OBEĆANO I ISPUNJENO U POSUŠJU: Vodovodna mreža i autobusni kolodvor na čekanju, novac se slijeva u HŠK Posušje
Vladajući u Posušju jedni su od rijetkih kojI uživaju ogromnu podršku u svom radu, budući da imaju kontrolu u općinskom vijeću. To im je često i kamen spoticanja, jer se oporbeni vijećnici žale da im ne prolaze ni one ideje za koje smatraju da su objektivno kvalitetne i na korist građana. POSUŠJE – Općinska vlast u Posušju, nakon pobjede na izborima 2020. godine, obećavala je svašta. Između ostaloga na izbornim obećanjima našla se izgradnja vodovodne mreže u cijeloj općini, izgradnja autobusnog kolodvora, kao i graničnog prijelaza ‘Osoje’, završetak nove osnovne škole i druge aktivnosti. Ono što se možda najčešće moglo čuti iz oporbenih krugova je simbioza s nogometnim klubom HŠK Posušje koje je, po njima, bilo u prevelikom fokusu u proteklom mandatu. Općinske vlasti aktivno su podržavale i podržavaju klub. Samo za ugradnju hibridnog travnjaka Općina Posušje je uz pomoć Vlade ŽZH potrošeno je oko 550 tisuća maraka. Među neispunjenim predizbornim obećanjima su kapitalni projekti poput autobusnog kolodvora, pročistača pitke vode i kanalizacije, a često se mogla čuti i kritika na nepostojanje prostornog plana. Kritike na rad vladajućih mogle su se čuti i u smjeru ignoriranja ili neprovođenja kvalitetnih inicijativa. “Općinsko vijeće Općine Posušje u kojem većinu ima HDZ BiH i načelnik Ante Begić, od datih obećanja 2020. godine su vrlo malo ispunili. Priča o autobusnom kolodvoru se aktivira kao kampanja, prije mjesec dana ponovo je promijenjena lokacija na kojoj bi se trebao graditi autobusni kolodvor iako je načelnik Begić u intervjuu za Večernji list 6. svibnja 2021. rekao da su u tijeku pripremni radovi. Drugi kapitalni projekt koji su obećavali je izgradnja pročistač pitke vode na Senjakovini, a u četiri godine nisu uspjeli napraviti glavni projekt, a kamoli nešto više. Planom kapitalnih investicija u ŽZH za izgradnju ovog projekta osigurana je bio jedan dio sredstava, koji je prošao zbog nepostojanja projekta. Treći kapitalni projekt je kanalizacija, u tijeku četiri godine izgrađeno negdje oko 600 metara. Koliko su vladajući nesposobni govori podatak da je općina Posušje, jedina općina u ŽZH koja nema prostorni plan, niti urbanistički plan, nego se urbanistički uvjeti koriste iz 1986, godine. Načelnik općine nije poštivao Odluku OV o izvršenju proračuna, sredstva je trošio mimo predviđenih po više stavki, tako je u proračunu za 2024. godinu planirano 500. 000 maraka, a da bi prije mjesec dana promijenio lokaciju i ovlasti prebaci na JP Urbikom bez ikakvog elaborata. Nadalje, načelnik je cijeli mandat odbijao donijeti odluku o raspisivanju Javnog natječaj za ravnatelja Gradske knjižnice fra Petar Bakula, iako je Zakon o Ustanovama kazao da se v.d. može biti šest mjeseci, kod nas je vršitelj dužnosti već četiri godine. Kad smo kod nepotizma od strane načelnika i raznih povjerenstva koje osniva OV, u kojem HDZ BiH ima većinu, glavni kriteriji su stranačka iskaznica HDZ u odnosu na sve stručne kompetencije, a isti je odnos i prema zahtjevima vezanih za izmjene i dopune prostornih planova”, kažu za Hercegovina.info oporbeni vijećnici Ljiljana Pirić i Tomislav Topić. Vodovod posebna priča Iako se žitelji susreću s velikim problemima u katastru općine, o čemu ste i vi pisali, izvođenje radova od strane JP Vodovod na privatnoj parceli u Batinu, kao i nestajanje posjedovnog lista iz katastra, zatim mijenjanje regulacijskih planova tako da se neke parcele skupljaju, nereagiranje općinske inspekcije na nelegalnu gradnju su problemi o kojima načelnik šuti, a na pitanje postavljena na sjednicama vijeća od mene i vijećnika Topića vezano za ovu problematiku šuti. Od strane načelnika je zanemareno i izvješće Centra za socijalni rad u kojem stoji da je nasilje u obitelji u 2023. godini poraslo za 300 posto. Načelnik, ne želi nigdje gdje oni nemaju kontrolu uložiti niti jednu marku, tako je odbio sufinanciranje smještaja oko 300 djece u privatne vrtiće, a javni vrtić ima samo 120 mjesta. Fokus je na športu, velika ulaganja su u stadion Mokri Dolac, sa svih razina do te mjera da OV nema uvid u sredstva koja se slijavaju u kasu HŠK Posušje. “Budući da pripadam oporbi ipak ću biti objektivna i mislim da je najveći problem taj stranački nepotizam, sve ostale inicijative bez obzira koliko su dobre su zanemarene ako su došle od strane oporbe, kao i amandmani na proračun. Općina ništa nije poduzela na demografskoj slici u odnosu što rade općine u okruženju. Samim praćenjem rada OV Posušje od strane ‘CGS’, vidljivo je kako su vijećnici HDZ-a, doslovce četiri godine prespavali odnosno dizali su ručice bez ikakvih pitanja i rasprava”, zaključila je Pirić te dodala da smatra ako netko ne ispuni bar 50 posto obećanja, nije zaslužio novo povjerenje građana. Upozorenje federalnih revizora Javna poduzeća “Komrad” i njegov nasljednik JP “Vodovod” nisu izmirivali obveze po kreditu od Međunarodne asocijacije za razvoj u iznosu od 13,8 milijuna SDR, što predstavlja značajan dug. Općina nije evidentirala ove obveze kao uvjetne u izvanbilančnoj evidenciji, iako je potencijalno odgovorna za njihov povratak. Revizori su utvrdili nepravilnosti u iskazivanju kratkoročnih i dugoročnih obveza, uključujući pogrešno evidentiranje prihoda i izdataka, kao i neusklađenost s pravilnicima o knjigovodstvu. Na primjer, kreditne obveze nisu prikazane kao izdaci, a kratkoročna potraživanja su evidentirana bez validnih isprava. Općina nije provela revalorizaciju stalnih sredstava sukladno propisima, što je rezultiralo netočnim prikazom vrijednosti kapitalne imovine, uključujući manjkave knjige kapitalne imovine. Namještenici Općine su dobivali jednokratne naknade za poslove koji su već dio njihovih redovitih radnih zadataka, što revizori smatraju neopravdanim. Posebno je spomenuto isplaćivanje za poslove koje bi trebali obavljati zaposlenici na svojim sistematiziranim radnim mjestima, bez popunjavanja upražnjenih pozicija. Ugovori o djelu su zaključivani za poslove koji su već predviđeni kao redoviti poslovi u okviru sistematiziranih radnih mjesta. Revizori nisu mogli potvrditi osnovanost ovih ugovora, koji su rezultirali dodatnim troškovima za Općinu u iznosu od najmanje 47.550 KM. PR mladog načelnika “Kao vijećnik ispred HSS-a, koji je imao priliku iz prve ruke pratiti rad vladajuće garniture u protekle četiri godine s načelnikom Begićem, mogu istaknuti nekoliko ključnih zapažanja. Prvo, ne mogu, a da ne pohvalim vrhunski PR mladog načelnika Begića, koji bi mogao konkurirati i samom Plenkoviću. Ante je, kako netko reče „prekucao igricu“, jer što god se radilo u Posušju, načelnik će biti prvi koji će
OPĆINA BANOVIĆI: Hapšenje načelnika, korupcija, sumnjivi ugovori…
Prema dokumentaciji koja ga inkriminira, Bego Gutić kao općinski načelnik više od 90 posto javnih nabavki provodio je preko netransparentnih direktnih sporazuma. BANOVIĆI – Protekle četiri godine općinu Banovići obilježilo je hapšenje načelnika Bege Gutića (SDA), njegov sukob sa predstavnicima nove većine u Vijeću koja je kulminirala tučom ispred zgrade općine, ali i optužbe pojedinaca iz Općinskog vijeća da nadležno Tužilaštvo i policija štite načelnika. Gutić je, podjetimo, uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja, a prilikom privođenja od njega je oduzet i mobitel radi vještačenja. Hapšenje su izveli pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) sredinom 2022. godine, koji su Gutića ubrzo pustili na slobodu. Prema dokumentaciji koja ga inkriminira, Bego Gutić kao općinski načelnik više od 90 posto javnih nabavki provodio je preko netransparentnih direktnih sporazuma, o čemu je pisao i portal Pratimo tendere. Namještanje tendera Podsjećamo da je InfoRadar objavio da je samo u 2021. godini, od ukupno 51 ugovora općine Banovići (317.977 KM), čak 45 njih sklopljeno direktno. Poreski obveznici ova “namicanja” poslova privatnicima od strane načelnika Gutića platili su 179.928 