JAVNI POZIV ZA IZBOR EVALUATORA PROJEKTA “Efikasna zaštita i brza podrška medijima”
Udruženje „Centar za razvoj medija i analize“ (CRM@), koje u partnerstvu sa Udruženjem Umbrella (UBA) provodi projekat „Efikasna zaštita i brza podrška medijima“ raspisuje javni poziv za izbor evaluatora projekta. Projekat “Efikasna zaštita I brza podrška medijima” finansira Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Cilj: Cilj angažmana evaluatora je analizirati i evaluirati projektne aktivnosti i rezultate, uz izradu srednjoročnog i finalnog evaluacionog izvještaja. Kratak opis posla: Metodologiju evaluacije predlaže evaluator, i ona može uključivati desk istraživanje projektne dokumentacije, razgovore sa projektnim osobljem, ciljnim skupinama i korisnicima, terenske posjete, intervjue, ankete, itd. Srednjoročna evaluacija treba da obuhvati prvih 12 mjeseci trajanja projekta (1.februar 2024.-31.januar 2025. godine), finalna evaluacija treba da obuhvati cijeli period trajanja projekta od 18 mjeseci (1.februar 2024. – 31.jul 2025. godine). Srednjoročni i finalni evaluacioni izvještaj potrebno je izraditi na engleskom jeziku. Trajanje angažmana: 35 radnih dana Broj izvršitelja: Jedan (1) izvršitelj Vrsta ugovora: ugovor o djelu (za fizičke osobe), ugovor o poslovnoj saradnji i faktura o izvršenoj usluzi (za pravna lica) Budžet (bruto): 3700,00 EUR. Isplata u KM. Prijava: Zainteresovani kandidati svoje prijave trebaju poslati na email adresu: ugcrma @gmail.com, sa naznakom “Prijava za evaluaciju”, najkasnije do 20.januara 2025.godine do 17 časova. Prijava treba da sadrži tehničku aplikaciju i finansijsku ponudu. Aplikacije pristigle nakon isteka roka i nepotpune aplikacije se neće uzeti u razmatranje. Detaljne informacije: Opis kriterija i zadataka preuzmite ovdje. Kontakt: Za sve dodatne informacije možete kontaktirati: Tatjana Udovičić, program menadžer, Udruženje CRM@, email: [email protected], mobilni: 066 725 137, telefon: 033 263 546
Press alert: Brza i efikasna podrška novinarima
Mogućnosti pilot mobilne aplikacije Press Alert, čiji je razvoj u toku, a koja će omogućiti praktičnu i brzu podršku medijima i novinarima u situacijama prijetnji, ugrožavanja sigurnosti i eventualnog nasilja predstavljene su osobama imenovanim kao kontakt tačke za sigurnost novinara i novinarki u tužilaštvima i policijskim upravama tokom dvodnevnog treninga u organizaciji Vijeća Evrope u BiH. Na osnovu utvrđenih potreba medijske i novinarske zajednice kroz tri fokus grupe održane u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru, po prvi put u Bosni i Hercegovini, kreira se jedinstven mehanizam koji će omogućiti prijavu događaja u realnom vremenu – prema klasifikaciji različitih sigurnosnih situacija, podnošenje dokumentacije, video snimaka, audio snimaka, fotografija kao dokaza, obavještavanje institucija za provedbu zakona i medijske zajednice o događaju, te statistički pregled prijava. Ovaj alat za brzu prijavu napada i prijetnji prema medijskim djelatnicima biće dostupan nezavisnim i istraživačkim medijima i novinarima, uključujući blogere i nezavisne kreatore medijskog sadržaja, ali i medijskim organizacijama civilnog društva, kao i kreatorima javnih politika i donosiocima odluka, institucijama, agencijama i organima odgovornim za provođenje zakona. Kako bi se osigurao pravno normativni status buduće upotrebe aplikacije, otvoren je dijalog sa institucijama i održano 14 sastanaka sa kontakt tačkama za sigurnost novinara u tužilaštvima, Visokim sudskim i tužilačkim vijećem, kao i Ministarstvom unutrašnjih poslova Federacije BIH, te Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice. Sve ove institucije su izrazile spremnost za dalju saradnju na razvoju aplikacije, kako bi se unaprijedilo povjerenje između institucija vlasti, posebno pravosudnih instanci i novinarske zajednice, osigurao efikasniji rad i odgovorniji pristup problemu sigurnosti novinara i jačanju njihove zaštite. Aplikacija Press alert se razvija u okviru projekta „Efikasna zaštita i brza podrška medijima“ kojeg implementiraju Udruženje „Centar za razvoj medija i analize“ (CRMA) i udruženje Umbrella, uz finansijsku podršku Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Cilj projekta je unaprijeđenje pravnog i političkog ambijenta za rad civilnog društva i medija, koji će promovisati pluralizam, osnovne slobode i prava, otpornost civilnog društva i medija na neprikladne pritiske i jačati njihovu ulogu u procesu EU reformi u zemlji.
