakona. “Najsmješniji argument koji sam čuo bio je da javna riječ mora imati težinu i da su ‘slični’ zakoni na snazi i u nekim zemljama Evropske unije. Međutim oni nisu rekli da je novčana kazna u tim zemljama simbolična i da kao prvi uslov novinari znaju da će imati pošteno suđenje. Znamo u kakvom se momentumu nalazi bh. pravosuđe u cjelini. Namjerno neću da kažem entitetsko. Čemu se mi uopšte možemo nadati?” I urednik portala InfoRadar, Adis Šušnjar, navodi kako su eksperti iz medijskog prava upozoravali na posljedice ovog zakona i u FBiH, ali i izvan BiH te da novinari mogu biti predmet tužbi bez obzira na to gdje se nalaze i gdje djeluju. “To će sigurno uticati i na medije u FBiH, autocenzura će biti izraženija, a ovaj će zakon sigurno kod mnogih političara i u ovom entitetu probuditi iste želje i snove o kontroli medija. S tim željama oni odustaju od evropskih integracija, odustaju od demokratske države i nastavljaju da uništavaju medije i slobodu govora”, pojašnjava Šušnjar. Govoreći o angažiranosti medija u FBiH Mahmutović ističe kako su skoro svi nezavisni mediji i novinari u BiH reagirali na ovaj ili onaj način te da su mediji okupljeni oko Mreže nezavisnih istraživačkih medija “Umbrella” prisustvovali javnim raspravama, većina organizacija civilnog društva i aktivisti također su analizirali Prijedlog zakona i ukazivali na njegovu štetnost i kontradiktornost. “I dio mainstream medija također je shvatio da se to i njih tiče, pratili su, pokušali su nešto promijeniti. Mogao bih se osvrnuti zašto i svi ostali – ‘klikljivi’ nisu, a ima ih puno koji nisu i koji su se ponašali kao da je riječ o zakonu koji se donosi u, recimo, Južnoafričkoj Republici. Međutim neću. Kada vlast ogrezla u korupciju odluči disciplinirati novinare, medije i demokratiju, niko nema nikakve šanse da ih u tome spriječi”, zaključuje Mahmutović. O mogućnostima donošenja sličnog zakona o kriminalizaciji klevete i u Federaciji BiH, pogotovo nakon prošlogodišnjeg pokušaja da se u Kantonu Sarajevo donese nacrt
Izmjene Krivičnog zakonika RS uticaće i na prijavitelje korupcije
Otkrili su neke od najvećih korupcijskih afera i drugih nezakonitih radnji, djeluju u interesu građana i javnosti, međutim zviždači u BiH trpe višegodišnje torture. PIŠE: Ðorđe Vujatović IZVOR: gerila.info Afera „Potkivanje“, kriminal u Upravi za indirektno oporezivanje, kao i snimci zlostavljanja u domu u Pazariću, do javnosti su došli zahvaljujući građanima. Naravno, ovo je samo dio afera koje su otkrivene u posljednjih nekoliko godina, gdje su ovi građani imali veliku, čak i odlučujuću ulogu. – tekst se nastavlja ispod oglasa- Neki od njih su tražili zaštitu sistema i nominalni status zviždača, dok su drugi zbog nepovjerenja u rad institucija, posebno policijskih i pravosudnih, odlučili da svoja saznanja i dokaze podijele s novinarima u nadi da će se kroz javnost povećati pritisak i ukazati na nezakonite radnje. Zaštita zviždača je i jedan od uslova Evropske unije i nalazi se u paketu od 14 prioriteta. Međutim, dugogodišnje iscrpljivanje i sudski procesi kojima su zviždači izloženi, stavilo ih je u podređeni položaj gdje su obeshrabreni za dalje prijavljivanje, a dodatni pritisak na njihovo djelovanje imaće i izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske, odnosno pojedine odredbe. Emir Mešić, koji je upozoravao na nezakonite radnje u Upravi za indirektno oporezivanje kaže da će izmjene Krivičnog zakonika koji je stupio na snagu u toku prošle godine izvršiti dodatni pritisak na osobe koje prijavljuju korupciju. Kako kaže, ovo se posebno odnosi u dijelu koji se tiče iznošenja ličnih ili porodičnih prilika, to jest slučajeve nepotizma, ali i prikazivanje određenih spisa, portreta i snimaka. „Pa, sigurno će to otežati situaciju, odnosno, olakšaće kriminalne koruptivne aktivnosti počinilaca, jer će oni na dodatni način biti zaštićeni. Može se reći, sada će na svaki mogući način biti zaštićeni jer vidimo da nećete imati priliku čak ni da prijavite, dakle, vi ste uskraćeni za prijavljivanje“, kaže Mešić u izjavi za Gerilu. Emir Mešić. FOTO: BIRN BiH Dodaje da pomenute izmjene ne obeshrabruju samo zviždače, nego i novinare koji će imati dalje probleme u radu. „Ja nisam zaista za neku personalizaciju, odnosno da se to nešto proziva na ličnom nivou, ali ukazivanje na određene radnje koje su korupcijske naravi, sigurno da u određenom dijelu mogu da dotaknu nešto lično od određene osobe, ali nije bit uopšte na ukazivanje na neku ličnost, nego je bit na ukazivanje korupcije, odnosno, kriminala“, dodaje Mešić. Opasnost za novinare i insajdere koji im dostavljaju informacije Slično