KM. Od tih 45 poslova, 23 je procijenjeno gotovo do granične zakonske vrijednosti od 6.000 KM za direktnu pogodbu. Nekoliko direktnih sporazuma predstavljaju klasično “cijepanje nabavki”, čime je skriveno pogodovanje i namještanje tendera. Načelnik se pobrinuo da dio toga ostane i u familiji pa u vezi s tim je u više navrata angažovao firmu Gutić transport njegovog rođaka, kojoj se daju poslovi “od igle do lokomotive”. Najprije je 1. aprila 2021. godine Općina Banovići od Gutić transporta iznajmila ICB mašinu za 5.000 KM budžetskog novca. Potom je firmu svog rođaka načelnik angažovao i za iskope i zemljane radove, za što im je plaćeno dodatnih 5.990 KM, a onda je Gutić transport revidirao i glavne projekte kod Tangrama iz Lukavca, za šta je Općina izdvojila 5.900 KM. U martu 2022. godine Gutić transport je, kako je pisao InfoRadar, nakon provednog tendera i odabira “komisije” dobio i posao “izrade džambo plakata, grafičkih proizvoda, reklamnih stalaka, pozivnica, zahvalnica i čestitiki”, što je plaćeno s oko 16.000 KM budžetskog novca. I ovo je sve od onoga za što se zna. Načelnik Gutić je, osim Gutić transporta, po broju direktnih ugovora po SDA liniji posebno favorizirao firmu Tanović kojoj je za uređenje Ulice Alije Izetbegovića plaćeno 5.950 KM. Za renoviranje i općinske prostorije i za taj posao istoj firmi je isplaćeno 2.497 KM. Tanović je, nadalje, sanirao i potporni zid u naselju Čifluk za 5.969 KM, te korito u Mrahorovićima za 3.686 KM. Zahvaljujući direktnim sporazumima, Tanović sanira i Informativno-edukativni centar, a posao je bio vrijedan 5.983 KM. Početkom 2021. godine Općina Banovići nabavila je 36 tona uglja, a nabavka je direktno dogovorena sa RM Company i plaćena 5.040 KM. U julu 2021. ista firma dobila je ugovor za prevoz nepoznatih roba i materijala, u vrijednosti 5.900 KM. Kuhinjski namještaj kupljen je kod Ading Commerca za 5.900 KM, a IMUS Team je za 5.840 KM isporučio kancelarijski namještaj. Informatička oprema nabavljena je od firme Disti i koštala je 5.700. Gutić je isti iznos (5.700 KM) iskeširao firmi Amde projekt za nadzor prilikom sanacije Holandske kuće, objavio je InfoRadar. Spisak Gutićevih favorita ovim nije konačan. Glavni projekt za regulaciju korita Litve PGP Hidroinženjeringu plaćen je je 5.930 KM, dok su Gutić i Općina Banovići za izradu studije za vodne saglasnosti istoj kompaniji isplatili 5.900 KM. Za usluge bankarstva i platnog prometa NLB Banci je iskeširano 5.990 KM, dok je izrada projekta za 15 stanova Atrius Projektu plaćena 5.900 KM. Ova firma uradila je i elaborat za dva stambena projekta za opet 5.900 KM. Oba posla urađena su istog dana, 24. maja 2021. godine. Posebno su interesantni višegodišnji sumnjivo sklopljeni ugovori sa agencijom Inform. Inform je, naime, određen za održavanje službene općinske web stranice te mu je tokom 2021. godine isplaćivano po 5.999 KM budžetskih sredstava na mjesečnoj osnovi. Inače, vlasnik Informa je Emir Alibašić iz Živinica. Diplomirani je inžinjer elektrotehnike i kao pomoćnik direktora uposlenik je Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona. Dakle, on je osoba koja zastupa pravno lice Agencija Inform Živinice i istovremeno kao uposlenik javne ustanove prima platu. Sve je počelo prije nekoliko godina kada se u Tuzlanskom kantonu pojavio novi informativni web-portal nezavisni.ba. Kao što su mediji objavili, vlasnik domene ovog portala upravo je Emir Alibašić. Kako je InfoRadaru tada potvrđeno iz više izvora, Nezavisni.ba je formiran sa zadatkom očuvanja pozicije i vlasti SDA, ali i stranačkog i familijarnog širenja uticaja i svega što uz to ide. Nimalo slučajno, portal je osnovan donacijom Vlade TK, znači novcima građana ovog Kantona i to “na ime usluga promoviranja općina TK”. Što znači i još veće familijarno širenje uticaja, kao i kontrole nad javnim nabavkama jer je Alibašić zet Gutićevog brata. Zakazala pravna država Ideja je došla u trenutku kada je Kantonalna televizija iz Tuzle ukazivala na nezakonitosti tadašnjeg premijera Bege Gutića, nakon čega je on angažirao Alibašića i njegovu agenciju Inform te im dodijelio donaciju Vlade TK “za promociju općina u ovom Kantonu” (Sl. novine TK br. 16., 6.11.2017.). Svo to vrijeme Alibašić je bio uposlenik Zavoda zdravstvenog osiguranja TK. Kulminacija je uslijedila raspadom SDA Tuzlanskog kantona te formiranjem Pokreta demokratske akcije (PDA) Mirsada Kukića, a nakon što je Alibašić, zahvaljujući IT resursima, kupio sve domene s ekstenzijom.ba koje u sebi sadrže ime PDA ili PDA BiH. Kako su mediji tada pisali, domene su kupljene s ciljem onemogućavanja bilo kakve promocije Kukićeve nove političke partije i kasnije su ostale pod direktnom kontrolom Bege Gutića. Protiv Gutića je formiran predmet te je rađeno vještačenje njegovog mobitela, ali ni do danas istraga nije dobila epilog. Gutićevi suparnici ističu da je u cijelom slučaju zakazala pravna država, te da se policija i tužitelji drže po strani. Ističu da niko ne želi da istražuje odakle Gutiću nekoliko poslovnih prostora u Banovićima, dva stana u Tuzli i kuće u Omazićima te stanovi u Sarajevu. Gutić, koji je kandidat i za izbore u oktobru 2024. godine, prema rezultatima koje je objavio Istinomjer u septembru ove godine, dao je 21 predizborno obećanje 2020. godine, a od toga je većim dijelom ispunio 11 te isto toliko djelimično. Manjim dijelom ostalo je ispunjeno jedno obećanje, a jedno je prekršeno. Prekršeno je obećanje da će cijene komunalnih usluga biti smanjene zbog činjenice da su cijene povećane tokom mandata. Većim dijelom ispunjena su obećanja koje se tiče razvoja infrastrukture, uključujući izgradnju puteva, postavljanje javne rasvjete, radove na vodovodnoj mreži i izgradnji gradske deponije. Mandat Bege Gutića obilježilo je i nekoliko pokušaja opoziva, ali su svi propali. Osim navedenog, Općinu Banoviću “tresli” su i sumnjivi dogovori i angažman sa firmom iz Srbije a sa kojom je, prema pisanju Fokusa, uprava Rudnika mrkog uglja “Banovići” za potrebe eksploatacije uglja s površinskog kopa “Grivice” u blizini Banovića dovezla mobilno drobilično postrojenje iz Srbije. Za to postrojenje nadležne službe RMU “Banovići” su retroaktivno izdale upotrebnu dozvolu i prateću dokumentaciju, a radnici koji rade na ovom postrojenju nisu ni prošli obuku za rad na ovoj mašini. Siva eminencija Pod lupom istražitelja se našao i RMU Banovići. Naime, predsjednik PDA BiH i nekadašnji vladar iz sjene u Rudnicima mrkog uglja Banovići Mirsad Kukić sankcionisan je zbog umiješanosti u značajnu korupciju. Iz State Departmenta je početkom 2022. saopćeno da sankcije protiv
Bihać: Tenderi za stranačke donatore i kupovina mandata, migrantska kriza, nezaposlenost…
Firma Behić Sanny Boy finansirala je SDP i POMAK, a dobijala je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća. Zakonom o finansiranju političkih partija zabranjeno je primanje priloga od privatnih kompanija koje su dobijale tendere od izvršne vlasti. Ova prijava nije spriječila poslovanje Grada Bihaća i gradskih preduzeća sa ovom firmom. BIHAĆ – Period između dva lokalna izborna ciklusa u Bihaću obilježio je izbor dva gradonačelnika. Nakon lokalnih izbora 2020. Šuhret Fazlić je kao kandidat Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu (POMAK) počeo svoj drugi gradonačelnički mandat. Međutim, dvije godine kasnije na Općim izborima prihvata mandat u Skupštini USK, tako da su u februaru 2023. održani prijevremeni izbori za gradonačelnika na kojima je izabran Elvedin Sedić, također kandidat POMAK-a. Krajem 2023. Fazlić, koji je bio i osnivač POMAK-a, prelazi u političku partiju Narod i Pravda (NiP). KANDIDAT PO MJERI SDA Podsjetimo, da je jedan od kandidata za gradonačelnika Bihaća na prijevremenim izborima bio i Hamdija Abdić Tigar. Njega je u to vrijeme predložila Stranka demokratske akcije (SDA), što je u to vrijeme na svom zvaničnom Facebook profilu potvrdio tadašnji premijer FBiH Fadil Novalić, koji je u međuvremenu zbog afere Respiratori upućen na izdržavanje zatvorske kazne. “Sa, ako Bog da, budućim gradonačelnikom Bihaća – legendarnim komandantom i mojim velikim prijateljem Hamdijom Abdićem Tigrom.