Vanja Stokić i Ajdin Kamber dobitnici nagrade “Srđan Aleksić” u kategoriji “Za doprinos zajednici”
Urednica eTrafike Vanja Stokić i novinar i snimatelj eTrafike Ajdin Kamber dobitnici su nagrade “Srđan Aleksić” u kategoriji “Za doprinos zajednici”. Oni su nagrađeni za dokumentarni film “Brat” koji obrađuje temu utapanja migranata u graničnim rijekama, prilikom prelaska iz jedne zemlje u drugu. Piše: Snježana Aničić Petković U obrazloženju članova žirija se navodi da su “Vanja i Ajdin na izvanredan način uspjeli da naprave potresno svjedočanstvo i vjerno nam dočaraju patnje migranata“. „Čitaocima i gledaocima prikazuju migrantsku priču iz ličnog ugla ljudi u pokretu, direktno i uznemirujuće skreću pažnju na surovu, neizvjesnu i opasnu borbu za opstanak ljudi koji na sve načine pokušavaju da se domognu šanse za iole pristojan život”, naveo je žiri. Film “Brat” je do sada prikazan na više od 30 festivala u Evropi, Aziji i Africi, uključujući i Sarajevo Film Festival. Od novinarskih nagrada, osvojio je regionalnu EU nagradu za istraživačko novinarstvo i Posebno priznanje za doprinos novinarstvu, koje je dodijelio Klub novinara Banjaluka. Na osnovu odluke petočlanog žirija, dobitnici Regionalne novinarske nagrade “Srđan Aleksić“ za 2024. godinu su Teofil Pančić, u kategoriji „Za hrabrost“, Vanja Stokić i Ajdin Kamber u kategoriji „Za doprinos zajednici“, portal 021 u kategoriji “Za medije”, te, posthumno, Bojan Tončić, dobitnik Specijalne plakete za dugogodišnji profesionalni angažman. Nagrade će biti svečano dodijeljene 14. decembra ove godine u Novom Sadu. Pored dobitnika, ove godine su jako visoko bili rangirani i novinari Nino Bilajac, Hrvoje Šimičević, Barbara Matejčić, Kristina Perić, Milica Babić i Svjetlana Đokić, te portali Raskrinkavanje.ba i Cenzolovka. Na ovogodišnji konkurs za Regionalnu nagradu “Srđan Aleksić” stigle su 32 nominacije za 27 novinara/kih i pet medija, o kojima je odlučivao žiri u sastavu: Ana Hegediš Lalić i Tamara Skrozza (Srbija), Boris Pavelić (Hrvatska), Vladan Mićunović (Crna Gora) i Borislav Kontić (Bosna i Hercegovina). Regionalna novinarska nagrada „Srđan Aleksić“ se dodjeljuje za profesionalno i društveno odgovorno medijsko izvještavanje koje rezultira konkretnim dobrobitima za ljude i zajednice (doprinosi pomirenju, zaštiti ljudskih prava, uključivanju marginalizovanih i ranjivih grupa, rodnoj ravnopravnosti, vladavini prava, kulturi dijaloga, borbi protiv govora mržnje i lažnih vijesti ), te za iskazanu novinarsku hrabrost. Pogledajte nagrađeni film: Foto: eTrafika.net
POGLEDAJTE ŽURNALOV FILM POSVEĆEN ŽRTVAMA FEMICIDA: Pomozite, ubiće me!
Od januara 2023. do juna ove godine tužilaštva u BiH su zaprimila 1.298 prijava za nasilje u porodici. U istom periodu podignuto je tek 145 optužnica zbog nasilja u porodici. Stručnjaci upozoravaju – neuvezanost institucija, nedostatak kapaciteta i njihova nesenzibilnost, predstavljaju ogroman problem. Sistem problem rješava smještanjem žrtava u sigurne kuće, dok nasilnici i potencijalne ubice ostaju na slobodi. Femicid još nije uvršten u krivične zakone….
VELIKA KLADUŠA I BANOVIĆI ZA PROMJENE: Višegrad i Centar Sarajevo po starom
Novoizabrani načelnik Velike Kladuše je, dakle, imao podršku čak šest stranaka: SDA, SDP-a, NiP-a, Naše stranke, DF-a i DNZ-a, te se očekuje da upravo ove stranke budu većina u Općinskom vijeću. VELIKA KLADUŠA, BANOVIĆI, VIŠEGRAD, CENTAR SARAJEVO – Prošli su i ovogodišnji izbori. Dok su u izbornoj noći brojke pokazivale da je izlaznost građana ispod prosjeka, većina vođa političkih partija se hvalila proglašavajući pobjedu. Neki su slavili i na ulicama. Među njima su bile i pristalice Borisa Horvata, kandidata Koalicije “Zajedno za Veliku Kladušu“, koji je, prema još nepotvrđenim rezultatima sa više od 7.000 glasova izabran za novog načelnika te općine. Ubjedljivo je pobijedio protukandidate čime je prestala dugogodišnja vladavina stranke koju predvodi osuđeni ratni zločinac i aktuelni načelnik Fikret Abdić. – Izdaju Abdića će historija zapamtiti, nisam njegov čovjek i neću dozvoliti više podjele, rekao je Horvat ističući da je ovo presedan u BiH jer je on sam uspio skupiti šest stranaka koje su stale u jednu koaliciju. Obećao je da će skinuti političke okove sa Velike Kladuše te da će biti načelnik svih Kladušaka. Boris Horvat (Foto: Radio Velika Kladuša) Novoizabrani načelnik Velike Kladuše je, dakle, imao podršku čak šest stranaka: SDA, SDP-a, NiP-a, Naše stranke, DF-a i DNZ-a, te se očekuje da upravo ove stranke budu većina u Općinskom vijeću, koje je do sada bilo u rukama Abdićeve Laburističke stranke. Međutim, prema preliminarnim rezultatima izbora, Laburistička stranka i sada ima većinu glasova za Općinsko vijeće. Horvat već najavljuje sastanke sa načelnicima ostalih općina Unsko-sanskog kantona, premijerom USK i Vladom. Poručuje da je zadovoljan što je Abdićeva Laburistička stranka svrgnuta i mišljenja je da će se Kladuša konačno