DEJAN LUČKA: Zakon za zastrašivanje
Ukoliko se zakon usvoji u Narodnoj skupštini, zakonsko targetiranje će direktno uticati na rad mnogih udruženja i fondacija, diskreditovaće aktivnosti koje sprovode u očima drugih, a lako može dovesti i do fizičkih napada na članove stigmatizovanih udruženja i njihove prostorije, jer je atmosfera straha već stvorena i još uvijek raste u Republici Srpskoj. IZVOR: inforadar.ba PIŠE: Dejan Lučka Vlada Republike Srpske utvrdila je na telefonskoj sjednici i tajno proslijedila u Narodnu skupštinu Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Ovaj Prijedlog se u javnosti spominje kao „Zakon o stranim agentima”, „NVO zakon”, „Zakon o agentima stranog uticaja”, „Zakon o stranim plaćenicima” i sl. Ima li promjena u Prijedlogu u odnosu na Nacrt? Već na prvi pogled je jasno da je Prijedlog zakona napisan u skladu s prethodno iznijetim Nacrtom zakona. Određene izmjene postoje, međutim, one ne predstavljaju suštinsku razliku, s obzirom na jasnu orijentaciju zakonopisaca ka dodatnom ograničavanju prava i zastrašivanju udruženja i fondacija u Republici Srpskoj. Prijedlogom zakona je sada npr. jasnije definisano koje organizacije će biti označene kao „agenti stranog uticaja”. Tako će agent stranog uticaja biti ona neprofitna organizacija koju finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, a koja se bavi političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima, kao i drugim aktivnostima koje se odnose na političko organizovanje i djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Republike Srpske, kršenje Ustavom Republike Srpske zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti. Dakle, Prijedlogom zakona se etiketiraju određene organizacije i na njih se stavlja stigma „agenta stranog uticaja”. Ukoliko se zakon usvoji u Narodnoj skupštini, zakonsko targetiranje će direktno uticati na rad mnogih udruženja i fondacija, diskreditovaće aktivnosti koje sprovode u očima drugih, a lako može dovesti i do fizičkih napada na članove stigmatizovanih udruženja i njihove prostorije, jer je atmosfera straha već stvorena i još uvijek raste u Republici Srpskoj. Tako su poznata huškanja građana na civilni sektor uz optužbe da on podriva državu, vlasti i vladajuće partije u Republici Srpskoj, kroz nazivanje aktivista „izdajicama”, „neprijateljima srpskog naroda” i „stranim plaćenicima”. Odredbe koje se nalaze u Prijedlogu zakona bi ovo samo pojačale. Donošenje predloženog zakona nije samo nepotrebno, već je i veoma zlonamjerno usmjereno protiv određenih organizacija. Obrazloženje za donošenje zakona je već po običaju nedovoljno detaljno i neadekvatno formulisano. Ono uopšte ne sadrži pravilno objašnjenje zašto je donošenje ovog zakona neophodno, s obzirom na postojeću zakonsku regulativu koja već pokriva oblasti koje se obrađuju u njemu, niti se pri obrazlaganju potrebe donošenja zakona koriste npr. relevantna istraživanja. To je nekako postalo standard u zakonima kojima se ograničavaju osnovne slobode i prava. Poseban problem u Prijedlogu zakona predstavljaju i nova izvještavanja i dostavljanja različitih dokumenata na više strana, što bi bila obaveza neprofitnih organizacija, kao što su prijave Ministarstvu pravde u roku od 15 od dana prijema finansijskih sredstava ili druge vrste pomoći od stranog subjekta ili dostavljanje polugodišnjeg i godišnjeg finansijskog izvještaja, vjerovatno u nekoj posebnoj formi, istom ministarstvu, iako se APIF-u već dostavljaju finansijski izvještaji. Prijedlogom zakona je predviđeno i formiranje novog registra za neprofitne organizacije, iako već postoje registri, kao što su registar koji vodi osnovni sud u sjedištu okružnog suda na čijem području udruženje ili fondacija ima svoje sjedište i registar koji vodi Ministarstvo uprave i lokalne samouprave. Sve ovo je u stvari samo dupliranje administrativnih poslova, bespotrebno birokratizovanje procedura i nametanje novih obaveza za koje ne postoji nikakvo uporište kako u standardima vezanim za praktikovanje slobode udruživanja, tako ni u praksi, i predstavlja suvišno opterećivanje rada udruženja