Mediji u RS-u: Dodikove uvrede dokaz su da dobro radimo svoj posao
Uoči izricanja prvostepene presude pred Sudom Bosne i Hercegovine za neprovođenje odluka visokog predstavnika, Milorad Dodik se na mitingu u Banjaluci obratio pristalicama. Tom prilikom vrijeđao je institucije, visokog predstavnika, osporavao sud, a posebno je napao medije. Mete su odavno poznate, budući da Dodik godinama javno proziva, vrijeđa i etiketira nekoliko medija iz Republike Srpske. Ovoga puta fokusirao se na BN televiziju te portale Capital i Buka. Govoreći o tome gdje je išao novac Američke razvojne agencije USAID, Dodik je izjavio da su korisnici grantova bili navedeni mediji, koje vode, kako je rekao, „zlotvori“, „pijanci“ i oni koji se „kupaju tri puta godišnje“. Urednik portala Capital Siniša Vukelić za Media.ba kaže da se Dodikovi napadi mogu posmatrati iz više uglova, a jedan od njih je i činjenica da on očigledno prati sadržaje pomenutih medija. „Lijepo je znati da gospodin Dodik čita i prati šta portal Capital piše, i čast nam je što nas je u tom svjetlu prikazao. Zabrinuli bismo se da nas je pohvalio“, kaže Vukelić. Dodikova targetiranja, dodaje on, jasan su znak da mediji koji mu smetaju rade profesionalno, što ga očigledno najviše brine. „U protekla dva dana pomenuo je nekoliko medija, što pokazuje koliko ga oni nerviraju i koliko dobro rade svoj posao“, ističe Vukelić. Dodik izgubio kompas Glavni urednik magazina Buka Aleksandar Trifunović za Media.ba kaže da ovo nije prvi put da predsjednik Republike Srpske napada njihovu redakciju. „Bukom se bavi permanentno. Mi se bavimo onim o čemu on govori – funkcijom koju obavlja“, rekao je Trifunović. Dodiku savjetuje da, ukoliko smatra da su objavljeni tekstovi neprofesionalni, jednostavno uputi demanti i navede netačne navode. „Mi nikada nismo dobili demanti na ono o čemu pišemo, ali konstantno dobijamo uvrede“, dodaje Trifunović, komentarišući i Dodikovu izjavu da se „ne zna obući“. „On je odjednom postao i modni stilista“, ironično zaključuje Trifunović. Vladimir Trišić, vlasnik BN televizije, za kojeg Dodik tvrdi da već pet godina „ruši Republiku Srpsku“ i da je „zlotvor kojeg narod treba kazniti“, kaže da je njegova televizija navikla na sve od Dodika. „To traje već 13 godina – od psovanja majke, prijetnji, ucjena, pritisaka, verbalnih napada, pa do pokušaja da kupi BN televiziju“, ističe Trišić. Govori kako je Dodik na više načina pokušao preuzeti RTVBN, te da je prije nekoliko godina u prostorije televizije poslao poznatu voditeljicu javnog servisa kako bi se raspitala da li je Trišić voljan prodati BN. „Naravno, odgovorio sam negativno. Odmah je otišla.“ Vjeruje da je to jedan od razloga zašto je BN televizija konstantno etiketirana i označavana kao „izdajnička“. „Ponovo se nastavlja etiketiranje da smo strani plaćenici, ‘Marfijevci’, iako nikada u životu nisam sreo niti se čuo sa Marfijem. Zadnji put u američkoj ambasadi bio sam na zvaničnom prijemu 2016. godine, i od tada nisam kročio u taj prostor. Milorad Dodik to zna, ali svjesno pokušava da nas diskredituje u javnosti. Kada si ‘strani plaćenik i izdajnik’, valjda treba da budeš etiketiran i da te niko ne gleda“, govori Trišić. Prema njegovim riječima, Dodik napada sve koji ne idu po mišljenje u njegov kabinet. „Milorad Dodik je izgubio kompas, svjestan je svog odlaska i zato se danas ponaša kao ranjena zvijer. Ne bojimo ga se. Nastavićemo da radimo svoj posao i da budemo alternativa svim onim čestitim i dobrim ljudima koji ne misle kao on.“ Prijetnje shvatamo ozbiljno Novinarski posao nastaviće i redakcije Capitala i Buke, ali prijetnje i etiketiranja od najvišeg zvaničnika Republike Srpske shvataju ozbiljno. „Naravno da nam može zagorčati život – on je najmoćniji političar u Republici Srpskoj, ako ne i u cijeloj BiH“, svjestan je Vukelić. Zabrinut je što se ovakvim nasilničkim ponašanjem javnog dužnosnika šalje opasna poruka manjim medijima. „To može izazvati autocenzuru kod njih. Mi to nećemo uraditi. Smatramo da Dodik pokazuje nervozu i strah, te krivce za sve što se dešava vidi tamo gdje ih nema. Svi su mu krivi – mediji, opozicioni političari – samo on ne prihvata odgovornost za situaciju u Republici Srpskoj i šire“, kaže Vukelić. Dodikov potez vidi kao nedržavnički čin osobe koja nema kontrolu. Portal Capital, koji postoji već 18 godina, više puta je bio tužen od funkcionera SNSD-a, vladajuće koalicije i članova njihovih porodica. „Nikada nismo izgubili nijedan sudski spor. To je dokaz da dobro radimo svoj posao.