probuditi. Podsjetimo da je Fikret Abdić Veliku Kladušu suvereno držao u svojim rukama još od prošlog stoljeća, kada je bio na čelu giganta Agrokomerc. Zbog ratnog zločina odslužio je kaznu od 15 godina zatvora. Nakon toga se vratio na političku scenu koju je obilježio različitim skandalima i aferama, ali i tome je došao kraj. Kao i vladavini SDA u Banovićima. Mehmed Hasanović je kao kandidat ispred Pokreta Demokratske Akcije osvojio većinu glasova na Lokalnim izborima, te je izabran za načelnika Općine Banovići. Stoga će smijeniti Begu Gutića koji je 2020. godine izabran na lokalnim izborima u Općini Banovići. Hasanović: Bitan je ekonomski razvoj Banovića Pobjeda u Banovićima je proglašena na osnovu preliminarnih rezultata, koje još uvijek nije potvrdila Centralna izborna komisija BiH. Hasanović je istakao da će njegova primarna misija buti da sluša potrebe građana i radi na projektima koji će doprinijeti ekonomskom razvoju Banovića. Njegov program obuhvata inicijative za poboljšanje obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, kao i jačanje privrednih kapaciteta. Mehmed Hasanović Iznenađenja poput prethodno navedenih nije bilo u sarajevskoj općini Centar i Višegradu, gdje je sve ostalo na istom. Iako je Opštinu Višegrad proteklih godina, kako je InfoRadar i pisao, obilježilo bahato i neodgovorno ponašanje načelnika Mladena Đurevića (SNSD), koji je svojim (ne)aktivnostima navukao gnjev i ljutnju velike većine Višegrađana, on je opet izabran za prvog čovjeka ove opštine. Đurević opet dobio podršku građana Višegrada (Foto: Facebook) Nakon pobjede je kazao da će nastaviti sa započetim projektima i novim, među kojima su važni infrastrukturni projekti za stanovništvo ovog kraja. Treba napomenuti da Đurević, mjesecima nakon što je prvi put izabran, nije priznavao aktuelnu skupštinsku većinu, u kojoj nije bilo njegovog SNSD zbog čega je odbijao da predloži budžet pa je život u Višegradu bio u potpunosti blokiran. Studenti su bili bez stipendija, poljoprivrednici bez subvencija, nevladine organizacije, kulturno-umjetnička društva, sportski kolektivi, vjerske organizacije i ostali budžetski korisnici bez sredstava, odnosno, bez finansijske podrške opštine za svoj rad. Da li će Đurević u novom mandatu riješiti jedan od najvećih problema Višegrada odnosno ogromnu divlju deponiju koja se decenijama ignoriše, a koja okolne stanovnike konstantno truje i zagađuje, ostaje da se vidi u narednom periodu. Iako su članovi neformalne grupe građana “Uklonimo nelegalnu deponiju pred turističkim gradom Višegradom” u Đurevićevom mandatu uporno zahtijevali da se ovaj problem riješi, značajnijih pomaka po ovom pitanju, do sada nije bilo. Nakon turbulentnog mandata i pokušaja njegovog opoziva od strane dotadašnjih koalicionih partnera iz NIP-a, načenik općine Centra u Sarajevu, Srđan Mandić odnio je uvjerljivu pobjedu na ovim izborima. Mandić odnio uvjerljivu pobjedu Podržan od matične stranke (NS) i SDP-a, osvojio je 10.927, šest hiljada manje nego na prošlim izborima. Njegov prvi protukandidat Dennis Gratz (DF) uz podršku SDA i SBIH osvojio je duplo manje – 5806 glasova. Prije četiri godine je pobijedio dotadašnjeg načelnika, SDA-ovog Nedžada Ajnadžića. Mandić je, nekoliko dana nakon održanih izbora, gostujući u medijima požurio sa predstavljanjem novih projekata. Kao svoju najveću grešku u prethodnom mandatu je naveo “neosnivanje općinskog komunalnog preduzeća“. Time bi se riješio problem održavanja čistoće u općini Centar, a provela bi se nabavka potrebne opreme, poput cisterni i kosilica. Među aferama koje su potresale Centar u njegovom mandatu bila je i ona o najskupljoj web stranici u državi, a za koju je Općina izdvojila 70.200 KM. Novac je dat firmi Promotim d.o.o, čiji je uposlenik jedan od prvih Mandićevih saradnika i šef Kluba vijećnika Naše stranke Alen Girt. Mandić je, pisao je InfoRadar, ispunio samo dio obećanja datih na početku svog mandata koji su obilježile neprestane rasprave. Građanima to očito nije smetalo pa su mu ponovo dali podršku. Za razliku od svih navedenih općina, u Brčko distriktu biraju se predstavnici u Skupštini, koji naknadno biraju gradonačelnika Brčkog, tako da će se ime gradonačelnika znati nakon izbora koji će obaviti Skupština. Za sada, za Skupštinu vodi SDA sa 5.543 osvojena glasa ili 16,21 posto ispred koalicije SNSD-SPS koja je na lokalnim izborimadobila 5.368 glasova ili 15,70 posto, pokazuju posljednji podaci CIK-a BiH. Ovu funkciju trenutno obnaša Zijad Nišić (SBiH), koji je najavio borbu protiv korupcije, te realiziranje kapitalnog budžeta. Mjesto gradonačelnika će do izbora novog, obavljati upravo Nišić koji je u martu prošle godine zamijenio dotadašnjeg Eseda Kadrića iz SDA-a, čiji je mandat bio obilježen nepotizmom i nepravilnostima. INFORADAR.BA/MISBIH.BA
GRAĐANI NE KAŽNJAVAJU ODGOVORNE: Milići, Kneževo, Derventa, Doboj i Teslić pod šapom istih stranaka
