On je to izjavio na četvrtoj godišnjoj konferenciji i dodjeli nagrada koju u Washingtonu organizira Transatlantska mreža lidera (TLN), a održava se pod motom američkog Udruženja profesionalnih novinara koje glasi: “Naša je dužnost kao novinara da bacimo svjetlo u mračne kutke vladinih tajni”.
Karić kaže da to slikovito opisuje koliki značaj u društvu imaju istraživački mediji.
– Svjetlo koje donose malobrojni, ali hrabri istraživački mediji u Bosni i Hercegovini je pomoglo da se otkriju mnogi slučajevi korupcije. Sjetimo se mračnog doba pandemije Covida kada su političke elite u Bosni i Hercegovini pokušale da totalno ukinu transparentnost i da nabavku opreme i medicinskih pomagala stave izvan sistema javnih nabavki, čime nisu samo ugrozili budžete institucija, nego su direktno ugrozili živote ljudi – rekao je Karić.
Zahvaljujući malobrojnim ali hrabrim istraživačkim medijima, istakknuo je, otkriveni su brojni slučajevi zloupotrebe vlasti, a epilozi tih otkrivenih afera su osuđujuće presude i sudski procesi koji još uvijek traju.
– Pitanje transparentnosti, odnosno netransparentnosti, jedna je od glavnih tema ove konferencije na kojoj aktivno učestvuje i Centar za razvoj medija i analize. Smatramo da je pitanje transparentnosti osnovni princip u borbi protiv korupcije i zloupotrebe vlasti. Nažalost, netransparentnost i korupcija ne samo da uništavaju i siromaše društva, nego i ubijaju ljude. Svjetlo koje donose istraživački mediji u Bosni i Hercegovini je pomoglo da se otkriju mnogi slučajevi korupcije, a nemali broj aktera tih afera završili su na crnoj listi Ministarstva finansija SAD-a – zaključio je Karić.
Tatjana Udovičić, program menadžer Centra za razvoj medija i analize, ističe da online magazin Žurnal i Centar kao njegov osnivač i izdavač, već punih 15 godina djeluju s istim ciljevima, vrlo jasnim i nedvosmislenim: boriti se protiv korupcije koja devastira Bosnu i Hercegovinu i jačati istraživačko novinarstvo u interesu javnosti.
– Iza nas je na stotine istraživanja, snimljenih dokumentarnih filmova, sedam nagrada EU za najbolja istraživanja o korupciji u BiH i regionu istaknula je.
Smatra da sama tema panela na kojem je učestvovala, “Tržišta i mediji”, za nekog ko dolazi iz BiH, pa još i iz istraživačkog medija, “na prvu loptu” izaziva pitanja: Koje tržište? Zar mi uopšte imamo tržište? I za koje i kakve medije?
Vrijednost bh. tržišta se procjenjuje na oko 45 miliona eura, spram 360 miliona u Hrvatskoj, iili 320 miliona eura u Srbiji. A 60 posto oglašivačkih budžeta se troši na tradicionalno TV oglašavanje, mahom zabavnih sadržaja, komercijalnih proizvoda.
– Jasno je da u ovakvim okolnostima istraživački mediji nemaju tržišnu poziciju. Ali zato imaju slobodu koja nema cijenu, slobodu da istražuju i otkrivaju najveće probleme bh. društva – zaključila je Udovičić.