“ „Targetiranje i poziv na javni linč shvatam ozbiljno“, kaže glavni urednik Buke. On najavljuje da će se obratiti nadležnim organima zbog prijetnji upućenih medijima. Posebno ističe da su napadi na medije pokazatelj očaja čovjeka koji konstantno targetira dva portala i jednu televiziju. „Čovjek koji ima toliko medija, resursa i bogatstva uporno proziva medije koji ne rade po njegovom diktatu i koji pišu istinu“, naglašava Trifunović. Vukelić smatra da Dodikova okupacija medijima proizlazi iz njegove sposobnosti da prepozna slobodne glasove u Republici Srpskoj – one koji se i dalje usuđuju da pišu ono što misle i prenose realno stanje. „Vrlo ih je malo i on želi da uguši i te posljednje tačke otpora – te mrvice koje su ostale u Republici Srpskoj, bilo da su to mediji, nevladine organizacije ili pojedinci koji nisu podlegli narativu koji on nameće. On želi da ih uništi“, zaključuje Vukelić. U sklopu svoje agende utišavanja kritičkih glasova, Dodik je kriminalizovao klevetu i predložio zakon o stranim agentima. Odluka novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa da ukine USAID dala je Dodiku novi povod i vjetar u leđa za obračun s rijetkim medijima koji kritički izvještavaju o političkoj, ekonomskoj i društvenoj situaciji u Republici Srpskoj. Izvor: Mediacentar/Slađan Tomić
Umbrella: Zakon o stranim agentima je udar na slobodu medija i civilnog društva
Banjaluka, 28.02.2025. – Udruženje Umbrella, koje okuplja 13 neprofitnih medija, izražava najoštriji protest povodom usvajanja Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, poznatog i kao Zakon o stranim agentima. Ovaj zakon predstavlja ozbiljan napad na slobodu izražavanja, nezavisno novinarstvo i rad civilnog društva u Republici Srpskoj, kao i kršenje osnovnih demokratskih principa i međunarodnih standarda ljudskih prava. Usvajanjem ovog zakona, vlasti uvode mehanizme pravnog i administrativnog pritiska na neprofitne organizacije i medije koji primaju sredstva iz inostranstva, proglašavajući ih „stranim agentima“. Time se vrši stigmatizacija i kriminalizacija rada organizacija koje se bave istraživačkim novinarstvom, ljudskim pravima, borbom protiv korupcije i zaštitom javnog interesa. Zakon uvodi niz restriktivnih i represivnih mjera koje ugrožavaju rad neprofitnih organizacija i nezavisnih medija, uključujući obavezu registracije u poseban registar i prijavljivanje svih finansijskih sredstava primljenih iz inostranstva, bez obzira na iznos ili izvor, široku i nejasnu definiciju „političke aktivnosti“, koja može obuhvatiti izvještavanje o temama od javnog interesa, kritiku vlasti i istraživačko novinarstvo, te biti korištena za zabranu rada organizacija, kao i inspekcijski nadzor i sankcije, uključujući mogućnost zabrane rada organizacija koje se ne pridržavaju novih pravila ili čije aktivnosti vlasti procjene kao „političke“. Osim toga, zakonom se uvode i novčane kazne i druge mjere koje mogu dovesti do zatvaranja organizacija, čime se direktno ugrožava sloboda izražavanja i pluralizam medija. Usvajanje ovog zakona nije samo administrativna mjera već je direktna priprema za obračun sa svim kritičkim glasovima u Republici Srpskoj. U najskorijem periodu možemo očekivati selektivnu primjenu zakona i represivne mjere usmjerene protiv medija, organizacija i pojedinaca koji kritikuju vlast. Članice Udruženja Umbrella iz Republike Srpske su sigurno na vrhu liste meta ovog zakona, budući da već godinama istražuju i objavljuju informacije o korupciji, zloupotrebama vlasti i kršenju ljudskih prava. Postoji opravdana bojazan da će ovaj zakon biti iskorišten za zastrašivanje, finansijsko iscrpljivanje i potencijalno gašenje neprofitnih medija i organizacija. Dodatni dokaz da vlasti planiraju brz i agresivan obračun sa kritičarima jeste i činjenica da je zakonom predviđeno da stupa na snagu već narednog dana od dana objave u Službenom glasniku. Ovakav hitan pravni postupak potvrđuje da je cilj vlasti da bez odlaganja započne sa primjenom represivnih mjera protiv neprofitnih organizacija i medija, čime se dodatno guši sloboda izražavanja i kritičkog mišljenja. Iskustva iz drugih zemalja, poput Rusije i