Prostor slobode u Bosni i Hercegovini, posebno u Republici Srpskoj, posljednih godina sve je uži. Javnim obračunima sa neistomišljenicima, prijetnjama, psovkama, ali i usvajanjem represivnih zakona vlasti planski ućutkavaju kritičke glasove.
Piše: Sanja Vasković/Spin.info
Bosna i Hercegovina spada u red najkorumpiranijih država u svijetu, a kako su političari često glavni akteri korupcionaških afera, ni ne čudi zašto žele zaustaviti sve ono koji misle i žele o tome misliti, pisati i javno govoriti.
Procjene su da korupcija u javnim nabavkama „pojede“ milijardu maraka. Budući da istraga čiji su epilog osuđujuće presude gotovo i da nema, jedina kazna za one koji kradu milijarde javnog novca je javna kritika i novinarski tekstovi koji upozoravaju na nepravilnosti i nezakonitosti.
Mnoge zloupotrebe prođu nekažnjeno, ali ne i nezapaženo zahvaljujući medijima, zviždačima i kritičarima.
To iritira političke elite koje bi da se o njihovim nezakonitim radnjama ne priča, ne razmišlja, ali najbitnije ne piše.
Treba se podsjetiti izjave i nekadašnje glavne tužiteljke Tužilaštva BiH Gordane Tadić koja je medije pozvala da ne izvještavaju o korupciji nego da je prijave Tužilaštvu.
I ministar u Vladi Federacije Adnan Delić ne voli kada novinari puno znaju i o tome pišu, pa je tražio od policije da sazna ko su novinarski izvori za priču o dodjeli novca iz ministarstva kojim upravlja.
Niko u borbi protiv slobodne misli i govora nije otišao daleko kao Narodna skupština Republike Srpske. Kriminalizovali su klevetu te usvojili zakon o stranim agentima.
U ovakvom okruženju ključna je uloga nezavisnih medija, čuvara demokratskih vrijednosti u režimu koji ubrzano korača ka autokratiji.
Uprkos brojnim izazovima i teretu koji nose novinari u BiH, oni ne odustaju i iz godine u godinu rade pod sve većim rizikom, posljedično i stresom.
Protiv sebe imaju političare, zakone, često i policiju.
No, u borbi za pravdenije društvo nisu sami. I problemi napada na slobodno novinarstvo nisu specifični samo za BiH. Sa sličnim problemima suočavaju se kolege iz Evrope i svijeta.
Zbog toga se, kada zajedno rade na istraživačkim pričama, novinari iz BiH i ostatka svijeta i BiH, razumiju.
Jasno je, kriminal i korupcija ne poznaju granice. Često su slučajevi koje smatramo lokalnim samo djelić globalnog poblema. Zbog toga saradnja sa internacionalnim novinarima svakom takvom slučaju potencijalno daje jednu novu perspektivu ili objašnjava poblem u širem kontekstu.
Novinarima u BiH potrebna je međunarodna podrška
Christian Elia, novinar iz Italije, javnosti je prenosio priče iz četrdeset zemalja širom svijeta, koje su objavljivali brojni međunarodni mediji. Riječ je uglavnom o zemljama zahvaćenih sukobima. Već 25 godina Christian, između ostalog, radi i u Bosni i Hercegovini.
Njegove priče sada su sa fokusom na korupciju i eksploatacija prirodnih dobara kao gorućim problemima u BiH.
Christian razumije izazove i probleme kolege u Bosni i Hercegovini.
Za SPIN Info kaže da u ovoj državi postoji hrabar i kompetentan novinarski kadar, ali situacija u kojoj kolege rade je kompleksna. Kvalitetnim novinarima je teško osigurati ekonomsku održivost koja im omogućava da rade slobodno i bezbjedno.
“Vlasništvo nad nevladinim medijima je često vrlo nejasno, a institucionalni mediji – sa svih strana – podložni su značajnom političkom pritisku. Onima koji uspiju da se bave dobrim novinarstvom, a ima ih mnogo, potrebna je međunarodna podrška i jaka mreža kolega u inostranstvu da bi nastavili svoj posao”, kaže Cristian.
Dodaje da sa stanovišta odnosa Vlade i toksičnih, odnosno štetnih narativa postoje brojne sličnosti između Italije i Bosne i Hercegovine.
“Tema se može promijeniti, ali ‘sistem’ je vrlo sličan i predstavlja problem koji ponekad sprječava efikasno suzbijanje širenja lažnih vijesti”.
Da dobre istraživačke teme ne poznaju granice pokazuje primjer novinarke iz Holandije, Ingrid Gercama, koja je u saradnji sa kolegama iz Bosne i Hercegovine, autor brojnih priča fokusiranih prvenstveno na ekološki kriminal.