i fondacija. Damoklov mač nad organizacijama! U Prijedlogu zakona je definisano političko djelovanje i politička aktivnost neprofitnih organizacija i jasno je određeno da im nije dozvoljeno političko djelovanje niti obavljanje političke aktivnosti. Političko djelovanje neprofitnih organizacija podrazumijeva učešće u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate, finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka i sprovođenje političke aktivnosti u svrhu ostvarivanja uticaja na formiranje javnog mnjenja radi postizanja političkih ciljeva. Dok se prvi dio ove odredbe odnosi na djelatnosti koje već prema postojećem Zakonu o udruženjima i fondacijamane mogu sprovoditi udruženja i fondacije, drugi dio vezan za „političke aktivnosti” je veoma sporan. Naime, politička aktivnost će označavati svaku aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima Republike Srpske ili predstavnicima Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine u smislu formulisanja politike, političkog ili javnog interesa Republike Srpske. U ovakvo definisanje političkih aktivnosti praktično se može uokviriti skoro svaka zagovaračka aktivnost neprofitnih organizacija koju nadležni organi budu željeli tako da okarakterišu. Te aktivnosti mogu da se kreću od inicijativa za izmjene zakona, preko kritike političkih odluka do istraživanja političkih procesa. Potencijalno bi ovo moglo obuhvatiti, kao što su rekli Venecijanska komisija i ODIHR/OEBS, bilo koji oblik zagovaranja kroz aktivnosti kao što su učešće u mirnim okupljanjima, davanje izjava medijima, učešće u radio ili televizijskim programima, publikacije, aktivnosti koje se odnose na promociju i zaštitu ljudskih prava, vladavinu prava, reformu pravosuđa, javne konsulatacije u procesima donošenja politika ili zakona itd. Ipak, treba napomenuti da Prijedlog zakona propisuje da se političkim djelovanjem ne smatra djelovanje u oblasti nauke, kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta, zaštite potrošača, zaštite prava nacionalnih manjina i lica sa invaliditetom, zaštite životne sredine, borbe protiv korupcije, filantropije, volonterstva i informisanja, kao i djelovanje u okviru Ustavom Republike Srpske zagarantovanih sloboda i prava. Zanimljivo je da i pored primjedbi koje su dali Venecijanska komisija i ODIHR/OEBS pod ovim izuzecima nisu navedena ljudska prava ili vladavina prava, kojima se bavi značajan broj aktivnih organizacija civilnog društva. Umjesto toga stavljena je opšta odrednica „djelovanje u okviru Ustavom Republike Srpske zagarantovanih sloboda i prava”. Ovakva odrednica se u praksi može tumačiti i rastezati na različite načine, ili što bi se u žargonu reklo „kako se kome ćefne”. Uostalom i cjelokupan tekst Prijedloga zakona je u dobroj mjeri na tom tragu. Ljudska prava u nestajanju Kristalno je jasno da Prijedlog zakona direktno udara na slobode izražavanja i udruživanja, kao i na demokratske forme poboljšavanja propisa i prakse. Nažalost, osmišljen je na način da dosta toga u njemu nije potpuno jasno, sadrži kaučuk norme koje se mogu rastezati kako kome padne na pamet, a tek sa njegovom primjenom bismo mogli vidjeli kako bi se šta tumačilo. Nedostatak transparentnosti u procesu izrade Prijedloga zakona i njegovog upućivanja u Narodnu skupštinu samo dodatno produbljuje nepovoljan utisak o njegovoj legitimnosti, kako je Prijedlog zakona poslat u Narodnu skupštinu pred sam kraj roka za slanje, a da pri tome javnost
Drugi Umbrella Newsletter: Stvaramo mozaik različitosti, istraživanja i novinarske hrabosti
U drugom newsletteru Udruženja Umbrella između ostalog čitajte: Krivični zakonik pred Ustavnim sudom Istraživački tekstovi na temu “Kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj” Analize pravomoćnih presuda Saopćenja Edukacije za članice Umbrella-e Događaji Hvala što pratite naš rad, te vas pozivamo da budete u toku i sa našim budućim aktivnostima, te da zajedničkim naporima doprinesemo očuvanju medijskih sloboda. Drugi UBA newsletter možete pročitati ovdje. Od sada UBA newsletter možete čitati i na enleskom jeziku. Kliknite ovdje.