“, prenio je Novalićev status Žurnal u svom tekstu objavljenom u decembru 2022. godine. Kandidatura Abdića, koji je u nekoliko navrata osuđivan, pokazala je još jednom kako SDA nastavlja ustaljenom matricom uspostavljenom tokom “najtežih godina s njima”, kada je sa koalicionim partnerima HDZ BiH i SNSD, uspostavila sistem kriminalizacije institucija, stranačkog zapošljavanja, nepotizma, provedbi sumnjivih tendera, propalih projekata, uništavanja obrazovanja i zdravstva, sve zarad kratkoročnih političkih ciljeva i dugoročnog bogaćenja pojedinaca, onako kako Žurnal godinama o tome piše. UGOVORI ZA FIRMU KOJA JE NAJVEĆI DONATOR POMAK-a Podsjetimo i na Žurnalovo pisanje o ugovorima vrijednim 1,4 miliona KM koje je Zavod za prostorno planiranje Bihać dodijelio firmi Behić-Sanny Boy koja je, prema finansijskom izvještaju koji je POMAK dostavio CIK-u, ujedno i najveći privatni donator POMAK-a u 2022. godini. Direktor Zavoda je kadar POMAK-a Ademir Toromanović, a njegova stranačka kolegica i vijećnica u Gradskom vijeću Bihać Silvana Behić zaposlena je u firmi Behić-Sanny Boy, čiji je vlasnik njen brat Sani Behić. O dobrim odnosima vlasnika firme Behić-Sanny Boy svjedoči i njegova javna podrška kadrovima POMAK-a uključujući i gradonačelnika Bihaća. Zbog donacija ove firme ranije je Transparency International prijavio je Centralnoj izbornoj komisiji SDP i POMAK jer su primili zabranjene priloge od kompanija koje su dobijale tendere od organa izvršne vlasti. Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić i direktor Zavoda Ademir Todorović u obilasku radova firme Behić-Sanny Boy (Foto: Akta.ba) Naime, firma Behić Sanny Boy finansirala je SDP i POMAK, a dobijala je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća. Zakonom o finansiranju političkih partija zabranjeno je primanje priloga od privatnih kompanija koje su dobijale tendere od izvršne vlasti. Ova prijava nije spriječila poslovanje Grada Bihaća i gradskih preduzeća sa firmom Behić-Sanny Boy. SNIMAK O KUPOVINI MANDATA Žurnal je u prošloj godini u Općinskom sudu u Bihaću pratio suđenje Razimu Halkiću, SDP-ovom zastupniku u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. U februaru 2022. objavljen je snimak telefonskog razgovora u kojem Halkić govori o trgovini pozicijama u zamjenu za podršku vlasti, a što je on još tada za medije negirao navodeći da se radi o montaži. „Najgore je što trenutno od tri čovjeka s kojima razgovaramo neće nijedan. Vildana, Zikrija, Maršal, ni Kantarević… Tri dana sam sjedio po četiri sata sa Vildanom. Samo treba jedno od njih četvero da kaže hoću mito i mi damo, hoću ceste i mi damo, hoću bilo šta… ali neće ništa…“, može se čuti u audiosnimku objavljenom u februaru prošle godine. Ramiz Halkić (Foto:Adi Kebo/zurnal.info) Halkić je u prvostepenom postupku proglašen krivim za trgovinu uticajem i osuđen je na uslovnu kaznu, ali je Kantonalni sud u Bihaću ukinuo ovu presudu i postupak vratio na ponovno suđenje. MIGRANTSKA KRIZA, NEZAPOSLENOST, NESREĐENA INFRASTRUKTURA… Impuls portal je u augustu 2020. godine sažeo osnovne probleme s kojima se susreće grad Bihać. Kao jedan od osnovnih problema, sagovornici Impuls portala, tada su naveli migrantsku krizu. Podsjetimo, Bihać je zbog svoje blizine sa granicom EU bio pogođen velikim brojem dolazaka i boravaka migranata. U tom periodu nisu imali nikavu podršku institucija BiH. Osim migrantske krize, dugogodišnji direktor Nacionalnog parka Una Amarildo Mulić tada je za Impuls portal ukazao i na nezaposlenost, ističući da je ekonomija osnovna priča na kojoj se treba raditi. “Osnova je razvoj ekonomije i ona treba da bude u prvom planu. Realni sektor nije toliko zastupljen i imamo velike potrošače javnih sredstava. Ako nemamo proizvodnju, a povećavamo uslužni sektor, onda dolazi do disbalansa i nemogućnosti da punjenje budžeta ostvari sve one potrebe korisnika budžeta”, izjavio je ranije Mulić. Još neki od problema koji su spomenuti jesu nesređena infrastruktura i nedostatak novca za održavanje, ali i školstvo. Politički sastav Gradskog vijeća je šarolik. Osam vijećnika je iz SDA, pet ima POMAK, po tri SDP i NES, NIP dva, SBB, SbiH, Naša stranka i Zeleni pokret BiH po jednog, a tu su i tri nezavisna vijećnika. Budžet za 2024. godinu iznosi oko 46 miliona, dok je četiri godine ranije bio 33,8 miliona KM. ZURNAL.INFO/MISBIH.BA
PRIVREDA UNIŠTENA: Od izgradnje zgrada u Istočnom Novom Sarajevu korist imaju samo investitori
Načelnik Istočnog Novog Sarajeva Jovan Katić produžena je ruka vladajućih koji odlukama pogoduju investitorima koji grade stambene objekte na prostoru ove opštine. Nezakonite izmjene regulacionih planova, nedovršeni projekti, tenderi prijateljskim firmama, netransparentnost te obračuni sa onim koji su se usudili kritikovati obilježja su četverogodišnjeg mandata SNSD-ovog kadra. Na predstojećim Lokalnim izborima nema protivkandidata. ISTOČNO NOVO SARAJEVO – Pojedine zgrade u opštini Istočno Novo Sarajevo sagrađene su po želji investitora, odnosno spratnosti veće od dozvoljene. No, umjesto da nadležna inspekcija izađe na teren odbornici Skupština opštine Istočno Novo Sarajevo na sjednicama su naknadno usvajali izmjene regulacionog plana. Opštinsko zemljište prodavano je ispod svake cijene, a građevinski lobi u ovoj opštini upravlja lokalnom politikom. Odbornik opozicije Natko Sudžuka svojevremeno je za naš portal rekao da se na ovaj način legalizuje kriminal, dodajući da nema ništa protiv investitora, ali je pitanje u čijem interesu rade- opštinske strukture, investitora ili građana. “Investitor napravi zgradu mimo regulacionog plana koji se poslije izmjeni, to je nečiji dogovor”, rekao je Sudžuka. Kada je opštinske zemlje ponestalo, krenula je borba za preostale lokacije. Jedna od atraktivnijih bila je ona u centru opštine, na kojoj je smješten nekadašnji industrijski giganta fabrika “FAMOS/MOFAS”. Da je odavno plan opštinske i gradske vlasti na čelu sa gradonačelnikom Istočnog Sarajeva Ljubišom Ćosićem, koji i dalje upravlja procesima u ovoj opštini, bio pribavljanje zemljišta govori i to da je Katić još 2020, pred izbore, pomenuo premiještanje fabrike na drugu lokaciju. Nakon tri godine radničke agonije i štrajkova namirena su dugovanja “FAMOS-a”, a polovinu zemljišta nekadašnje fabrike kupio je konzorcij firmi iz Istočnog Sarajeva koji namjerava graditi stambeno- poslovni kompleks. Nakon propasti još jedne firme smještene u ovoj Opštini “RAOP-Energoinvest” zemljišta su se dokopali investitori. Vodeći među njima je bivši funkioner DNS-a Maden Lučić, brat bivšeg ministra za ljudska prava i izbjeglice Mladena Lučića koji je osumnjičen za zloupotrebu položaja i pronevjeru u službi. Rus Dmitri Kuznecov svojevremeno je tvrdio za portal Capital da je rasprodajom i na druge načine iz preduzeća „Energoinvest” izvučeno“ više od 280 miliona maraka koje su između sebe podijelili ljudi u Republici Srpskoj i ruski investitor. Na zemljištu još jedne ugašene firme “TAT”, firma bliska vlastima “UNITEC” gradi stambene objekte. Dok su radnici fabrike “MOFAS” prije dvije godine mjesecima protestovali pred kapijom preduzeća načelnik Jovan Katić ministra privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslava Petričevića odveo u posjetu pogonu privatne radnje “Bobo Graf”. Ova firma svake godine od Opštine dobija posao nabavke promotivnog materijala. Nezavršeni projekti i izvlačenje miliona Načelnik opštine Jovan Katić mandat je proveo ispunjavajući obećanja prethodnog načelnika Ljubiše Ćosića. Nijedan od obećanih kapitalnih projekata nije završen na vrijeme, a poslove su skoro uvijek dobijale firme bliske vlastima, no krenimo redom. U centru opštine trenutno se grade Studentski dom i Rektorat Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Zajedničko za ove objekte je to što je riječ o adaptaciji nekadašnjih vojnih objekata koji su postali vlasništvo