Mađarske, pokazuju da je slična pravna regulativa korištena kao instrument za ućutkivanje novinara, nevladinih organizacija i aktivista. Presude Evropskog suda za ljudska prava već su jasno pokazale da su ovakvi zakoni nedemokratski, represivni i nespojivi sa osnovnim pravima, slobodama i vrijednostima Evropske unije. Ovaj zakon nema za cilj transparentnost, već gušenje kritičkog mišljenja i obeshrabrivanje svih organizacija i medija koji se bave javnim interesom. Kroz administrativne prepreke i finansijske sankcije, zakon će dovesti do samocenzure među novinarima i aktivistima jer će mnogi strahovati da će biti označeni kao „strani agenti“ samo zato što kritički izvještavaju o radu vlasti, umanjenja finansijske održivosti neprofitnih medija što može rezultirati njihovim gašenjem, te do gubitka poverenja javnosti jer će mediji i organizacije biti etiketirani kao „strani agenti“ što će ugroziti njihov kredibilitet i rad. Udruženje Umbrella poziva institucije Republike Srpske da preispitaju ovaj zakon i njegove posledice na slobodu izražavanja, medijske slobode i civilno društvo. Takođe, apelujemo na Evropsku uniju, Vijeće Evrope, Ujedinjene nacije i druge relevantne organizacije da hitno reaguju i izvrše pritisak na vlasti kako bi ovaj zakon bio povučen ili izmenjen u skladu sa evropskim standardima i međunarodnim pravom. Nezavisni mediji i civilno društvo nisu neprijatelji države, već su njen ključni korektiv, garant demokratskog poretka i glas građana. Udruženje Umbrella će nastaviti da se bori za očuvanje slobode izražavanja, prava na udruživanje i nezavisno novinarstvo, uprkos svim pritiscima i pokušajima da se uguši javna kritika i sloboda informisanja. Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal
Izmjene Krivičnog zakona FBiH povučene iz parlamentarne procedure
Zbog velikog broja amandmana prijedlog o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona vraćen na doradu. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) povukla je iz parlamentarne procedure Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH zbog velikog broja amandmana, javljaju mediji. Tu informaciju potvrdio Dennis Gratz, zastupnik Demokratske fronte (DF) u Predstavničkom domu Federacije BiH, koji je na svom nalogu na X-u napisao da su iz Vlade FBiH 35. min prije početka sjednice rekli da se izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH povlače sa dnevnog reda, te da zbog velike količine amandmana idu na dalju doradu. “S jedne strane mi je drago jer imamo problematičan pokušaj uvođenja cenzure kroz prijedlog člana 193 a. ali sam i tužan zbog dobrih rješenja koja se tiču na najugroženijih u našem društvu a to su žene”, rekao je Gratz, a prenosi N1info. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, o kojem se trebalo raspravljati danas na 17. sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, ranije su kritivali brojni novinari, predstavnici medijske zajednice i nevladinog sektora. Prema ovom prijedlogu, novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom do tri godine bi se trebao kazniti onaj “ko, neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj ličnog karaktera” bez pristanka osobe na koju se takvi dokumenti odnose. Iz Udruženja BH novinari je saopšteno da bi uvajanje ovakvog prijedloga, između ostalog, moglo ozbiljno ugroziti temeljne vrijednosti novinarstva i profesinalni rad medija, ali i legalizovati cenzuru kroz neproporcionalnu zaštitu privatnosti svih, uključujući i osobe na državnim i drugim javnim funkcijama, a koje su dobrovoljno pristale javno izložiti svoju privatnost i načine na koje obavljaju javne funkcije. Povučeni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH su kao udar na novinarstvo i uvođenje cenzure ocijenile i druge lokalne i međunarodne organizacije među kojima su Umbrella, Transparency International, Delegacija EU u BiH, Misija OSCE-a u BiH, Kuća ljudskih prava Banja Luka i drugi. O ovom prijedlogu se trebalo raspravljati i prošle sedmice, ali zbog usvajanja budžeta na sjednici nije se došlo do ove tačke dnevnog reda. Zastupnica Lana Prlić, koja je inicirala ove odredbe, naknadno je izjavila da je prijedlog “nesporazum” čija je namjera bila dobra i imala za cilj zaštitu žena. Danas je također “zbog tehničkih razloga” prekinut i direktan prenos sjednice federalnog parlamenta, što je iskritikovao zastupnik Gratz koji je na svom nalogu na X-u napisao: “Cenzura u svoj svojoj rakošnosti”. Danas bi se trebalo raspravljati i o Prijedlogu Zakonu o zaštiti nasilja u porodici i nasilja prema ženama, a ispred zgrade Federalnog parlamenta se okupila grupa građana i građanki koja je došla da podrži usvajanje izmjena u cilju zaštite žena od nasilja. Izvor: Klix.ba, N1 info, BHRT, MCOnline redakcija Fotografija: Screenshot/Predstavnički dom/YouTube/MCOnline redakcija