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini su završeni, građani su dali svoje glasove i odredili ko će ih predstavljati u naredne četiri godine. A kako se čini, građani su mahom zadovoljni dosadašnjim vođstvom. MILIĆI, KNEŽEVO, DERVENTA, DOBOJ TESLIĆ – U Republici Srpskoj nisu se desile značajne promjene na nedavno održanim lokalnim izborima, a izuzev nekoliko opština, rezultati su manje ili više očekivani. Tako i u opštinama koje smo analizirali. Iako se kontroverzni biznismen Rajko Dukić, prema riječima naših sagovornika, u Milićima maknuo sa političke pozornice, stranka (Savez nezavisnih socijaldemokrata) u kojoj se dugo vremena pitao – nije. U Milićima je i na ovim, kao i na prethodnim izborima pobijedio Marko Savić, novi – stari načelnik opštine. Savić je ovoga puta pobijedio sa još većom razlikom svog jedinog protivkandidata Sanju Đurić iz Srpske demokratske stranke i osvojio 73 odsto glasova. Podsjećamo, na lokalnim izborima 2020. godine Savić je pobijedio Nikodina Đurića, takođe iz SDS-a rezultatom 65 odsto – 35 odsto. U opštini Kneževo je takođe dominantan bio kandidat SNSD-a. Goran Borojević je ovoga puta iza sebe ostavio nezavisnog kandidata Nebojšu Kelemana, dok je SDS-ov Milan Sukur potopljen na ovim izborima sa osvojenih svega 160 glasova ili 2,79 odsto. Borojević je dobio povjerenje 3110 glasača, dok je drugoplasiranom Kelemanu povjerenje ukazalo 2466 glasača. Na prethodnim lokalnim izborima održanim 2020. godine Borojević je uzeo 3615 glasova, pa su ovi izbori ipak pokazali određeni pad kandidata SNSD-a u Kneževu. Ipak, i pored mnogobrojnih zabilježenih krađa šuma, koje su čak i inspekcije potvrdile, građani u načelu nisu promijenili svoj stav i ostali su vjerni starom izboru. Sa druge strane, u Derventi se desila promjena gradonačelnika. Šefa Kluba poslanika SNSD-a Igora Žunića više nećemo gledati u klupama Narodne skupštine Republike Srpske jer je on fotelju narodnog poslanika zamijenio onom gradonačelnika Dervente. Žunić je na izborima pobijedio svoje protivkandidate Vladu Kovačevića (SDS) i Mila Tadića (nezavisni kandidat) osvojivši 52 odsto glasova, naspram 43 odsto Kovačevića, odnosno 4 odsto Tadića. Opoziciji nije pomogla ni činjenica da nekoliko mjeseci prije izbora grad nije imao ni skupštinsku većinu, pošto su dva odbornika vladajuće većine bila uhapšena i pritvorena, jer su se sumnjičili za niz krivičnih djela o čemu možete pročitati ovdje. Podsjećamo, višegodišnji načelnik Dervente Milorad Simić (takođe SNSD) ovoga puta nije učestvovao u trci za gradonačelnika. Što se Doboja tiče, ni dokazana krađa prethodnih lokalnih izbora, kao ni kriminal koji su mediji otkrivali kao da nije ni dotakao birače u ovom gradu. Čak ni borba za zaštitu životne sredine nije ostavila trag na rezultate izbora, pa možemo konstatovati da “Obrenova grupa” i dalje suvereno vlada ovim gradom. Bez većih iznenađenja i baš onako kako smo i navikli – SNSD-ov Boris Jerinić je do nogu potukao svoje protivkandidate u “gradu slučaju”. Opozicija je, kako bi mu još dodatno olakšala posao izašla u dvije kolone: kandidat SDS-a bio je Slobodan Dragičević koji je uspio da “dobaci” do 20 odsto izašlih birača, a kandidat PDP-a Slaviša Pančić jedva do 5 odsto. Jerinić je suvereni vladar ovog grada sa osvojenih 74 odsto glasova, na čemu bi mu i mnogi svjetski diktatori pozavidjeli. Bez obzira na brojne afere i dokazanu krađu glasova na lokalnim izborima 2020. godine, građani su ponovo najveće povjerenje ukazali kandidatu SNSD-a. Međutim, istu sreću nije ima kandidat SNSD-a Nedeljko Kerić u Tesliću. Naime, u ovoj opštini novi-stari načelnik je SDS-ov Milan Miličević, a brojne afere koje su rađene sa krađom šume i zagađivanjem rijeka u ovoj opštini čini se da su pomogle Miličeviću da osvoji novi mandat. Naime, Kerić kao kandidat te stranke nosio je breme kriminala svojih stranačkih kolega, iako sam u istom, prema riječima upućenih, nije učestvovao. Predsjednik SDS-a je, četvrti put zaredom (ako računamo i referendum za opoziv od prije nekoliko godina) pobijedio svoje političke protivnike u Tesliću. INFOVEZA.COM/MISBIH.BA
SNSD UČVRSTIO VLAST U ISTOČNOM SARAJEVU: Opoziciji dvije opštine, slijedi raspodjela funkcija
Nakon održanih Lokalnih izbora u Gradu Istočno Sarajevo neće se promijeniti skoro ništa. SDS je izgubio Sokolac, a Pale, gdje se vodila gerilska borba nekadašnjih koalicionih partenera, ipak su pripale DEMOS-u. U Istočnom Novom Sarajevu i Trnovu na listi je bio samo jedan kandidata tako da građani praktično nisu ni imali za koga glasati. SDS-ov kandidat ostaje vječiti načelnik nerazvijene opštine Istočni Stari Grad. U Istočnoj Ilidži još uvijek je neizvijesno da li će SDS-ov načelnik imati većinu. ISTOČNO SARAJEVO – Protekle četiri godine politički odnos snaga u Istočnom Sarajevu bio je podijeljen. Na čelu tri opštine u sastavu grada vladali su SNSD-ovi načelnici, dok su preostale tri bile bastioni SDS-a. No, većinski dio opozicije predvođene SDS-om bio je samo produžena ruka vlasti na čelu sa gradonačelnikom