opštine. No, obje zgrade su svojevremeno prodate privatnim licima, a kasnije preprodate Vladi RS koja je uložila novac u njihovu izgradnju. Zanimljivo je da je zgradu planiranog Studentskog doma najprije Opština Istočno Novo Sarajevo prodala privatnom licu, firmi “PAVGORD”, za 520 hiljada maraka. Ista zgrada kasnije je preprodata Vladi Republike Srpske za potrebe izgradnje studentskog doma i to za milion i po maraka. Gdje je završio ostatak novca niko ne govori. Odluka o izboru najboljeg ponuđača za adaptaciju zgrade donijeta je u septembru 2021. godine. Za izvođača radova izabrana je grupa ponuđača na čelu sa firmom “RADIS” d.o.o koja je gradila dijelom i pozorište, vještačko jezero, sankalište, osnovnu školu i mnoge druge projekte na području ove opštine. Vrijednost radova bila je 4.866.776 KM sa PDV-om, nakon čega su dobili još 950.000 KM za nepredviđene dodatne radove. Vlada RS dva puta je izdvajala novac za opremanje studentskog doma. Prvobitnih milion i po naprasno su nestali, početkom godine izdvojeno je novih 1 700 000 KM. Iako godinama obećavan, rektorat je počeo da se radi tek u septembru 2022. godine kada je potpisan ugovor sa paljanskom firmom “Građenje” doo u vlasništvu Zorana Popića. Tada je najavljeno da vrijednost rekonstrukcije buduće zgrade rektorata i Muzičke akademije u Istočnom Sarajevu, koje je obezbijedila Vlada Republike Srpske iznosi 9.348.776,00 KM. Rektor UIS Milan Kulić prije par dana je trebinjskoj firmi “DINECO” dodijelio posao opremanja rektorata za šta će građani izdvojiti 1 500 000 KM. Nakon 20 godina izgrađeno je i pozorište u Istočnom Sarajevu, opet sredstvima Vlade RS, Srbije i opštine. Zanimljivo je da je pored brojnih firmi, za opremanje pozorišta bila zadužena firma “URBANIS” u vlasništvu odbornika ove opštine Miljana Sladoja. No, tu niko nije vidio sukob interesa. Opština Istočno Novo Sarajevo zadužila se samo ove godine četiri miliona za izgradnju bazena. Tender je dodijeljen grupi ponuđača na čalu sa pomenutom firmom “UNIOTEC” Slobodana Sladoja, koja je gradila i obdanište, no zbog malverzacija i žalbi drugih ponuđača u ovom postupku, Kancelarija za razmatranje žalbi poništila je ovaj tender i naredila ponovno pokretanje postupka javne nabavke. “Brojne stranice izabranog ponuđača su nepotpisane, neovjerene sa inicijalima SS, pa je nejasno šta isto znači. Na stranici 15 ponude odabranog ponuđača nije naveden popust već je isti precrtan, a takođe i na stranici 21 ponude povjerljive informacije sve početne kolene su precrtane”, navedeno je u žalbi koja je prihvaćena. Tokom ovog procesa i sam načelnik Opštine Jovan Katić prijavljen je policiji jer je onemogućio uvid u ponudu “UNIOTECA”. Iz Policijske uprave za SPIN info je potvrđeno da je načelnik prijavljen policiji te da je prijava proslijeđena nadležnom tužilaštvu koje na naše upite danima ćuti. Iako se iz Opštine Istočno Novo Sarajevo hvale “istorijskim budžetom” od 27 miliona ove godine, čak 7.360.645 KM uplaćeno je raspodjelom sredstava od poreza na dobit od igara na sreću. Bez pomoći Vlade nijedan kapitalni projekat ne bi mogli uraditi. Paradoks je da dok Vlada RS pomaže razvoj opštine Istočno Novo Sarajevo na čijem čelu je SNSD-ov kadar, opština Istočna Ilidža nije dobila ni marke za izgradnju Gimnazije u ovoj opštini jer njom rukovodi SDS-ov načelnik Marinko Božović. Pored pomenutog kredita za izgradnju bazena od četiri miliona, skupština je dala saglasnost i za drugi kredit, odnosno dodatnih četiri i po milona maraka za rješavanje problema vodosnabdjevanja. No, bez obzira na to što je direktor Ljubiša Lalović obećao uredno snabdijevanje u narednih 10-20 godina, građani su trpjeli svakodnevne redukcije koje su tek nedavno ukinute. Važno je napomenuti
ORILO, GORILO: Kako je pao Ibro Berilo?
Akcija u kojoj je uhapšen dugogodišnji vladar opštine Trnovo izvedena je pod kodnim nazivom Incitat. A Incitat je, sjećamo se pomalo iz povijesti, bilo ime omiljenog konja rimskog cara Kaligule, koji je toliko ili volio konja ili poludio, pa ga je imenovao za senatora. TRNOVO (Federacija BiH) – Pet apartmana i parking višemilionske vrijednosti na Bjelašnici oduzela je Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom zadnjeg dana avgusta. Akcija je bila usmjerena na nelegalno stečenu imovinu dugogodišnjeg načelnika Trnova Ibru Berila i njegove suradnike. “Nekretnine je Kantonalni sud u Sarajevu rješenjem broj: 09 0 K 046598 24 Kpp 30 od 23.08.2024. godine privremeno oduzeo od osumnjičenih lica u cilju osiguranja oduzimanja imovinske koristi za koju se sumnja da je pribavljena počinjenim krivičnim djelima ‘zloupotreba položaja ili ovlaštenja’, ‘pranje novca’ i udruživanje radi činjenja krivičnih djela’ u iznosu od oko 3.000.000 KM, te povjerio Federalnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom na upravljanje”, saopćeno je poslije akcije. Riječ je o oduzetih pet apartmana u vrijednosti od 657.098 KM, te jednog parking mjesta vrijednog preko 57.000 KM. Omiljeni Kaligulin konj A sve je počelo 5. avgusta ujutro akcijom policije i Tužiteljstva u prostorijama općine Trnovo, ali i još nekoliko lokacija u Sarajevu i na Bjelašnici. Ibro Berilo, njegova pomoćnica u općini Nađa Milišić, Nermin Demirović (bivši direktor Sarajevo šuma), Adis Mulaosmanović (Lok-pil d.o.o.) i njegova sestra Edina Džigal terete za udruživanje radi činjenja krivičnih djela i to zloupotreba položaja ili ovlaštenja i pranje novca. Saopćeno je kako je riječ o predmetu sistemske korupcije u sektoru gradnje i pranja novca. A osumnjičenima se stavlja na teret da su prodavali, odnosno kupovali državnu imovinu koja je pod privremenom zabranom raspolaganja. Akcija je izvedena pod kodnim nazivom Incitat. A Incitat je, sjećamo se pomalo iz povijesti, bilo ime omiljenog konja rimskog cara Kaligule, koji je toliko ili volio konja ili poludio, pa ga je imenovao za senatora. Pišanje uz vjetar No, povijest sad na stranu, makar onu daleku, vratimo se u nešto malo bližu prošlost, posebno zarovimo u medijske naslove neovisnih medija, koji već godinama upozoravaju, apeliraju, mole, vrište na nadležne da malo pročešljaju i Berila i njegovu ekipu. “Glasajte za sebe. Ne treba da nam sole pamet oni koji pišaju uz vjetar. Jer oni koji pišaju uz vjetar sami sebe popišaju”, ostat će upamćena poruka Ibre Berila na jednom stranačkom predizbornom skupu Stranke demokratske akcije, čiji je član bio kad je uhapšen. No, očito je, ova ga je deviza vodila kroz život. Da glasa za sebe da bi njemu bilo bolje. U petom je mandatu načelnik Trnova i nikada nije osjećao nelagodu zbog promijene stranačkih dresova. Na općinskim izborima 2004. i 2008. godine pobijedio je kao kandidat Stranke za BiH. U to su vrijeme Centralna izborna komisija BiH i Tužilaštvo BiH istraživali su prijavu SDA da li je Berilo doniranim junicama kupovao glasove. Poput mnogobrojnih sličnih istraga u slučaju Berilo i ova je završena bez rezultata. Pred lokalne izbore 2012. vladar Trnova imao je dilemu, priključiti se SDA ili SBB-u, ali se na kraju odlučio za SDP i pobijedio na izborima. Dvije godine kasnije (iako je bio član GO SDPBiH) prelazi u Demokratsku frontu. Ubrzo odlazi u SDA, koja ga zakucava za načelničku poziciju do danas. Sve to pod budnim okom medija, koji su potrošili stotine sati istražujući i objavljujući sve o obećanjima, raznim projektima, investicijama u Trnovu o kojima je Berilo govorio. Bajke o Buroj Ozonu Svjedočili su mediji kako je u kratko vrijeme nekadašnja olimpijska dika, Bjelašnica pretvorena u ruglo. A o ostatku općine nije se bolje pisalo. Obećanja o infrastrukturi, boljem životu, blistavoj budućnosti nisu se ispunjavala. Od obimne građe izdvajamo obećanje o gradnji Buroj Ozon, najvećem turističkom gradu na Balkanu. Sve je bilo sumnjivo od početka. Ugovor potpisan na 99 (!) godina predviđa je pravo gradnje kompaniji iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Prva je nezakonitost u činjenici da Zakon o koncesijama na kantonalnom i federalnom nivou ne poznaju vremenski rok od 