Poziv za dostavljanje ponuda za medijsku kampanju
Sarajevo, 02.02.2025.- Udruženje Umbrella u saradnji sa Udruženjem Centar za razvoj medija i analize traži istraživačke medijske kuće za proizvodnju i objavljivanje 14 članaka, jednog banera, 2 intervjua, 4 videa, 2 podcasta i 7 infografika tokom šestomesečnog perioda (februar – jul 2025). Cilj kampanje jeste podizanje javne svesti i podsticanje širokog društvenog angažmana o važnosti slobode medija i sigurnosti novinara u BiH, uz efikasno komuniciranje uloge EU u podršci reformama koje štite ova prava. Kampanja nastoji stvoriti informisanu i angažovanu javnost koja zagovara slobodu izražavanja i zahteva institucionalnu odgovornost za napade na novinare. Specifični komunikacijski ciljevi su: Podizanje javne svesti, što uključuje informisanje građana o ključnoj ulozi slobode izražavanja i medijskih sloboda, kao i podizanje svesti o izazovima i rizicima sa kojima se novinari suočavaju u svom radu, uključujući napade i zastrašivanje; Podsticanje šireg razumevanja pitanja medijskih sloboda i ohrabrivanje aktivnog učešća u zahtevima za slobodu izražavanja i medijska prava, uključujući zagovaranje sigurnog okruženja za novinare i bolje institucionalne reakcije na napade i zastrašivanje novinara; Promovisanje EU standarda slobode medija i komuniciranje podrške EU i tekućih reformi usmerenih na zaštitu medijskih sloboda u BiH. Rok za dostavljanje ponuda 11.02.2025. Više informacija u TOR-u.
Umbrella: Predložene izmjene Krivičnog zakona FBiH prijete slobodi medija i pravu na informisanje javnosti
Sarajevo, 28.01.2025.– Udruženje Umbrella izražava ozbiljnu zabrinutost zbog Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, posebno člana 193. A, koji predviđa novčane kazne ili kazne zatvora do tri godine za osobe koje “neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija, objave ili prikažu spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj osobnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi… ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži.” Ova zakonska odredba, iako namijenjena zaštiti privatnosti, izaziva značajnu zabrinutost među novinarima, medijskim organizacijama i aktivistima civilnog društva zbog njegovih mogućih posljedica na slobodu izražavanja, slobodu medija i pravo javnosti na informisanje. Široka i nejasna formulacija člana 193.A ostavlja prostor za različita tumačenja i potencijalne zloupotrebe, te bi mogla biti iskorištena za ciljano suzbijanje istraživačkih novinara i zvizdača koji izvještavaju o pitanjima od javnog interesa, posebno o korupciji, zloupotrebi moći i drugim oblicima nepravilnosti. Zahtjev za pristankom za objavljivanje sadržaja “osobnog karaktera” mogao bi postati alat za cenzuru, efikasno utišavajući kritičko izvještavanje. Strah od kaznenog gonjenja, zajedno sa mogućnošću zatvorske kazne, mogao bi da obeshrabri novinare u istraživanju važnih priča, te bi ovaj efekat zastrašivanja mogao dovesti do autocenzure i smanjenja medijskog izvještavanja o osjetljivim temama, čime bi se ograničio pristup javnosti ključnim informacijama, što bi rezultiralo sa dodatnim ugrožavanjem, ionako slabih, medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini. Zakon u ovakvom obliku nije u skladu ni sa međunarodnim standardima slobode izražavanja i prava na pristup informacijama. Ujedinjene nacije, Evropski sud za ljudska prava i druge institucije zagovaraju zakone koji su jasno definisani kako bi spriječili nepotrebna ograničenja novinarskih aktivnosti i slobode govora, te ukazuju na potrebu balansiranja između zaštite privatnosti i osiguravanja slobode medija. Udruženje Umbrella poziva zakonodavce da revidiraju član 193. A i osiguraju da zakon bude precizniji, pravičan i u skladu s demokratskim vrijednostima. Konkretno: -Jasno definisati izuzetke za novinarski rad u javnom interesu. -Ograničiti primjenu zakona kako bi se spriječile zloupotrebe u cilju ušutkavanja kritičkih glasova. -Uvesti zaštitne mehanizme za novinare, istraživače i zvizdače. Udruženje Umbrella takođe poziva nadležne institucije da uvaže mišljenja medijskih profesionalaca, nevladinih organizacija i stručnjaka za ljudska prava kako bi se osiguralo da zakonodavne izmjene ne ugroze demokratske vrijednosti na kojima se Bosna i Hercegovina temelji. Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal
Federacija ide stopama Republike Srpske: U tišini se uvodi cenzura medija!
Ko objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, audio ili video zapis ili drugi sadržaj, bez pristanka osobe na koja je spis sastavila ili na koju se odnosi taj materijal i čiji se pristanak po zakonu traži, kaznit će se novčanom ili kaznom zatvora do tri godine! Ako to krivično djelo učini službena osoba ili odgovorna osoba u vršenju službe ili javnih ovlašćenja, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina! Ovo je dio odredbe iz prijedloga izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH a koji će se sutra naći pred zastupnicima Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Dio Prijedloga zakona (Izvor: Printscreen) Izmjene zakona izazvale su reakcije novinarske zajednice i pojedinih zastupnika. Reakcija BH novinara Kako su za Euronews BiH rekli iz Udruženja BH novinara predložene izmjene Krivičnog zakona su i gore od izmjena koje su uvedene u Krivični zakonik RS kada je kriminalizacija klevete usvojena. “U Krivičnom zakoniku RS je zabranjeno neovlašteno objavljivanje spisa, portreta, fotografije, videozapisa, filma ili fonograma bez pristanka osobe na koju se takvi dokumenti odnose, a koje može imati štetne posljedice po lični život te osobe. Prema predloženim izmjenama u Federaciji svako objavljivanje dokumenata bez pristanka osobe je krivično djelo, neovisno je li njegovo objavljivanje od javnog interesa te neovisno do kakvih posljedica to može dovesti. U oba slučaja, i u FBiH i RS, problem je što se ne prepoznaje javni interes. Naprimjer, ako jedan novinar objavi neki tajni dokument, a čije objavljivanje naprimjer ukazuje na korupciju, to se može smatrati krivičnim djelom. Zbog toga smatramo da su ovakvi prijelozi opasni, jer mogu uticati na medijske slobode i koristiti se protiv onih koji se bave radom od javnog interesa. Naročito je problematično što se predviđaju i zatvorske kazne što dodatno može dovesti do straha i samocenzure. Ovakvi prijedlozi nisu u skladu sa međunarodnim standardima i sa evropskim putem Bosne i Hercegovine. Ovakvim prijedlozima su potvrđene naše bojazni da će se po modelu kriminalizacije klevete u RS, pokušati slična zakonska rješenja uvesti i u FBiH”, rečeno nam je iz BH novinara. Kriminalizacije klevete Eldin Karić iz Udruženja Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih nezavisnih medija, rekao je za Euronews BiH da su ove izmjene Krivičnog zakona uvođenje kriminalizacije klevete na mala vrata. “U tišini, bez prethodne konsultacije, bez ikakve mogućnosti da o tome odluči novinarska i medijska zajednica, donose ovakve zakone, koji će se direktno odnositi na cenzuru medija. To je u najmanju ruku neprihvatljivo i vidjet ćemo na koji način ćemo mi reagovati po ovom pitanju”, rekao je Karić. Šta se može uraditi na sjednici? Federalna zastupnica Jasmina Bišćević Tokić (SDA) upozorila je jutros na ovu tačku Krivičnog zakona FBiH. U izjavi za Euronews BiH kaže da je dosta toga nejasno, te da se krši pravo na slobodu govora, a da se medijima oduzima alat sa kojim rade. Jasmina Bišćević Tokić (Izvor: Facebook) “Ovo je definitivno da niko od medija neće smjeti ništa objaviti ako ne dobije saglasnost tog čovjeka o kojem se priča. Zakon i okvir nisu jasni. Mora se precizirati. Vlada FBiH može podnijeti amandman do kraja rasprave da se ovo izmijeni. Ako ovo ostane, mi imamo definitivno ugroženu slobodu medija, odnosno, nema više slobode. Vi kao novinari ste spriječeni da objavite neke informacije koje su od javnog interesa. Predlagač može uvesti amandman, u ovom slučaju to je Vlada. Zastupnici ne mogu sutra uložiti amandman, to je trebalo uraditi osam dana prije sjednice. Svima nam je promakla ova tačka. Parlament jedino može da ne usvoji ovakav prijedlog, ili Dom naroda da obori, ili Vlada da povuče, što bi bilo