Umbrella: Nedopustivo ponašanje načelnika Šipova prema novinarki i uredniku Capital.ba
Udruženje Umbrella, koje okuplja 13 nezavisnih istraživačkih medija smatra nedopustivim, krajnje neprimjernim i uvredljivim obraćanje načelnika Šipova i člana SNSD –a Milana Kovača novinarki Bojani Ninković i Siniši Vukeliću, uredniku portala Capital.ba. Novinarka Ninković je pozvala Kovača i zatražila komentar u vezi sa prinudnom naplatom obveznica njegove Drvne industrije Šipovo, ali umjesto odgovora dobila je salvu najgnusnijih uvreda što postaje uobičajen odnos političkih moćnika prema novinarima. Jasno je da nosioci javnih funkcija u BIH sve češće reaguju sa uvredama, seksističkim komentarima, neprimjerenom komunikacijom prema novinarima, odnosno novinarkama koji se samo vode novinarskim postulatima u misiji traženja odgovora i kritičkog analiziranja postupaka javnih zvaničnika u ime javnog interesa. Posebno zabrinjava činjenica što se bivši narodni poslanik, trenutni načelnik Šipova Milan Kovač primitivnim i vulgarnim rječnikom obratio novinarki Ninković, te sa ovim činom verbalnog nasilja ugrozio njen profesionalni i ljudski integritet, te potkopao ionako nestabilno okruženje za sigurnost medijskih profesionalca u BIH. Postavljamo javno pitanje Kovaču, ali i svim drugim javnim zvaničnicima u BiH da li su bahatost, ponižavanje, psovke, uvrede postali zvanični model komuniciranja prema medijskim profesionalcima, te da li imaju i mrvu odgovornosti i pristojnosti prema funkciji koju obnašaju, kao i prema građanima koji ih plaćaju? Udruženje Umbrella, solidarno stoji uz tim Capital-a, te od javnih zvaničnika i političkih partija zahtjeva da ovakve i slične pokušaje ponižavanja novinara/ki javno osude i sankcionišu, ukoliko žele da grade demokratsko društvo u kome postoji sloboda medija i sloboda izražavanja. Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal
VLAST RS TAJNO UTVRDILA PRIJEDLOG ZAKONA O STRANIM AGENTIMA : Nevladine organizacije očekuju kontrole inspekcija po političkom nalogu
IZVOR: Žurnal.info PIŠE: Z. Đelilović Na jednoj od posljednjih telefonskih sjednica i to samo nekoliko dana prije isteka roka od šest mjeseci, Vlada RS utvrdila Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija i uputila ga u skupštinsku proceduru. Vlada Republike Srpske utvrdila je prijedlog zakona o „stranim agentima“ koji bi se pred poslanicima trebao naći na nekoj od narednih sjednica. Sve je urađeno tajno na jednoj od posljednjih telefonskih sjednica i to samo nekoliko dana prije isteka roka od šest mjeseci koliko je Ministarstvo pravde RS kao predlagač imalo da utvrdi prijedlog Zakona. Zvaničan naziv ovog zakona jeste “zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija Republike Srpske” i u formi nacrta usvojen je 28. septembra prošle godine. NAJAVLJEN I ZAKON O MEDIJIMA Đorđe Vujatović, novinar i predsjednik Skupštine Udruženja Umbrella, koje okuplja 13 nezavisnih istraživačkih medija, smatra da sama činjenica da je nešto tajno urađeno pokazuje da ne postoji dobra volja i da nisu nešto htjeli da urade transparentno. „Čim nešto nisu htjeli transparentno da urade znamo kakve posljedice mogu biti i kakve namjere stoje iza toga“, kaže Vujatović. Podsjetimo, nacrt Zakona predviđao je, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, te potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja. Osim toga, prema nacrtu bi ministar pravde RS imao mogućnost da određenim organizacijama zabrani rad. Utvrđeni prijedlog Zakona, prema nezvaničnim