99 godina, već maksimalno 50 godina davanja određenog zemljišta pod koncesiju. No, Berilo ima vlastite zakone, pa se pozvao na onaj o stvarnim pravima. Je li iko ikada vidio Ugovor s investitorom iz UAR? Nije! Kament temeljac postavljen je uz niz prolongiranja u septembru 2016. godine. I od tada osim par kuća ovo naselje služi za ispašu ovaca. Nelegalna gradnja na Bjelašnici Prije četiri godine tadašnji ministar okoliša Kantona Sarajevo Faruk Kapidžić glasno je upozorio da su sve dozvole za građenje koje daje Općina Trnovo nelegalne, jer nemaju stratešku procjenu Ministarstva okoliša i nemaju regulacioni plan. “Hoteli, privatni apartmani i ostali objekti koji su napravljeni uz ski-stazu na Belašnici ostat će iako su praktično nelegalno napravljeni. Nije poštovan ni urbanistički plan koji je usvojilo Općinsko vijeće Trnovo na čelu sa načelnikom Ibrom Berilom. Objekti su proširivani, povećavala se spratnost i na djelu je potpuno bezakonje na Bjelašnici. To je bukvalno divlja gradnja koja je provučena kroz općinske papire, ali u osnovi je nelegalna. Veliki uspjeh će biti ako uspijemo zaustaviti divlju gradnju na Bjelašnici. Sve ovo se trebalo graditi na drugoj strani Bjelašnice, ali to se nije poštovalo. Problem je u tome što investitori neće tamo da ulažu jer imaju priliku da grade uz ski-stazu. Kada bi to načelnik Berilo zaustavio, investitori bi gradili na drugoj strani Bjelašnice”, kazao je Kapidžić. No, ovo je tek vrh ledenog brijega, jer ko ovdje mari za okolinu. Ni SDA, ni njihov tadašnji, a i neki bivši ministri nisu se bunili baš kako se i ne bune današnje vlasti. Vlast u Kantonu Sarajevo, bez obzira ko je činio, već punih 20 godina nijemo posmatra kako se Bjelašnica uništava nelegalnom gradnjom. “Ne može sve to Ibro Berilo raditi sam”, reći će sagovornici Žurnala. Devastacija šume Masovna gradnja na Bjelašnici traje još od 2004. godine i prema informacijama koje je sa javnošću podijelila neformalna grupa građana „Hoćemo pitku vodu i čist zrak – protiv nelegalne gradnje na Bjelašnici i Igmanu“ do danas je na ove dvije planine devastirano preko 8.000,000 m2 šume i šumskih livada. Jedan od primjera nelegalne gradnje na Bjelašnici je i poslovno-sportski centar Trnovo. Ministarstvo privrede KS je za 20 parcela u sklopu ovog centra odbilo da izda saglasnost za krčenje šume. Uprkos tome, gradnja je nastavljena.
TUŽILAŠTVO ISTRAŽUJE KORUPCIJU: Zašto Hamdo Ejubović nasljedniku ostavlja tešku hipoteku u Hadžićima
Kantonalno tužilaštvo vodi istragu u nekoliko predmeta. Saslušani su svjedoci prikupljena je dokumentacija. Općina je donosila niz sumnjivih odluka. HADŽIĆI – Na kandidatskim listama za načelnika Općine Hadžići na predstojećim Lokalnim izborima koji će se održati 6. oktobra po prvi put se od 2004. godine neće naći ime Hamde Ejubovića (SDA). On je još početkom ove godine obznanio da se neće kandidovati za načelnika ove općine. Dvije decenije su mu bile dovoljne. Kada je riječ o medijskim izvještajima iz proteklih godina ali i mnoštvu krivičnih prijava, ostavio je svom nasljedniku veliku hipoteku, ali i teret kada je riječ o sumnjivim odlukama koje je Općina donijela u prošlosti. Zloupotreba položaja Naime, u Tužilaštvu Kantona Sarajevo se protiv Ejubovića vodi nekoliko predmeta koji se odnose na korupciju. Jedan od najsvježijih se odnosi na zloupotrebu položaja, na način da je firmi CET BAH omogućio protivpravnu imovinsku korist od više stotina hiljada KM, te prouzrokovao štetu Općini u navedenom iznosu. Kako je lani izvjestio Fokus, Tužilaštvu je podneseno više krivičnih prijava, kako od pojedinaca iz same Općine, tako i iz Općinskog vijeća Hadžići. U najkraćem, navedenom investitoru je nezakonito odobren objekat van gabarita, dok je se Ejubović, nastavljajući djelovati u korist navedene firme, okomio i na pomoćnike i druge službenike iz Odjela za katastar koji nisu željeli kršiti zakon, i to tako što ih je degradirao i premjestio u druge službe. O svemu je, osim Tužilaštva KS, upoznat i Ured za borbu protiv korupcije KS gdje su degradirani službenici zatražili status zaštićenih prijavitelja korupcije. O pritiscima na uposlenike Općine također je izvijestio Fokus. Iz Ureda za borbu protiv korupcije KS kazali su za naš portal da su postupali po prijavuiu kojoj je navedeno da je došlo do korupcije i nezakonitosti u Općini Hadžići u vezi postupka uplanjenja objekta na zemljištu označenom kao k.č. 937/1, k.o. Hadžići, pokrenutog od strane investitora – firme CET BAH d.o.o., kao i da općinski načelnik izdaje nezakonite naloge i naredbe službenicima u Općini Hadžići kako bi se postupak proveo i okončao, iako se isti po zakonu ne može okončati. “Nakon preliminarnog razmatranja zaprimljene prijave, te provedenog postupka provjere, Ured je u skladu sa propisanim nadležnostima dostavio informaciju o svom postupanju i zapažanjima, uz zaprimljenu prijavu i relevantnu dokumentaciju, na nadležno postupanje Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo. Do sada Ured nije zaprimio povratnu informaciju o postupanju Tužilaštva u ovom predmetu”, rekli su nam u Ured za borbu protiv korupcije. Stanje nepromijenjeno Prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao Fokus, Tužilaštvo KS je saslušalo niz osoba u ovom slučaju te vodi istragu protiv Ejubovića ne samo u predmetu nezakonitosti kod izdavanja dozvola za zgradu, već i po pitanju nezakonitih postupaka prema službenicima. Kada je riječ o samom objektu, kako smo saznali, do danas nije ispoštovano rješenje Federalne uprave za geodetske poslove koje su Općini Hadžići izdali još 6. juna prošle godine, a u kojem je Općini naređeno da poništi svoje odluke i da predmet vrati na prvostepeni postupak. Što se tiče problema na području Hadžića novog načelnika čeka i rješavanje nekoliko nelegalnih deponija. Podsjetimo, Fokus je prije desetak mjeseci objavio informaciju uz prateće fotografije o tome da je ogroman dio kruga Kasarne „Žunovnica“ u Hadžićima, koja je klasificirana kao nepokretna vojna imovina u vlasništvu BiH, pretvoren u deponiju građevinskog otpada! O tome svjedoči dio odgovora koji smo dobili od Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH. Radilo se o desetinama hiljada kubnih metara istresenog građevinskog otpada, o čemu su svjedočile fotografije s lica mjesta koje smo objavili. Također, i satelitski snimci govore o kakvoj se promjeni izgleda zemljišta radi u odnosu na period od prije nekoliko godina. U Tužilaštvu KS nalazi se i predmet “granitne kocke”. One su 2015. skinute iz ulice Anđelka Lažetića, kod nekadašnje kasarne Žunovnicaa, a davane su mještanima bliskim vladajućoj strukturi u Hadžićima. MUP KS je, o čemu je pisao Žurnal operativni materijal proslijedio Tužilaštvu KS. Lani su pripadnici FUP-a izuzimali dokumentaciji i Općine Hadžići i po ovom pitanju. Ignorisanje odluke Parlamenta Treba podsjetiti i to da je Općina Hadžići kao i Općinsko vijeće ignorisali zabranu o izgradnji mini hidroelektrana koju je izglasao Federalni parlament te su 10. novembra 2022. Izglasali spornu Odluku o davanju saglasnosti za izgradnju mini hidroelektrane „Toplica“ 3 na rijeci Lepenici. Općini Hadžići i OV-u za izglasavanje ove saglasnosti bila je neophodna i dozvola JKP Sarajevo-šuma, ali je oni prilikom donošenja odluke uopće nisu imali. Sam načelnik Ejubović, kako je izvjestio Žurnal pozivao je vijećnike da usvoje ovu odluku, tumačeći kako su mešetari natjerali premijera Federacije Fadila Novalića da zabrani izgradnju malih hidroelektrana!? Inače, Ejubović, jednako kao i načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo koji se nalazi u pritvoru zbog nekoliko koruptivnih predmeta, ali i načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić, nisu dali odobrenje da njihove općine pristupe sistemu transparentosti odnosno javnim registrima Ureda za borbu protiv korupcije KS. Ove tri općine su ujedno i jedine u KS koje to nisu uradile. FOKUS.BA/MISBIH.BA
DVOSTRUKI ARŠINI: Zašto je vladavina prava na Ilidži pokleknula pred privatnim interesima?