Ljubišom Ćosićem koji je osvojio novi mandat. Nakon lokalnih izbora SNSD je učvrstio vlast u ovom centru Sarajevsko- romanijske regije. U toku su skupštinska previranja i podjele funkcija. Prevarili birače Najzanimljivije je bilo na Palama gdje se vodila borba između nekadašnjih koalicionih partnera, SNSD-a i DEMOS-a. SNSD-ov kandidat Damjan Škipina je, uprkos snažnoj podršci Nedeljka Eleka i Milorada Dodika, izgubio od Dejana Kojića, kandidata DEMOS-a. Visoki funkcioner DEMOS-a Aco Stanišić je, zbog rodbinskih veza sa načelnikom Boškom Jugovićem (SNSD) stidljivo podržao kandidata sopstvene stranke koji je, s druge strane, imao svesrdnu podršku SDS-a koji je do sada opoziciono djelovao. Funkcije su bile podijeljene i prije zvaničnih rezultata izbora. Razlika je bila preko 1000 glasova u korist Kojića. Kada je riječ o odbornicima, devet mandata pripalo je SNSD-a, šest DEMOS-u, dok je na trećem mjestu DNS sa osvojena tri mandata. SDS-u su pripala dva. No, iako su se građani pitali da li će DEMOS sa koalicionim partnerima imati većinu, posljednja dešavanja u ovoj opštini ukazuju na to da će u Palama svi biti vlast, odnosno da je već krenula raspodjela funkcija i da će svi sarađivati. Opozicija ostaju jedino prevareni birači koji su svoje povjerenje ukazali SDS-u vjerujući da će zastupati njihove interese, no očigledno zastupaju samo svoje. Neprikosnovene vladavina SNSD-a U Opštini Istočno Novo Sarajevo na listi je bio samo jedan kandidat, aktuelni SNSD-ov Jovan Katić koji je osvojio 6.000 glasova. U ovoj opštini registrovano je 11.831 birača, a zanimljivo je da je bilo čak 1. 685 nevažećih ili praznih listića. Katić će imati apsolutnu većinu sa 10 odbornika SNSD-a. Drugi po snazi je DNS sa četiri odbornika. Zanimljivo, DNS je prije četiri godine bio opozicija. SDS-a je izgubio jednog odbornika pa zvanično će u novom skupštinskom sazivu opoziciono djelovati samo dva odbornika. Iako se činilo da će kandidat SNSD-a za načelnika Opštine Sokolac Strahinja Bašević izbornu kampanju voditi iz pritvora, jer je par dana prije bio uhapšen zbog malverazacija vezanih za ŠG “Romanija”, pušten je na slobodu zbog nedostatka dokaza da je zloupotrijebio službeni položaj. Bašević je pobijedio SDS-ovog načelnika Milovana Bjelicu sa osvojenih 4.154 glasova. Bjelica je imao skoro pola manje, odnosno 2 671 glas. SNSD je i ranije imao skupštinsku većinu na Sokocu, a tako će biti i naredne četiri godine s obzirom da su osvojili osam mandata. SDS-u je pripalo pet. SNSD ne može osvojiti Istočnu Ilidžu Istočna Ilidža je jedna od rijetkih opština gdje SNSD nikada nije imao načelničku poziciju. I za ove izbore SDS-ov kandidat Marinko Božović uspio je obnoviti mandat na čelu ove opštine. Za Božovića je glasalo 5 536 birača, dok je SNSD- ov kandidat Miroslav Vujičić dobio naklonost, prema zvaničnim rezultatima CIK-a, 3 712 birača. No, u ovoj opštini ostaje pitanje da li će novi-stari načelnik imati podršku skupštinske većine. Sve će zavisiti od manjih stranaka i njihove naklonosti. SNSD je osvojio osam mandata, SDS šest, DNS tri, PDP dva, a ostale stranke po jednog odbornika (SPS, DEMOS, US, SRS). Bojo Gašanović od 2008. godine suvereno vlada izrazito nerazvijenom opštinom Istočni Stari Grad koja je u zadnje vrijeme postala poznata po rasprodaji opštinske zemlje i nagloj urbanizaciji planine Trebević, klizištu i sječi šume. U ovoj opštini prijavljeno je svega 1 092 birača. Gašanović je dobio 560 glasova, dok je njegov protivkandidat SNSD-ov Miljan Jovičić osvojio 226 glasa. Javna tajna je da načelnik Bojo Gašanović dobro sarađuje sa Ljubišom Ćosićem. Nerad i privid opozicionog djelovanje najbolje se pokazao na skupštinsim zasijedanjima u Gradu Istočno Sarajevo. Iako je početkom prošlog mandata Ćosić jedva obezbijedio skupštinsku većinu, vremenom je utihnula opozicija, funkcije su podijeljene. Napominjemo da je Istočno Sarajevo jedini grad u Republici Srpskoj sastavljen od opština. Prošle izbore građani su prvi put neposredno birali gradonačelnika, dok će i ovog puta odbornike u Skupštini Grada birati posredno, na osnovu broja stanovnika i rasporeda snaga u lokalnim opštinskim parlamentima. SPIN-PORTAL.INFO/MISBIH.BA
LOKALNI IZBORI U STAROM GRADU, NEUMU I BUGOJNU: Čuda su moguća, al’ samo kad ih tužilaštvo inicira