informacijama, navodno je nešto blaži u odnosu na nacrt. U kojem dijelu nije poznato jer novinari, aktivisti i oni koji su učestvovali u javnoj raspravi ne znaju šta se nalazi u konačnom tekstu. Ali, jedno je sigurno – Ministarstvo pravde RS nije prihvatilo ključni zahtjev nevladinih organizacija, a to je da zakon bude povučen. „Ako neko želi da te proglasi agentom stranog uticaja pokazuje nedostatak demokratske svijesti i manjak želje za saradnjom. Prilično je licemjerno jer sve vlasti u cijelom BiH, pa i na Balkanu, grabe novac od međunarodnih donacija, ali kada je riječ o nevladinom sektoru onda se to proglašava izdajom i neprijateljstvom. Ovdje je jasno da je riječ o licemjernoj politici koja je nastavak onoga što smo imali u prethodnoj godini, a to su napadi na novinare, gušenje slobode govora kroz kriminalizaciju klevete“, ističe Vujatović. Podsjetimo, Skupština Republike Srpske prošle godine usvojila je izmjene Krivičnog zakona kojim se kriminalizuje kleveta u tom entitetu. Nakon toga predsjednik RS Milorad Dodik najavljuje zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, a potom i zakon o medijima. Vujatović vjeruje da će i zakon o medijima, gdje se traži registar medija, također biti usvojen, tako da ćemo dobiti jedan triling zakona koji će dodatno smanjiti demokratska prava, prava novinara i nevladinih organizacija. „Ono što je zanimljivo jeste da nacrt Zakona o NVO predviđa da nevladine organizacije neće moći da budu izdavači medija, a ako niste registrovani kao izdavač onda nećete moći biti u registru medija, koji najavljivani Zakon o medijima i predviđa. A ako ne budete mogli biti prijavljen kao medij onda se nećete moći baviti ni novinarstvom, ni braniti se od zakona o kleveti“, navodi Vujatović. On dalje ističe da je cilj svih tih zakona, ne samo zakona o posebnom registru nego i zakona koji kriminalizuje klevetu kao i zakona o medijima koji se najavljuje, jeste da se na neki način ugase svi kritički glasovi. „Vlasti su prepoznale da im nevladine organizacije i mediji, a posebno istraživački mediji, predstavljaju velike probleme”, navodi Vujatović. Na pitanje šta sad mediji i nevladine organizacije mogu očekivati, odgovara da su to veći pritisak, ali i inspekcije po političkom diktatu: „Onima koji rade pošteno i po zakonskim procedurama nije sporno da ih inspekcija kontroliše, ali ako se to radi po političkom diktatu onda to služi za proganjanje“. Svi ovi zakoni naišli su na oštre kritike javnosti, nevladinih organizacija i međunarodnih predstavnika. Svi su mišljenja da se radi o namjeri predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da uspostavi potpunu kontrolu nad organizacijama civilnog društva, te da pored medija i javnog diskursa želi da kontroliše i nevladine organizacije. Dodikova komunikacija s novinarima Ministar pravde RS Miloš Bukejlović još ranije je kazao da će pratiti rad nevladinih organizacija u cijeloj BiH. NIKO NE ZNA KO SU ČLANOVI RADNIH GRUPA KOJI IZRAĐUJU OVE ZAKONE Dejan Lučka iz banjalučkog Centra za ljudska prava ističe da je problem i sa kriminalizacijom klevete, ali i zakonom o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija što se ne zna ko su članovi radnih grupa koji ih izrađuju. “Nisu poznata imena ljudi koji ih pišu. Prije kada idemo na javnu raspravu ja znam tri čovjeka koja su radila na određenom zakonu. Za kriminalizaciju klevete i ovaj zakon ne znamo ko su ljudi koji su ih konkretno pisali. Znamo da je Ministarstvo pravde, ali ne znamo imena i prezimena ljudi