najblaža solucija. Ako prođe ovakav prijedlog zakona, novinari više neće moći nijedan akt objaviti ako onaj o kojem se radi u tom aktu ne da odobrenje, rekla je Bišćević Tokić. Kopiraju zakon iz RS Vlada Federacije BiH ovim izmjenama zakona ide stopama Zakona o medijima u RS koji je u završnoj fazi. Skupština Republike Srpske usvojila je 2023. godine izmjene Krivičnog zakona kojima se kriminalizira kleveta u RS. Zakon, kojim je kleveta proglašena krivičnim djelom sa novčanim kaznama, usvojen je unatoč višemjesečnim upozorenjima novinara i aktivista da on predstavlja udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u RS. U tekstu zakona klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi. U Krivičnom zakonu RS dodaji se novi član 156a, koji glase: “Neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka”, član 156a. (1) Ko objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, video-zapis, film ili fonogram ličnog karaktera, bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno bez pristanka lica koje je prikazano na portretu, fotografiji, video-zapisu ili filmu ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka drugog lica čiji se pristanak po zakonu traži, a takvo objavljivanje ili prikazivanje je imalo ili moglo da ima štetne posljedice po lični život tog lica, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema članu porodice ili porodične zajednice ili prema nekom drugom licu u namjeri nanošenja štete ugledu tog lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. ili 2. ovog člana teže narušeno zdravlje lica čiji je spis, portret ili snimak objavljen, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina, a ako je to dovelo do smrtne posljedice, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.“ “Povreda ugleda suda i učesnika u postupku” (1) Ko u postupku pred sudom izloži poruzi sud, sudiju, javnog tužioca ili advokata ili ko djelo izvrši pismenim podneskom sudu, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno na posebno neprimjeren način ili je uvredljivo izražavanje takvog značaja da je dovelo ili je moglo dovesti do težih štetnih posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.“ Izvor: euronews.ba
JAVNI POZIV ZA IZBOR EVALUATORA PROJEKTA “Efikasna zaštita i brza podrška medijima”
Rok za prijavu: 27.januar 2025. godine do 17h Udruženje „Centar za razvoj medija i analize“ (CRM@), koje u partnerstvu sa Udruženjem Umbrella (UBA) provodi projekat „Efikasna zaštita i brza podrška medijima“ raspisuje javni poziv za izbor evaluatora projekta. Projekat “Efikasna zaštita I brza podrška medijima” finansira Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Cilj: Cilj angažmana evaluatora je analizirati i evaluirati projektne aktivnosti i rezultate, uz izradu srednjoročnog i finalnog evaluacionog izvještaja. Kratak opis posla: Metodologiju evaluacije predlaže evaluator, i ona može uključivati desk istraživanje projektne dokumentacije, razgovore sa projektnim osobljem, ciljnim skupinama i korisnicima, terenske posjete, intervjue, ankete, itd. Srednjoročna evaluacija treba da obuhvati prvih 12 mjeseci trajanja projekta (1.februar 2024.-31.januar 2025. godine), finalna evaluacija treba da obuhvati cijeli period trajanja projekta od 18 mjeseci (1.februar 2024. – 31.jul 2025. godine). Srednjoročni i finalni evaluacioni izvještaj potrebno je izraditi na engleskom jeziku. Trajanje angažmana: 35 radnih dana Broj izvršitelja: Jedan (1) izvršitelj Vrsta ugovora: ugovor o djelu (za fizičke osobe), ugovor o poslovnoj saradnji i faktura o izvršenoj usluzi (za pravna lica) Budžet (bruto): 3700,00 EUR. Isplata u KM. Prijava: Zainteresovani kandidati svoje prijave trebaju poslati na email adresu: ugcrma @gmail.com, sa naznakom “Prijava za evaluaciju”, najkasnije do 20.januara 2025.godine do 17 časova. Prijava treba da sadrži tehničku aplikaciju i finansijsku ponudu. Aplikacije pristigle nakon isteka roka i nepotpune aplikacije se neće uzeti u razmatranje. Detaljne informacije: ovdje. Kontakt: Za sve dodatne informacije možete kontaktirati: Tatjana Udovičić, program menadžer, Udruženje CRM@, email: [email protected], mobilni: 066 725 137, telefon: 033 263 546
JAVNI POZIV ZA IZBOR EVALUATORA PROJEKTA “Efikasna zaštita i brza podrška medijima”