“Saradnja sa kolegama preko granica jača tačnost i dubinu mog izvještavanja. Pomaže u provjeravanju činjenica, širenju perspektive i zaštiti od dezinformacija i propagande. Nijedan novinar ne može sam otkriti potpunu sliku – zajednički rad osigurava da je priča i snažna i odgovorna”, priča nam Ingrid.
Podrška kolega iz BiH, za ovu novinarku, bila je neprocjenjiva.
“Pomogli su mi da se krećem kroz složene političke i administrativne sisteme zemlje, dobijem pristup ključnim dokumentima i informacijama i izbjegnem gubljenje vremena na beskorisne ili pogrešno usmjerene izvore. Zaista uživam u radu sa novinarima iz Bosne — ne samo zbog njihovog profesionalizma i uvida, već i zbog toga što imaju, naravno, najoštriji crni humor u regionu”.
Pored odlične saradnje sa portalom eTrafika iz Banje Luke, Ingrid je sarađivala i sa Naratoriumom iz Sarajeva.
Rezultat jedne takve saradnje je i nagrada za najbolju istraživačku priču o krađi šume koju je napisala zajedno sa koleginicom Alenom Beširević. Nagradu je prošle godine dodijelio Centar za razvoj analize i medija iz Sarajeva.
“Nagrada za tekst ‘Prevare iz mračne šume’ za koji smo kolegica Ingrid i ja dobile nagradu za najbolja istraživanja o korupciji ustvari je pokazatelj našeg odnosa spram novinarstva i posla. Pokazatelj je da mi novinarstvo vidimo i doživljavao na isti ili sličan način i da se naše profesionalne sposobnosti podudaraju i nadopunjuju. Ništa manje uspješne nisu bile ni ostale piče koje su nastale iz iste istrage na kojoj je radilo pet novinara i novinarki”, kaže Alena Beširević, novinarka Naratorijuma, za SPIN Info.
Saradnja sa novinarima pruža priliku za razmjenu iskustava, saznanja o novim korisnim alatima i metodama kojim se služe novinari. Osim ovih vrlo očitih benefita koje ovakve saradnje imaju, tu su i druge prednosti poput izgradnje povjerenja i podrške.
“Ono što za mene također bilo važno i što sam shvatila radeći na terenu u sigurnosno osjetljivim situacijama jeste da strani novinari u takvim situacijama mogu da budu jedna vrsta sigunosne mreže. Pošto se u državama poput BIH novinari suočavaju sa prijetnjama i drugim pritiscima strani novinari imaju važnu ulogu u zaštiti”, naglaša Alena.
Međunarodna saradnja i uzajamna podrška izuzetno značajni
Saradnja novinara iz BiH sa kolegama iz regiona i svijeta, u slučaju istraživačkog medija, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) , rezultovala je značajnim istraživakim pričama na otkrivanju korupcije.
BIRN BiH je u zadnjih dvije godine uradio preko 15 istraživačkih priča koje imaju međunarodni element. Medijske ekipe ostvarile su odličnu saradnju s novinarima i odlazile na teren u ratnu zonu u Ukrajinu, ali i Slovačku, Poljsku, Gruziju, Mađarsku, Srbiju, Azarbejdžan i Sjedinjene Američke Države.
Nedavno su novinari ovog medija, u saradnji sa Centrom Jan Kuciak iz Slovačke, otkrili da se više osoba, osuđenih za koruptivna krivicna djela, kriju u našoj državi te da su ovdje su zatražili azil.
Saradnja je uključivala zajednički rad na terenu kako u Slovačkoj tako i u BiH, ali i uredničku saradnju i sinergiju. Jedna od priča bila je u užem izboru za istraživanje godine u Slovačkoj.
Direktor BIRN BiH, Denis Džidić, smatra da su ovakve priče koje pokazuju spregu između kriminalnih i koruptivnih krugova izuzetno značajne, kao i sama saradnja novinara širom svijeta, prvenstveno zbog zajedničkih resursa.
“Kada posmatrate broj, snagu i veličinu onog što bismo nazvali slobodnim istraživačkim medijima u BiH, ili regionu, pa čak ako hoćete u Evropi, oni su neizmjerno manji od onih o kojima pišu – političarima, ljudima povezanim s organiziranim kriminalom ili korupcijom, raznim biznismenima ili oligarsima”.
Jedini način na koji je moguće da se premosti taj jaz u resursima, smatra Džidić, jeste da se ukrupnjavaju resursi, da se koriste svi mehanizmi koji su na raspolaganju da se osigura kvalitetno izvještavanje i istraživanje koje prelazi granice i administrativne blokade.
Kriminal i korupcija, svakako, daleko prevazilaze sve granice.