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, održani početkom oktobra nisu donijeli velike promjene, ali onih manjih ipak je bilo. I dok su na načelničkim i gradonačelničkim pozicijama uglavnom ostali isti kandidati, ipak bilo je i neočekivanih rezultata u pojedinim općinama. Desilo se to zahvaljujući optužnicama protiv dosadašnjih načelnika. STARI GRAD SARAJEVO, VOGOŠĆA, NEUM, BUGOJNO – Opštinom Stari Grad u Sarajevu naredne četiri godine rukovodit će Irfan Čengić, koji je naslijedio bivšeg načelnika Ibrahima Hadžibajrića, kojem se trenutno sudi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu zbog krivičnih djela organizovani kriminal, zloupotreba položaja/ovlaštenja, pranje novca, primanje i davanje dara. Po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo, do sada je privremeno oduzeto nekoliko nekretnina, luksuzni automobil, novac na računima i udjel u investicionom fondu koji su povjereni na čuvanje i upravljanje Federalnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom. Irfan Čengić, kadar Socijademokratske partije BiH na nedavno održanim Lokalnim izborima dobio je podršku birača sa područja Opštine Stari Grad, te će naredne četiri godine biti na čelu ove sarajevske opštine. Naime, Čengić je prethodno, a nakon što je u julu 2023.godine proveden referendum o smjeni dotadašnjeg načelnika Ibrahima Hadžibajrića u Općini Stari Grad, pobijedio na prijevremeno održanim izborima za načelnika ove opštine. Nimalo zahvalnu funkciju dobio je Čengić, kada je ovu opštinu tresao jedna od najvećih postratnih korupcijskih afera, u kojoj je glavni akter, njegov prethodnih, koji je više od dvije decenije vladao Opštinom Stari Grad. Nakon ovogodišnje ubjedljive pobjede, Čengić je na svojoj web stranici napisao da je naslijedio opštinu u kojoj je vladao potpuni haos, kriminal i korupcija, te da je trpio svakodnevne pritiske od raznih interesnih skupina. „Uz sve izazove pokazali smo da znamo voditi procese i da imamo hrabrosti voditi procese, borbu protiv kriminala i korupcije. Usvojili smo Strategiju razvoja Općine Stari Grad Sarajevo do 2027. godine kojom smo zacrtali strateške ciljeve, prioritete i konkretne projekte u vrijednosti preko 60 miliona KM“, napisao je Čengić. A sredinom juna 2024. godine u sarajevskom Kantonalnom sudu počeo je glavni pretres u predmetu protiv Ibrahima Hadžibajrića i drugih. Nešto više od sedam mjeseci nakon hapšenja Hadžibajrića i drugih sredinom januara 2024. godine, federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom zaplijenila je tri parkinga u Starom Gradu, koji su povezani sa Ibrahimom Hadžibajrićem. U Vogošći ništa novo U optuženičke klupe ponovo se vraća i Asim Sarajlić, nekadašnji načelnik Opštine Vogošća. Njemu će se zajedno sa Sabahudinom Delalićem i Muhamedom Šehovićem ponovo suditi zbog krivičnog djela “davanje dara i drugih oblika koristi”. Uslijedilo je to nakon što je Kantonalni sud uvažio žalbu Tužilaštva KS, kojim je prvostepena, oslobađajuća presuda poništena. Njih je optužnica tereila da su od 20. do 25. februara 2020. godine, prije zakazanih unutarstranačkih izbora Stranke demokratske akcije za predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, na kojima su predloženi kandidati bili Semir Efendić, načelnik Opštine Novi Grad Sarajevo, te Fikret Prevljak, posredstvom Muhameda Šehovića ugovorili sastanak s delegatom Velidom Tvrtkovićem. Sarajlić je bivši potpredsjednik i bivši šef kadrovske komisije vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA). Afera političke korupcije objelodanjena je objavom audio snimka na Facebook stranici Semira Efendića, međutim, osim ove tematike, na snimku se može čuti i kako Sarajlić i Delalić iznose brojne detalje iz bliže i dalje prošlosti kada je riječ o kadroviranju, lobiranju, zapošljavanju, ali i budućim planovima. Foto: N1 Podsjećamo, u periodu mandata Asima Sarajlića na poziciji načelnika općine Vogošća, firma Murai Komerce dobila je tender za građevinsko zemljište za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa. Općina Vogošća 2007. godine raspisala je javni konkurs za dodjelu građevinskog zemljišta za izgradnju poslovno-stambenog kompleksa. Prema podacima iz konkursa veličina parcele iznosila je 5.200 m2 sa ukupnom bruto građevinskom površinom od 10.000 m2 te neto površinom od 8.500 m2. S namjerom izgradnje zanatsko uslužno stambenog prostora ukupne spratnosti prizemlje, tri sprata i mansarda. Bez obzira na činjenicu da je zemljište nelegalno dodijeljeno, Asim Sarajlić u novembru 2007. godine izdaje urbanističku suglasnost Murai Komercu za izgradnju dva stambeno poslovna objekta prema idejnom projektu urađenom od firme Games d.o.o. Travnik koji je uključivao podrum, visoko prizemlje i tri sprata. U maju 2008. godine Murai Komerce dobija i građevinsku dozvolu za početak radova. Ovo nikada nije bilo predmet istrage. Izlazi Ajkunić ulazi Mašić Prava pometnja nastala je u izbornoj noći u Općini Bugojno. Naime, SDA je nedugo nakon zatvaranja biračkih mjesta proglasila pobjedu svog kandidata za načelnika Opštine, vjerujući u beskrajno povjerenje, međutim zvanični rezultati pokazali su kako su ih građani Bugojna ove godine iznevjerili. Naime, više od 6.000 građana ili 44,88% njih podršku je dalo socijaldemokrati, kandidatu Trojke Edinu Mašiću. Mašić je pobijedio u SDA-ovom gnijezdu, kojim su suvereno vladali godinama unazad i to kandidata Mirzu Idrizovića. Na ovim lokalnim izborima SDA nije kandidovala dosadašnjeg načelnika Općine Bugojno Hasana Ajkunića, a razlog tome je što je krajem prošle godine Tužilaštvo Srednjobosanskog kantona podiglo optužnicu protiv njega, zbog