Udruženje „Centar za razvoj medija i analize“ (CRM@), koje u partnerstvu sa Udruženjem Umbrella (UBA) provodi projekat „Efikasna zaštita i brza podrška medijima“ raspisuje javni poziv za izbor evaluatora projekta. Projekat “Efikasna zaštita I brza podrška medijima” finansira Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Cilj: Cilj angažmana evaluatora je analizirati i evaluirati projektne aktivnosti i rezultate, uz izradu srednjoročnog i finalnog evaluacionog izvještaja. Kratak opis posla: Metodologiju evaluacije predlaže evaluator, i ona može uključivati desk istraživanje projektne dokumentacije, razgovore sa projektnim osobljem, ciljnim skupinama i korisnicima, terenske posjete, intervjue, ankete, itd. Srednjoročna evaluacija treba da obuhvati prvih 12 mjeseci trajanja projekta (1.februar 2024.-31.januar 2025. godine), finalna evaluacija treba da obuhvati cijeli period trajanja projekta od 18 mjeseci (1.februar 2024. – 31.jul 2025. godine). Srednjoročni i finalni evaluacioni izvještaj potrebno je izraditi na engleskom jeziku. Trajanje angažmana: 35 radnih dana Broj izvršitelja: Jedan (1) izvršitelj Vrsta ugovora: ugovor o djelu (za fizičke osobe), ugovor o poslovnoj saradnji i faktura o izvršenoj usluzi (za pravna lica) Budžet (bruto): 3700,00 EUR. Isplata u KM. Prijava: Zainteresovani kandidati svoje prijave trebaju poslati na email adresu: ugcrma @gmail.com, sa naznakom “Prijava za evaluaciju”, najkasnije do 20.januara 2025.godine do 17 časova. Prijava treba da sadrži tehničku aplikaciju i finansijsku ponudu. Aplikacije pristigle nakon isteka roka i nepotpune aplikacije se neće uzeti u razmatranje. Detaljne informacije: Opis kriterija i zadataka preuzmite ovdje. Kontakt: Za sve dodatne informacije možete kontaktirati: Tatjana Udovičić, program menadžer, Udruženje CRM@, email: [email protected], mobilni: 066 725 137, telefon: 033 263 546
Press alert: Brza i efikasna podrška novinarima
Mogućnosti pilot mobilne aplikacije Press Alert, čiji je razvoj u toku, a koja će omogućiti praktičnu i brzu podršku medijima i novinarima u situacijama prijetnji, ugrožavanja sigurnosti i eventualnog nasilja predstavljene su osobama imenovanim kao kontakt tačke za sigurnost novinara i novinarki u tužilaštvima i policijskim upravama tokom dvodnevnog treninga u organizaciji Vijeća Evrope u BiH. Na osnovu utvrđenih potreba medijske i novinarske zajednice kroz tri fokus grupe održane u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru, po prvi put u Bosni i Hercegovini, kreira se jedinstven mehanizam koji će omogućiti prijavu događaja u realnom vremenu – prema klasifikaciji različitih sigurnosnih situacija, podnošenje dokumentacije, video snimaka, audio snimaka, fotografija kao dokaza, obavještavanje institucija za provedbu zakona i medijske zajednice o događaju, te statistički pregled prijava. Ovaj alat za brzu prijavu napada i prijetnji prema medijskim djelatnicima biće dostupan nezavisnim i istraživačkim medijima i novinarima, uključujući blogere i nezavisne kreatore medijskog sadržaja, ali i medijskim organizacijama civilnog društva, kao i kreatorima javnih politika i donosiocima odluka, institucijama, agencijama i organima odgovornim za provođenje zakona. Kako bi se osigurao pravno normativni status buduće upotrebe aplikacije, otvoren je dijalog sa institucijama i održano 14 sastanaka sa kontakt tačkama za sigurnost novinara u tužilaštvima, Visokim sudskim i tužilačkim vijećem, kao i Ministarstvom unutrašnjih poslova Federacije BIH, te Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice. Sve ove institucije su izrazile spremnost za dalju saradnju na razvoju aplikacije, kako bi se unaprijedilo povjerenje između institucija vlasti, posebno pravosudnih instanci i novinarske zajednice, osigurao efikasniji rad i odgovorniji pristup problemu sigurnosti novinara i jačanju njihove zaštite. Aplikacija Press alert se razvija u okviru projekta „Efikasna zaštita i brza podrška medijima“ kojeg implementiraju Udruženje „Centar za razvoj medija i analize“ (CRMA) i udruženje Umbrella, uz finansijsku podršku Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Cilj projekta je unaprijeđenje pravnog i političkog ambijenta za rad civilnog društva i medija, koji će promovisati pluralizam, osnovne slobode i prava, otpornost civilnog društva i medija na neprikladne pritiske i jačati njihovu ulogu u procesu EU reformi u zemlji.