Iako je još prije 15 godina utvrđeno da predstavlja ekološki incident na Vrelu Bosne, Budnjin “Labud” i dalje radi punom parom. Za rušenje objekta nisu dovoljni ni nalozi inspekcije. Da li će vodozaštitna zona na Ilidži biti višestruko smanjena? ILIDŽA – Restoran “Labud” na Vrelu Bosne, koji je bespravno izgrađen u vodozaštinoj zoni na izvorištu vode za piće, aktom Kantonalne inspekcije Sarajevo odaslanom Službi za prostorno uređenje Općine Ilidža još 2021. godine trebao je biti srušen. No, ovo se ni tri godine kasnije nije desilo, o čemu svjedoče najsvežije fotografije fotoreportera Fokusa. Štaviše, ovaj restoran, koji je u vlasništvu grupacije “Hoteli Ilidža” nekadašnjeg utjecajnog člana SDA Alije Budnje, radi punom parom. Akt iz 2009. Nije, naravno, restoran “Labud” danas najveći problem za ovu lokalnu zajednicu, iako je Vlada KS još 23. aprila 2009., svojim aktom utvrdila da je bespravno izgrađen na području Spomenika prirode „Vrelo Bosne“, te da predstavlja „ekološki incident najvećeg stepena koji ugrožava zdravlje građana”. Ali je veoma indikativan pokazatelj kako je vladavina prava na Ilidži “pokleknula” pred privatnim interesima! Jer za rušenje ovog objekta nisu bili dovoljni ni akti inspekcije u kojima stoji kako se “Službi za prostorno uređenje Općine Ilidža nalaže da nastavi s postupkom na način da donese rješenje o rušenju ovog objekta”, kao ni sam akti Općine Ilidža u kojima se odbija zahtjev “Hotela Ilidža” za izdavanje naknadne urbanističke saglanosti. Fokus je službenim putem poslao upit Općini Ilidža i načelniku Nerminu Muzuru (NiP), koji je ponovo kandidat za načelničku poziciju na predstojećim lokalnim izborima, da objasni zašto je to tako. No, odgovor na naša pitanja do zaključenja ovog teksta nismo dobili. Kristić jedno Muzur drugo Zanimljivo je i to da je Muzurova stranačka kolegica Danijela Kristić kao zastupnica u Skupštini KS na ljeto 2021. godine u ovom zakonodavnom tijelu Kantona Sarajevo praktično ponovo oživjela cijelu priču oko “Labuda”. U više navrata je slala akte, između ostalog i Uredu za borbu protiv korupcije KS koji je u svojoj nadležnosti utvrdio anomalije i nepravilnosti. Iako je Kristić tada u Skupštini KS poručila da “ovakvim stvarima moramo stati u kraj”, Budnjinom bespravnom objektu u općini na čijem je čelu njen stranački kolega Muzur, izgleda još nema kraja. Međutim, još veći problem za Ilidžu definitivno predstavljaju najave kojima se višestruko smanjuje obuhvat vodozaštitne zone. Ova priča je još u toku, a njen epilog se očekuje u Skupštini KS. Odlukom o zaštiti izvorišta “Sarajevsko polje” iz 1987. godine, ukupna površina zaštićenog područja iznosi više od 58.000 hektara. Nacrtom privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće “Sarajevsko polje” koji je u aprilu prošle godine, nakon određenog pritiska u javnosti, povučen s dnevnog reda Skupštine KS vodozaštitna zona previđena je na površini od oko 32.000 hektara! Na potezu Skupština Najveći dio prostora koji ne bi više bio zaštićen nalazio bi se upravo se na području Općine Ilidža. Govoreći o vodozaštinoj zoni načelnik Muzur je nedavno, gostujući u emisiji TVSA, kazao “mi u Općini Ilidža ćemo se potruditi da nikako ne dozvolimo da ovaj urbanistički plan prođe u Skupštini KS bez da se riješi pitanje vodozaštitne zone”. Dodao je da bi odluku o vodozaštitnoj zoni ukoliko se prvo usvoji urbanistički plan onda bilo nemoguće usvajati ili zamijeniti. Anes Podić aktivista „Eko akcije“ u izjavi za Fokus, komentirajući situaciju oko donošenja urbanističkog plana i odluke o vodozaštitnoj zoni, podsjetio je da se slična stvar desila i sa ventilacionim koridorima. “Kada su shvatili da imaju dovoljan broj ruku u Skupštini, onda su to progurali. Čekaju trenutak koji je njima povoljan da se to progura. Dakle slično će se desiti i sa vodozaštitnom zonom. Jedino sada imaju obavezu malo javne rasprave. Možda ih je ovo s Berilom malo poremetilo. Jer cijela shema je sada eksponirana, dakle shema oko korumpiranih građevinskih poslova i politike”, kazao je Podić. FOKUS.BA/MISBIH.BA
VLASENIČKA TUGA PREGOLEMA: Sve Kraljevićeve igre bez sudskog epiloga
Optuženik za ratne zločine, načelnik Miroslav Kraljević pokrenuo je niz projekata u Vlasenici, od kojih je samo imao koristi. Projekat spalionice plastike je na čekanju, ski centar Igrišta je simbol propadanja, ukidao je vatrogasce, pravio dilove s „velikim biznismenima“ iz Rusije. VLASENICA – Vlasenica, mala općina u Bosni i Hercegovini, ima teško naslijeđe ratne prošlosti. Gradom upravlja Miroslav Mićo Kraljević, bivši komandant jedinice “Jurišnici,” koji se trenutno suočava s optužbama za ratne zločine pred Sudom Bosne i Hercegovine. Prošlost je odavno prošla, a u atmosferi kontinuiranog pritiska, mnogi Kraljevićevi neistomišljenici napuštaju grad. Oni koji ostaju žive u strahu ili su marginalizirani. Posljedice Kraljevićeve politike osjetili su mnogi, a oni koji su se usudili suprotstaviti, poput vatrogasaca iz Vlasenice, platili su visoku cijenu. Naime, vatrogasna jedinica je raspuštena 2023. godine, a preostali vatrogasci su dobili otkaze nakon što su odbili podržati političke skupove vladajuće stranke. Igre oko Ski-centra “Igrišta” Mnogi su Kraljevićevi potezi bili nerazumljivi i završili kao fijasko. Projekat spalionice plastike u Vlasenici, koji je pokrenuo Miroslav Kraljević i dalje je na čekanju. Umjesto toga, pažnja se sada preusmjerava na ski-centar Igrišta, koji je postao simbol propadanja i neuspjelih projekata u ovoj opštini. Ski-centar Igrišta, koji je nekada bio jedan od najvećih u regiji, započeo je rad 1985. godine i imao je ski-stazu dužu od šest kilometara. Međutim, nakon što je Vlada Republike Srpske 2008. godine otkupila imovinu propalog hotelsko-turističkog preduzeća „Zvijezda“ iz Vlasenice i formirala Akcionarsko društvo „Igrišta“, centar je ubrzo propao. Iako su neki kapaciteti djelimično renovirani, radnici su otpušteni, a centar je prepušten propadanju i vandalizmu. Vlada RS je 2008. godine investirala u renoviranje, no ski-centar nikada nije vratio nekadašnji sjaj. Posljednji finansijski izvještaji društva sačinjeni su 2011. godine, a Investiciono-razvojna banka RS je 2015. godine izrazila sumnju u mogućnost prodaje akcijskog kapitala, ukazujući na nedostatak zainteresovanih kupaca. Poreska uprava RS je pokrenula postupak prinudne naplate zbog duga od 237.460,13 KM, a likvidacioni postupak nad AD „Igrišta“ Vlasenica trenutno se vodi pred Okružnim privrednim sudom u Istočnom Sarajevu. Lokalno stanovništvo sumnja da će obnova Igrišta završiti kao mnogi drugi projekti u Vlasenici, poput trga gdje su ploče morale biti zamijenjene ubrzo nakon otvaranja. Kontroverze oko vatrogasne službe No, to nije sve. Nakon što je početkom 2023. godine SO Vlasenica na prijedlog načelnika Miroslava Kraljevića ukinula Vatrogasnu jedinicu, a zaposlene podvela pod status neraspoređenih, neposlušni vatrogasci su vrlo brzo dobili otkaze. Vatrogasnu djelatnost prepuštena je komunalnom preduzeću. Zašto su ugašeni vatrogasci? Jedini koji je javno progovorio bio je Siniša Purtić, dugogodišnji vatrogasac. “Mi smo tokom predizborne kampanje 2018. godine odbili da idemo po stranačkim skupovima. Te je godine jak vjetar oborio bilbord SNSD-a u blizini Osnovne škole u Vlasenici. Tu bilbord nije smio ni biti. Onda nas je pozvala načelnica Odjeljenja za urbanizam i rekla da bilbord moramo podići. Mi smo odbili da na osnovu usmene naredbe idemo na teren. Ja da dižem bilbord neke političke stranke, u uniformi i sa vatrogasnim vozilom, ma ne pada mi na pamet”, navodi Purtić. Zbog takvog stava ostao je bez posla. Da se radi o mogućem krivičnom djelu uvjeren je advokat Din Tešić čija kancelarija pro bono zastupa vatrogasce iz Vlasenice. “Ovo je očigledan nastavak zastrašivanja vatrogasaca u Republici Srpskoj počinjen od određenih lica koja suprotno Zakonu i Kolektivnom ugovoru žele da određuju ko su podobni, a ko nepodobni radnici kojima će se oduzeti sva zakonska prava. Posebno je opasno ponašanje načelnika i drugih lica u Opštini Vlasenica koji su