osnovane sumnje da je počinio produženo krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlašćenja, a koju je potvrdio Općinski sud u Bugojnu. Protiv načelnika Ajkunića krivičnu prijavu su podnijeli i mještani Mjesne zajednice Poriče zbog spornih odluka Općinskog vijeća i načelnika vezano za eksploataciju dolomita u njihovim dvorištima. Mještani Poriče, ali i drugi aktivisti sa nestrpljenjem čekaju formiranje Općinskog vijeća, te se nadaju da će političari iz drugih stranaka, koji nisu u SDA shvatiti opasnosti o kojima godinama govore. Možda će sa novim licima u Općini doći i ekološka svijest u Bugojno. Od Visokog do Neuma: Standardna postavka Saga oko prodaje dijela državne imovine vezane za radničko odmaralište “Feroelektro” u Neumu, ali i hotela Zenita, ne nazire se kraju. Čini se da će tako i ostati, jer je vlast u ovom bh.gradu na moru ostala u rukama HDZ-a BiH. Mala općina na jugu Hercegovine, od uvođenja demokratije je pod vlašću HDZ BiH, čiji je kandidat Dragan Jurković na ovogodišnje lokalne izbore izašao kao jedini kandidat, bez protukandidata. Uzme li se u obzir da HDZ ima i većinu u Općinskom vijeću, teško je očekivati drugačiji odnos, od već poznatog. Javno preduzeće RTV Visoko otišlo je u stečaj prije šest godina, a bivši uposlenici još uvijek traže pravdu. Trenutno se postupak vodi na Ustavnom sudu BiH, kako tvrdi i sam Alen
SARAJEVO, BIHAĆ, KISELJAK, KREŠEVO: Funkcije su zadržane, stanovnicima kako bude
Postizborna euforija je prošla, novi sazivi gradskih i općinskih vijeća trebaju početi raditi, a pobjednici krenuti sa realizacijom obećanog „boljeg sutra“, kako bi mogao glasiti rezime svih predizbornih poruka. SARAJEVO, BIHAĆ, KISELJAK, KREŠEVO – Građani Bihaća, oni koji su glasali, povjerenje su dali aktuelnom gradonačelniku Elvedinu Sediću, kandidatu Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu (PoMAK) On je svoj prvi mandat započeo u februaru 2023. kada su održani prijevremeni izbori za gradonačelnika radi odlaska tadašnjeg čelnika Šuhreta Fazlića na poziciju zastupnika u Skupštini Unsko-sanskog kantona. BIHAĆ: KAKO POTROŠITI BUDŽET? Po objavljivanju izbornih rezultata najviše je likovala SDA. Iako njihov kandidat Rusmir Musa nije uspio parirati Sediću, osvojili su jedan vijećnički mandat više u odnosu na prethodne izbore. To to se čini „Pirovom pobjedom“. SDA u gradskom vijeću ima 9 mandata koliko i PoMAK. Prevagu glasanju u Gradskom vijeću davaće SDP s četiri, NES s tri, NiP i SBiH s dva, te „Možemo bolje“ s jednim vijećnikom. Od pojedinačnih dobitnika mandata izdvojajamo bivšeg premijera Unsko-sanskog kantona i čelnika Bihaća Hamdiju Lipovaču. Dugogodišnji SDP-ovac ovaj put bio je na listi Stranke za Bosnu i Hercegovinu. Netom po objavi izbornih rezultata gradonačelnik Sedić najavio je rad na kapitalnim projektima u saobraćajnoj infrastrukturi, odnosno povezivanje Bihaća sa ostalim gradovima USK. Istina, to bi više trebao biti zadatak kantonalne vlasti, no stanovnicima ovog područja biće svejedno ko će to realizovati, samo da konačno vide neki rezultat trošenja budžetskog novca. Ovogodišnji budžet Bihaća je oko 46 miliona KM. Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić i direktor Zavoda Ademir Todorović u obilasku radova firme Behić-Sanny Boy (Foto: Akta.ba) Biće uslovno zanimljivo pratiti da li će veliki donator PoMAKa, firma „Behić-Sanny Boy“ to i ostati, a o sukobu interesa vezano za ovu firmu koja je uporedo dobijala poslove koje finansira grad kojim rukovodi ova stranka, Žurnal je svojevremeno pisao. KISELJAK: NOVA PRILIKA ZA STARE PRIORITETNE FIRME U Kiseljaku ništa novoga, barem kada je gradonačelničko ime u pitanju. HDZ-ov kadar Mladen Mišurić-Ramljak počinje šesti mandat. Njegovi suparnici Armin Halilović (SDA) i Anel Topalović (SDP – NiP – NS) nisu mogli parirati čak i da im zbroje glasove. HDZ ima gotovo polovinu od 31 mandata u vijeću, a nema sumnje da će glavnog partnera imati u SDA koja je osvojila 6 mjesta. Izbori su, kao i u Fojnici, Konjicu i Kreševu, održani dvije sedmice nakon zvaničnog datuma, zbog poplava koje su pored Jablanice zadesile i ove općine. „Zahvala svim Kiseljačankama i Kiseljačanima koji su iskoristili svoje demokratsko pravo, obavili građansku družnost, pristupili biralištima – i danas izabrali vlast koja će znati odgovoriti svim njihovim potrebama“, izjavio je nakon objave izbornih rezultata gradonačelnik Mladen Mišurić-Ramljak. Stotine kuća, desetine poslovnih objekata, poljoprivrednog zemljišta na području Kiseljaka oštećeno je usljed poplava početkom oktobra. Treba obnoviti i dio općinske innfrastrukture. Za vjerovati je da tu priliku vide grupa privrednika bliska načelniku Mišuriću i Hrvatskoj demokratskoj zajednici, prije svih Perom Pecirepom, voditeljem kompanije Ceste Mostar u Kiseljaku, kao što je to bilo u prethodnom periodu. Pero Pecirep i Mladen Mišurić Ramljak sa zvaničnicima HDZ-a iz BiH i Hrvatske Izdvojimo samo jednu od nekoliko krivičnih prijava