Vanja Stokić i Ajdin Kamber dobitnici nagrade “Srđan Aleksić” u kategoriji “Za doprinos zajednici”
Urednica eTrafike Vanja Stokić i novinar i snimatelj eTrafike Ajdin Kamber dobitnici su nagrade “Srđan Aleksić” u kategoriji “Za doprinos zajednici”. Oni su nagrađeni za dokumentarni film “Brat” koji obrađuje temu utapanja migranata u graničnim rijekama, prilikom prelaska iz jedne zemlje u drugu. Piše: Snježana Aničić Petković U obrazloženju članova žirija se navodi da su “Vanja i Ajdin na izvanredan način uspjeli da naprave potresno svjedočanstvo i vjerno nam dočaraju patnje migranata“. „Čitaocima i gledaocima prikazuju migrantsku priču iz ličnog ugla ljudi u pokretu, direktno i uznemirujuće skreću pažnju na surovu, neizvjesnu i opasnu borbu za opstanak ljudi koji na sve načine pokušavaju da se domognu šanse za iole pristojan život”, naveo je žiri. Film “Brat” je do sada prikazan na više od 30 festivala u Evropi, Aziji i Africi, uključujući i Sarajevo Film Festival. Od novinarskih nagrada, osvojio je regionalnu EU nagradu za istraživačko novinarstvo i Posebno priznanje za doprinos novinarstvu, koje je dodijelio Klub novinara Banjaluka. Na osnovu odluke petočlanog žirija, dobitnici Regionalne novinarske nagrade “Srđan Aleksić“ za 2024. godinu su Teofil Pančić, u kategoriji „Za hrabrost“, Vanja Stokić i Ajdin Kamber u kategoriji „Za doprinos zajednici“, portal 021 u kategoriji “Za medije”, te, posthumno, Bojan Tončić, dobitnik Specijalne plakete za dugogodišnji profesionalni angažman. Nagrade će biti svečano dodijeljene 14. decembra ove godine u Novom Sadu. Pored dobitnika, ove godine su jako visoko bili rangirani i novinari Nino Bilajac, Hrvoje Šimičević, Barbara Matejčić, Kristina Perić, Milica Babić i Svjetlana Đokić, te portali Raskrinkavanje.ba i Cenzolovka. Na ovogodišnji konkurs za Regionalnu nagradu “Srđan Aleksić” stigle su 32 nominacije za 27 novinara/kih i pet medija, o kojima je odlučivao žiri u sastavu: Ana Hegediš Lalić i Tamara Skrozza (Srbija), Boris Pavelić (Hrvatska), Vladan Mićunović (Crna Gora) i Borislav Kontić (Bosna i Hercegovina). Regionalna novinarska nagrada „Srđan Aleksić“ se dodjeljuje za profesionalno i društveno odgovorno medijsko izvještavanje koje rezultira konkretnim dobrobitima za ljude i zajednice (doprinosi pomirenju, zaštiti ljudskih prava, uključivanju marginalizovanih i ranjivih grupa, rodnoj ravnopravnosti, vladavini prava, kulturi dijaloga, borbi protiv govora mržnje i lažnih vijesti ), te za iskazanu novinarsku hrabrost. Pogledajte nagrađeni film: Foto: eTrafika.net