ukinuli Vatrogasnu jedinicu, ostavljajući sve građane Opštine Vlasenica bez zaštite usljed požara”, izjavio je advokat Tešić. Kada je Kraljević shvatio da je počinio moguće krivično djelo, zaključen je nezakonit ugovor s načelnikom opštine Milići, a onda je pokrenuo inicijatvu formiranja Dobrovoljnog vatrogasnog društva. Sukob s ruskim partnerima Nakon što je ukinuo vatrogasnu jedinicu, načelnik Vlasenice, Miroslav Kraljević, planirao je otvaranje spalionice plastike u krugu nekadašnje fabrike „Finali“, sada poznate kao „Ecoplast“. Prema dostupnoj dokumentaciji, Kraljević je direktor i suvlasnik „Ecoplasta“, zajedno s ruskim državljaninom čečenskog porijekla, Aslanbekom Rostakhanovim. Prije nego što je došlo do nesuglasica između Kraljevića i Rostakhanova, Vlasenica je svjedočila prvom građanskom buntu u poslijeratnoj historiji. Peticiju protiv otvaranja spalionice potpisalo je više od 2.000 građana. Međutim, Branislav Petković, službenik opštinske administracije, odbio je protokolisati peticiju, što je mnoge navelo da ga smatraju Kraljevićevim poslušnikom. Smanjiti ton ezana Siniša Purtić, član neformalne grupe ekoloških aktivista iz Vlasenice, izjavio je da Petkovićeva akcija predstavlja krivično djelo, ali da ih nije spriječila u organizaciji protesta. Aktivisti su, uprkos pokušajima diskreditacije i optužbama za stranačku pripadnost i suradnju s udruženjima iz Federacije BiH, uspjeli održati proteste. Grupa planira uskoro registrirati se kao zvanično udruženje. Kad su se u kampanju protiv spalionice uključili aktivisti „Karton revolucije“ iz Tuzle, Kraljević i vlasenički SNSD pokušali su podići nacionalne tenzije. Objavili su saopštenje u kojem je grupa građana tražila smanjenje tona ezana s gradske Hajrija džamije. Pokušaj izazivanja nacionalnih tenzija nije uspio, pa su Kraljević i lokalni SNSD etiketirali potpisnike peticije kao stranačke igrače i izdajnike. Unatoč ovim naporima, građanski bunt u Vlasenici nije bio spriječen, i po prvi put poslije rata, građani su digli glas protiv Kraljevićeve, kako su je nazvali, diktature. Dok je ignorisao proteste građana, Kraljević je istovremeno došao u sukob s ruskim partnerom Rostakhanovim. Natalija Stanisavljević, pravna zastupnica preduzeća „MS Milošević“, koja ima objekte unutar kompleksa „Ecoplast“, tvrdila je da joj je Kraljević prijetio i tražio da ovjeri svoju ostavku kod notara, uz upozorenje da misli na svoju porodicu. Pri povratku iz Vlasenice, Rostakhanov i njegovi ruski partneri zaustavljeni su na području Zvornika, ispod Hotela „Vidikovac“, gdje ih je policija legitimisala i privela u Policijsku stanicu Zvornik. To je, kako tvrdi advokatica Ozrenka Jakšić, urađeno po nalogu tužioca iz Vlasenice, ali bez jasnog razloga ili opravdanja. Stanisavljevićeva je, kako je dodala Jakšić, bila optužena za uzimanje pečata firme i ključeva prostorija, što je, prema njenim riječima, bila njena zakonska obaveza kao zastupnika firme. Pitanje koje ostaje bez odgovora je zašto su Milorad Dodik i SNSD šutjeli o privođenju ruskih državljana, posebno s obzirom na to da je u to vrijeme Dodik bio na sastanku s Vladimirom Putinom u Rusiji. Navodno je Putin bio obaviješten o hapšenju putem
MOSTAR NAKON IZBORNOG VAKUUMA: Blago podizanje životnog standarda naplaćeno pogodovanjem stranačkim tajkunima
Mostarke i Mostarci su napokon vratili svoje pravo glasa, no politička dinamika koja je obilježila mandat nove vlasti samo je dio složene priče o neredu i nepravdi koji su vladali godinama u gradu. MOSTAR – Zadnji put kada su Mostarke i Mostarci ‘normalno’ izišli na lokalne izbore bilo je prije 16 godina. Pred lokalne izbore uredno održane 2008. godine, nitko nije mogao ni pomisliti da će to biti zadnji regularno održani izbori sve do 2024. godine. Tek u ovoj godini, Mostar i službeno neće biti tretiran kao “grad slučaj” što se dogodilo na izborima 2020. kada su birači iz Mostara nakon dugog ‘demokratskog posta’ konačno dobili priliku izići na birališta, no sa dva mjeseca zakašnjenja u odnosu na sve ostale jedinice lokalne samouprave. No, i ti izbori 2020. bili su ogroman korak naprijed u odnosu na politički kaos koji je započet 2008. godine, nastavljen raspuštanjem gradskog vijeća 2012. godine te čudnim stanjem koje je vladalo u gradu kojim su nakon izostanka zakonodavne vlasti ravnala dva čovjeka, gradonačelnik Ljubo Bešlić i načelnik odjela za financije Izet Šahović. Zašto je došlo do ovoga problema? U najkraćim crtama, zbog loše napisanog nametnutog statuta od strane OHR-a, odnosno tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna. Ashdown statut nameće 2004. godine, no Ustavni sud BiH dijelove tog statuta proglašava neustavnim 2010. godine, te pokreće lavinu događaja zbog kojih je Mostar bio predmetom izučavanja brojnih političkih akademija u svijetu. U mutnoj vodi zatečenog stanja sjajno su se snašle partnerske HDZ i SDA, budući da su njihovi ljudi bili na dvije čelne pozicije moći, gradonačelnika i šefa financija. U tom razdoblju zabilježen je i ogroman broj nepravilnosti, netransparetnog trošenja javnih sredstava, nelegalne gradnje, spornih dozvola, te uspona tajkuna bliskih vlasti. Počele su se otkrivati tajne pročistača za otpadne vode, te ogromni problemi s depnijeom Uborak. Birači u Mostaru bili su ogorčeni činjenicom da ne mogli konzumirati jedno od najvažnijih prava u demokraciji – mogućnost da na lokalnoj razini biraš i da budeš biran. Politički kaos je okončan nakon tužbe Irme Baralije iz Naše stranke Europskom sudu za ljudska prava, te potpisivanjem mostarskog sporazuma između SDA i HDZ, sa brojnim međunarodnim partnerima i mentorima koji su tom činu svjedočili. Prvi lokalni izbori nakon 2008. godine održali su se u prosincu 2020.godine. Pobjednici tih izbora bili su HDZ BiH sa 13 mandata, te Koalicija za Mostar koju je predvodila SDA koja je osvojila 11 mandata. Dvije grupacije tako su u sazivu vijeća 2020-2024 raspolagale sa 24 od ukupno 35 vijećnika. Ostatak vijeća čine troje zastupnika SDP-a, troje iz HRS-a, dvoje iz Naše stranke, dvoje iz PMP te jedan iz koalicije “Ostajte ovdje” koju predvodi SNSD. Apsolutnu prevlast u odlučivanju tako su imale dvije najjače stranke koje su mogle donositi sve odluke koje su zahtjevale natpolovičnu većinu. Gradonačelnik je nakon iscrpljujućeg procesa postao Mario Kordić (HDZ BiH), dok je u fotelju predsjednika vijeća zasjeo Salem Marić (SDA). U ovom mandatu izvršeni su i neki preleti, pa je tako vijećnik Haris Nazdraić koji je u vijeće ušao kao član DF-a prebjegao u SDA. Boška Ćavar koja je ušla u vijeće kao članica Naše stranke postala je neovisna vijećnica, a zbog prelaska u druge razine vlasti došlo je i do nekih zamjena, pa je tako Arman Zalihić iz SDP-a svoje mjesto u vijeću prepustio kolegama radi prelaska u Skupštinu HNŽ, odnosno Dom naroda FBiH, dok je Adil Šuta iz SDA napustio vijeće kako bi postao novi ministar financija u Vladi HNŽ. Gradsko vijeće bilo je aktivno u ovom mandatnom razdoblju, s održane 44 sjednice. Programi Način na koji su stranke vabile birače da zaokruže baš njihovog kandidata u predizbornoj kampanji 2020. bio je jednostavan, obećaj svašta, pa će se valjda ispuniti nešto. A obećanja je bilo lako dati baš zbog vakuuma u kojem je grad životario godinama ranije, pa je patila i infrastruktura i socijala i školstvo i zdravstvo i sigurnost… Iz tadašnjeg programa HDZ BiH može se izdvojiti obećanje o unaprjeđenju rada i digitalizaciji Gradske uprave koja će biti na usluzi građanima, jačanje uloge mjesnih zajednica, kvalitetno upravljanje otpadom za čist Mostar, sigurnost rada i života, stvaranje poželjnog poslovnog ozračja, reduciranje parafiskalnih opterećenja gospodarstvu, kreiranje uvjeta za razvoj ekološki i ekonomski održivog turizma, te izgradnja funkcionalnih sportskih objekata… Koalicija za Mostar koju predvodi Stranka demokratske akcije (SDA), a članice su još i Savez za bolju budućnost (SBB), Demokratska fronta (DF), Stranka za BiH (SBIH) i Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS), objavila je opsežan plan rada s mjerama koje žele uvesti u