protiv načelnika Mišurića o kojima je pisao Žurnal. U prijavi se navodi da je načelnik Općine Kiseljak “uspostavio ortačke veze” sa firmama Bar-Floor i Ceste Company, te na taj način omogućio sticanje novčanih sredstava. Dio prijava odnosi se na to da kompanija Ceste Company prilikom izvođenja radova povremeno koristi mašine kompanije Ceste Mostar, koja je većinski u državnom vlasništvu. Prijave su potkrijepljene i fotografijama. Ostale odnesene prijave odnosile se na javne nabavke za poslove izgradnje Doma zdravlja u Kiseljaku, izgradnju Zone sporta i rekreacije u Kiseljaku, kružnog toka, kršenje Zakona o javnim nabavkama, eksploataciju pijeska… Ako je suditi po izbornim rezultatima, a znajući „ažurnost“ Tužilaštva SBK, u Kiseljaku teško da može doći do promjena i u ovom segmentu. KREŠEVO OSTAJE HDZ BASTION Uslovno jedino iznenađenje u Kreševu bilo je to što je HDZ BiH ostvario jedan mandat manje u općinskom vijeću u odnosu na prošle izbore. No i tih devet od petnaest dovoljno je da ova stranka suvereno vlada ovom malom općinom. Za mandat u vijeću bilo je dovoljno izboriti se za 63 glasa koliko je dobio kandidat HDZ 1990. Pored ove stranke u vijeću će još biti tri vijećnika SDA te po jedan HSP-a i SDP-a. Vedran Drmać (HDZ BiH) je uspio obnoviti mandat, a izdvajamo ga jer je kao vijećnik bio „dobitnik“ poslovnog prostora po simboličnoj cijeni, iako nije bilo potrebne saglasnosti Općinskog vijeća, no podrška tadašnjeg načelnika bila je dovoljna, baš kako je pisao nedavno Žurnal. Renato Pejak i Vedran Drmać Navodimo prvo rezultate glasanja za Općinsko vijeće Kreševa, jer je načelnički mandat osvojio jedini kandidat na izbornoj listi, Boris Marić iz Hrvatske demokratske zajednice BiH. On je radio kao savjetnik u prethodna dva mandata izabranog načelnika Renata Pejaka, treba li reći, iz HDZ-a BiH. U prvim istupima nakon izbora Marić je najavio djelovanje ka sanaciji puteva, vodovodne i kanalizacione strukture oštećenih usljed poplave, naglasivši da će to teško biti bez pomoći viših nivoa vlasti. Dva mandata njegovog prethodnika Pejaka karakterisalo je nekoliko sumnjivih radnji povezanih sa poslovanjem općine. Zaključili su to i federalni revizori u svom izvještaju o finansijskoj reviziji Općine Kreševo za 2023 godinu. Detalji iz izvještaja podudaraju sa prethodnim pisanjima Žurnala o dešavanjima u ovoj općini. GRAD SARAJEVO: NEIZVJESNI IZBOR GRADONAČELNIKA Četiri sarajevske općine će dati vijećnike Gradskog vijeća Sarajeva, Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad, po sedam iz svake općine. Tih 28 će birati gradonačelnika Sarajeva, za promjenu ovoga puta javnim glasanjem. Trenutni omjer političkih snaga je u općinskim viječima izjednačen, SDA-SbiH-DF na jednoj strani te stranke tzv. Trojke (SDP, NIP i Naša stranke) s druge strane i presudna bi mogla biti nacionalna struktura vijećnika. Statutom Grada Sarajeva oni koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati imaju po najmanje po šest mjesta, a vijećnici iz reda ostalih najmanje dva. Prema dosadašnjima analizama, to daje izvjesnu prednost strankama trojke, zbog nacionalne struktuure njihovih kandidata na listama za općinska vijeća. Već to nagovještava „rovosku“ borbu za svaki glas, a ništa manje su neizvjesna i imena gradonačelničkih kandidata. Jedino je sigurno da to neće biti
VODIČ KROZ PRAVA I OBAVEZE LICA U KRIVIČNOM POSTUPKU
Udruženje Umbrella danas objavljuje praktični Vodič kroz prava i obaveze lica u krivičnom postupku, koji je za potrebe novinara, medijskih radnika i građanskih aktivista izradio advokat Aleksandar Jokić. Ovaj dokument nastao je kao odgovor na sve češće situacije u kojima se novinari i drugi akteri civilnog društva susreću sa pozivima na informativne razgovore, saslušanja ili drugim radnjama u fazi istrage, bez jasnog razumijevanja svojih zakonom zagarantovanih prava. Vodič na jednostavan i praktičan način objašnjava šta znači biti osumnjičeni ili svjedok, koje su ključne razlike između ta dva statusa, te koja su prava i obaveze lica u trenutku kada ih kontaktiraju policijski ili tužilački organi. Poseban fokus stavljen je na najosjetljiviju fazu krivičnog postupka- istragu, u kojoj se najčešće krše ili zanemaruju prava zbog neinformisanosti. Dokument donosi jasne i konkretne upute o tome: kako se postaviti prilikom poziva na saslušanje, kada i zašto koristiti pravo da se branite ćutanjem, u kojim situacijama imate pravo na branioca, kako postupati prilikom pretresa stana ili uređaja, šta znači privremeno oduzimanje predmeta, koja su specifična prava svjedoka, posebno novinara koji štite svoje izvore. U zaključnom dijelu nalaze se preporuke ponašanja koje mogu biti ključne za zaštitu prava i procesni položaj osoba uključenih u postupak — od trenutka kada dobiju poziv do potpisivanja zapisnika. Objavljivanjem ovog vodiča, Umbrella nastavlja rad na jačanju pravne sigurnosti i zaštite medijskih radnika u Bosni i Hercegovini. Vodič možete preuzeti ovdje.