smatra i novinar iz Banjaluke Nikola Morača, koji kaže da su izmjene Krivičnog zakonika RS još više začepile usta zviždačima. Njegov rad se u velikoj mjeri oslanja na izvore, to jest insajderske informacije, pa je čak i on sam bio pod krivičnom istragom zbog činjenice da nije htio da kaže ko mu je izvor za priče. „Naravno da se strogo treba kažnjavati objavljivanje snimaka u kojima se diskredituju osjetljive kategorije društva, ali je ovdje na mala vrata provučeno i da se ne smiju objavljivati snimci političara, niti dokumenti kao što su recimo njihova lična primanja. Ustavni sud BiH je prošle sedmice sugerisao pravosudnim institucijama da vode posebnu pažnju u slučajevima procesuiranja klevete koja je nakon dvije decenije ponovo postala krivično djelo, ali dosta toga je u ovim izmjenama nedorečeno, a kada je nešto nedorečeno, onda se otvara prostor za manipulaciju“, izjavio je Morača. Kako kaže, zviždači, to jest insajderi su u strahu da rizikuju svoju slobodu zbog mogućeg dostavljanja javnosti, odnosno novinarima dokaza o korupciji. „Šta je suština slobodnog novinarstva, ako ne otkrivanje kriminala i korupcije, a šta je otkrivanje kriminala i korupcije, ako ne objavljivanje dokumenata, to jest dokaza o koruptivnim radnjama. No, kao što smo već mnogo puta do sada rekli, ne bismo se mi bavili ovim poslom da bježimo na prvi pucanj ili rafal. Nažalost, ima i onih kojima su nove izmjene KZ-a već začepile usta, a bez kojih je teško realizovati priče o korupciji, a to su insajderi ili zviždači“, dodaje Morača. Nikola Morača / FOTO: GERILA On ipak izražava nadu da će tih insajdera ostati dovoljno i da se i u budućnosti neće ustručavati dostavljanja informacija novinarima, jer, kako kaže, borba za pravdu i istinu je svetinja od koje se nikada ne odustaje, a posebno ne u ovakvom sistemu u kojem živimo. U zakonu nije definisan javni interes Iz Transparency Internrationala (TI) naglašavaju da su zbog ovakvih situacija od početka upozoravali, s obzirom na to da nije jasno definisan javni interes u većini novih odredbi Krivičnog zakonika. Definisanje javnog interesa, dodaju, jasnije bi razgraničio dokle je i u kojim situacijama dozvoljeno objavljivanje, a u kojima nije objavljivanje određenih dokumenata, spisa ili snimaka. “Ono što je do sada bila praksa i kod prethodnih krivičnih dijela vezano za neovlašteno snimanje, mada i to se znalo zloupotrebljavati u prijavama protiv novinara, ali je praksa Evropskog suda za ljudska prava uvijek išla u smislu onoga šta se smatra ličnim karakterom, da li osoba može očekivati privatnost, dakle, da li se radi o javnom funkcioneru, poznatoj ličnosti i slično, da li se radi o javnom prostoru i da li objavljivanje nečega doprinosi zaštiti javnog interesa, bez obzira čak i kada narušava nečiju privatnost”, kaže Ivana Korajlić, izvršni direktor TI. Dodaje da, bez obzira na logiku smisla ličnog karaktera, postoje stvari koje bi zakon mogao karakterisati kao takve, a da s druge strane postoji javni interes da to postane dostupno javnosti. “Glavna nedoumica se tu javlja kod pitanja objavljivanja podataka o imovini, što određenih osoba, što članova njihovih poredica, određenih stanja koje mogu ukazivati na to da li je neko kompetentan da obavlja neku funkciju i slično, što ide ka zaštiti javnog interesa, ali može dovesti do problema u samom tumačenju od strane pravosuđa, od strane tužilaštava i pojedinačnih tužilaca, to jest kako će ko tumačiti, od slučaja do slučaja, svaku od prijava”, dodaje Korajlić. Ivana Korajlić / FOTO: GERILA Prema njenim riječima, polemika će se voditi i na pitanja članova porodica javnih funkcionera koji eventualno imaju prednost u sklapanju nekakvih javnih poslova i slično, te da li će ukazivanje na te porodične relacije predstavljati kršenje zakona. Ipak, dodaje da, bez obzira na pritiske koje trpe zviždači, ali i novinari, u praksi imamo potpuno
Udruženje Umbrella predstavlja svoj prvi newsletter!
Udruženje Umbrella (UBA), koje je od svog osnivanja uspjelo da se pozicionira kao kredibilna i odgovorna organizacija, te koja je uz podršku donatora na adekvatan način odgovorila na potrebe svojih 13 članica, ponosno predstavlja svoj prvi newsletter. Ovaj informativni kanal omogućuje vam detaljan pregled aktivnosti Udruženja od osnivanja do danas, uključujući važne događaje poput medijske kampanje “Stop kriminalizaciji klevete i uvrede”, borbe protiv gušenja slobode udruživanja u RS, kao i brojne treninge i radionice. Pozivamo vas da i dalje pratite naš rad kao i buduće aktivnosti, te da zajedničkim naporima doprinesemo očuvanju medijskih sloboda. Prvi UBA newsletter možete pročitati ovdje.