četiri godine budućeg mandata. Kompletna izborna platforma nalazi se ovdje: https://koalicijazamostar2020.ba/izborna-platforma/ Iz nje vrijedi izdvojiti neka zanimljiva obećanja, kao što su sistematizacija radnih mjesta u Gradskoj upravi, te predlaganje Gradskom vijeću izmjena i dopuna iste ili novu sistematizaciju, a također i uspostava elektronskog oblika komuniciranja stranaka i organa Uprave kroz web city platformu te zaprimanje zahtjeva u elektronskoj formi na glavni protokol Grada koji je povezan sa protokolom gradskih područja i s njim čini jednu cjelinu. Koalicija je najavila i uspostavljanje principa transparentnosti konkursne procedure kod izbora najuspješnijeg kandidata, reformu lokalne uprave, funkcionalno i institucionalno jedinstvo Grada Mostara, uz daljnji razvoj i jačanje mjesne i lokalne samouprave u gradskim područjima i mjesnim zajednicama. Obećano je da će se izvršiti utvrđivanja gradske imovine, a imovinu procijeniti i evidentirati u poslovnim knjigama uz procjenu sudskog vještaka. Spominje se i financiranje redovnog održavanja Partizanskog groblja kao nacionalnog spomenika BiH, ponovna uspostava radiotelevizijskog javnog servisa Grada Mostara, povratak građana obalama Neretve – izgradnja šetnice uz Neretvu, uređenje vodotoka Radobolje: zona sporta i rekreacije; uređenje rekreacione zone Bune i Bunice, zabraniti gradnju objekata bez projektom planiranog adekvatnog parkinga. Program je predvidio i da se novim prostornim planom dugoročno riješi nova lokacija Gradske deponije, te da se u skladu sa prostornim planom ubrza izdavanje koncesija za projekte proizvodnje za solarne i vjetroenergije. Koliko je obećanog i ispunjeno? Pa i ne baš previše. Digitalizacija rada gradske uprave nikada nije provedena. Uloga mjesnih zajednica nije ojačana, štoviše, namjerno je zaobiđeno usklađivanje sa federalnim Zakonom o principima lokalne samouprave. Upravljanje otpadom donekle je popravljeno, posebice ujedinjenjem gradskih komunalnih poduzeća u jedno, no
PROPISI I ZAKONI: Semir Efendić i gradnja u Novom Gradu – druga strana medalje
Dok se aktuelni načelnik sarajevske općine hvali rezultatima Istinomjera, oni koji dublje analiziraju mogu ustanoviti i nekoliko spornih poteza. NOVI GRAD SARAJEVO – Iako se aktuelni načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić na društvenim mrežama pohvalio nalazima portala Istinomjer o aktivnostima čelnika lokalnih vlasti u protekle četiri godine, oni koji malo dublje analiziraju situaciju na području ove općine ustanovit će da postoji i druga strana medalje. Naime, portal Istinomjer ustanovio je u svojoj analizi da je Efendić od 68 obećanja u potpunosti ispunio 22, dok je 28 njih ispunjeno većim dijelom. Sedam obećanja je djelimično ispunio, tri je ispunio manjim dijelom,a osam obećanja ostalo je neispunjeno. Dobrinja i Hifa Oil Efendić je u objavi na Facebooku ove nalaze protumačio tako da je “kao načelnik općine ocijenjen najbolje u Kantonu Sarajevo, sa najviše realiziranih stavki iz programa datog prije četiri godine”. Uistinu, na području Općine Novi Grad u proteklim godinama izgrađeno je štošta, od stambenih objekata, bolnica, industrijskih hala, pa do dječijih igrališta. Druga strana medalje jeste da je izgrađeno i štošta što nije trebalo ili barem ne na način kako je izgrađeno. Krenut ćemo od Dobrinje. Građani ovog sarajevskog naselja koji stanuju u blizini Aerodroma Sarajevo, nažalost su izgubili borbu protiv investitora koji je na ovom području uz dozvole upitne valjanosti izgradio benzinsku pumpu i kompleks za kerozin. Taj investiror se je Hifa Oil. Kompleks je izgrađen, iako se nalazi na trećoj vodozaštitnoj zoni na kojoj je, prema Zakonu o vodama Federacije, zabranjena izgradnja rezervoara za gorivo. Kako sada stvari stoje, višemjesečni protesti, peticije, alarmiranje javnosti, izvještavanje medija, te institucionalna pravna borba nisu postigli željeni efekat. Ovaj kompleks je izgrađen i neometano je u funkciju od 8. septembra 2022. godine. Tada je poručeno da “interesi privatnika ne smiju biti važniji od zdravlja građana”. Ali desilo se upravo suprotno. Zamršen slučaj Amar Taso, stanovnik Dobrinje i član Neformalne grupe građana „Spas u zadnji čas – spasimo Dobrinju“ kaže da je ovaj kompleks i dalje problem za stanovnike Dobrinje, ali i Sarajeva općenito budući da se iz podzemnih voda sa ovog područja snabijeva izvorište Bačevo, koje je kao takvo najveće u Kantonu Sarajevo. Ukoliko bi i litar kerozina procurio, ističe, milioni litara pitke vode bili bi kontaminirani. Ovaj slučaj je poprično zamršen i to zbog izrazito podijeljenih nadležnosti po pitanju izdavanja dozvola. Nadležna su pojedina federalno ministarstva poput okoliša i vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva, dok je okolinsku dozvolu izdalo Kantonalno ministarstvo komunalne privrede. Urbanističku i građevinsku dozvolu za skladište kerozina izdala je, pak, Općina Novi Grad. Kako je u oktobru 2021. godine izvijestio Žurnal Općina Novi Grad obratila se 2019. godine, prije izdavanja urbanističke saglasnosti, ministarstvima prostornog uređenja: federalnom i kantonalnom. Ni iz jednog nisu dobili pozitivno mišljenje za gradnju. Fokus je tada objavio i akt Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u kojem je navedeno kako su sporni vodni akti koje treba preispitati a tiču se upravo vodozaštitne zone. Također, Tužilaštvu KS podneseno je nekoliko krivičnih prijava protiv odgovornih osoba u Općini Novi Grada i u KS, koje do dans nisu doživjele pravosudni epilog. Otoka i veliki kompleksi Na području Otoke (Općina Novi Grad) nikli su veliki stambeni kompleksi. Uprkos činjenici da je Ured za borbu protiv korupcije KS ustanovio određene neregularnosti po pitanju naknadnih izmjena i korekcija regulacionog plana „Alipašin most VII“ i to 2015. godine, osam godina nakon njegovog usvajanja, stanje je ostalo nepromijenjeno. O tome je svojevremeno pisao i Fokus. Iz Ureda za borbu protiv korupcije KS za Fokus su kazali kako su u avgustu 2020. Godine došli do informacije da je pogrešnim tumačenjem i primjenom odredbi Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, nepropisno izvršena izmjena i dopuna više provedbenih planova putem skraćenog postupka „korekcije plana“. “Uvidom u prikupljene podatke i dokumentaciju, uočeno je da je Regulacioni plan „Alipašin Most VII“, nakon donošenja osnovnog plana, više puta mijenjan i dopunjavan, uključujući i korekciju plana (po starom zakonu), odnosno skraćeni postupak (po novom zakonu). O svim zapažanjima i uočenim nepravilnostima Ured je sačinio informaciju koju je u aprilu 2021. godine dostavio Skupštini Kantona Sarajevo, Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, kao i Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo”, kazali su nam iz ovog ureda. Životni standard ili profit? U strahu od klizišta, dodatnog zagađenja zraka, smanjenja zelenih površina, povećanja buke i drugih štetnih posljedica građani Općine Novi Grad Sarajevo su 6. februara prošle godine na usprotivili izmjenama Regulacionog plana „Hepok-Čengić Vila III“ a kojim je bila predviđena izgradnja stambeno-poslovnih objekata odnosno zgrada sa sedam, osam i devet spratova. Vlasnik ovog zemljišta je firma “Tibra Pacific” iz Kiseljaka. Za sada nije došlo do konkretnog epiloga budući da je ovo pitanje pokrenuto i u Općinskom vijeću. Emina Voljević iz Udruženja Aarhus centar BiH, koje tada građanima u ovom slučaju pružilo podršku, za Fokus kaže da su građani postupili po njihovim pravnim savjetima. “Nove zgrade će zasigurno još dodatno blokirati strujanje zraka u tom predjelu, a svakako uticati i na povećanje saobraćaja zbog novih stanara, koji će živjeti u tim zgradama. Jedino ako u nastavku projekta ne budu gradili tzv. zelene zgrade prosječne veličine do pet spratova po uzoru na zelene zgrade u Tajvanu i ako će novi stanari koristiti električna vozila. Nažalost, mala vjerovatnoća je da će se to desiti, jer ovim projektima nije cilj poboljšati život građana Sarajeva, već ostvariti profit”, istaknula je Voljević. FOKUS.BA/MISBIH.BA