koji su pisali ove zakone. To je obavijeno velom tajne, tako da nemamo nikakve informacije kako to teče u Ministarstvu pravde. I to je počelo dolaskom Bukejlevića (Miloš, ministar pravde, op.a.) da se nekako stavlja u mreže zavjere“, navodi Lučka. Prema nezvaničnim informacijama, u BiH postoji oko 25.000 nevladinih organizacija, a samo u Republici Srpskoj oko 7.500. Veliki broj njih se finansira sredstvima stranih donatora, prvenstveno iz razloga što u BiH ne postoje posebni fondovi koji bi osnaživali organizacije civilnog društva. Kada neko iz nevladinog sektora dobija novac iz inostranstva onda je to problem, smatra Dejan Lučka, ali da se to ne problematizuje kada se radi o institucijama. „Na javnim raspravama je to i bio jedan od naših glavnih argumenata jer ako ćemo mi biti proglašeni agentima stranog uticaja, šta su onda institucije u Republici Srpskoj. Nevladin sektor u Republici Srpskoj na godišnjem nivou, sve nevladine organizacije, dobiju par miliona eura, a to je samo jedan projekat bilo kojeg ministarstva u Republici Srpskoj koji traje par mjeseci i koji je isto dobijen iz stranih fondova. Ali to niko ne dovodi u pitanje“, zaključuje Lučka.
Umbrella: Nedopustiv pritisak na redakciju Spin Info
Udruženje Umbrella, koje okuplja 13 nezavisnih istraživačkih medija smatra nedopustivim izbacivanje redakcije portala SPIN Info iz prostorija nekadašnjeg vojnog objekta u vlasništvu opštine Istočno Novo Sarajevo, te ovaj postupak smatra pokušajem ućutkivanja i obračuna sa jedinim istraživačkim medijem u ovoj opštini. Bez obzira na skromne resurse sa kojima raspolaže, kao i na neuslovne prostorije od svega dvadesetak kvadrata, redakcija SPIN Info već tri godine profesionalnim i odgovornim izvještavanjem prati sve poteze, obećanja i odluke institucija vlasti u Gradu Istočno Sarajevo i opštini Istočno Novo Sarajevo, kao i nosioce javnih funkcija, ukazujući na koruptivne i nedopustive postupke. Odluka opštinske uprave Istočno Novo Sarajevo da jedino portal SPIN Info nakon isteka ugovora u najkraćem periodu napusti prostorije zgrade u kojoj se nalazi još nekoliko medija i nevladinih organizacija smatramo diskiriminatornim, kao i pokušajem uskraćivanja prava na slobodan i neometan rad redakcija SPIN Info, što u konačnici predstavlja i udar na slobodu medija i pokušaj gušenja slobodnog i istraživačkog novinarstva. Jasno je da ovaj potez predstavlja pokušaj ućutkivanja slobodnih glasova u lokalnim medijima, te da se sa izbacivanjem na ulicu portala SPIN Info pokušava poslati jasna poruka svim medijima na koji način će se akteri političke scene i nosioci javnih funkcija obračunati sa onima koji pokušaju da kritikuju i propituju njihove postupke. Podsjećamo javnost, ali i rukovodstvo Opštine Istočno Novo Sarajevo na čelu sa načelnikom Jovanom Katićem da ovo nije prvi put da se rad portala SPIN Info pokušava ograničiti, s obzirom na istorijat neprimjerene i neprofesionalne komunikacije, nepoštivanja prava na slobodan pristup informacijama, ignorisanja za skupštinskom govornicom uz suptilne uvrede, podnošenje SLAPP tužbi (koja je prvostepeno rješena u korist medija), a sve zbog namjere redakcije da građanima omogući pravo na istinite, objektivne i kvalitetne informacije. Udruženje Umbrella traži od rukovodstva opštine Istočno Novo Sarajevo, kao i od svih drugih institucija u BiH transparentan rad prema javnosti, što podrazumijeva i otvoren pristup za sve medije, te poštivanje kompetencija i profesionalnog kredibiliteta novinara/ki i medija. Mediji okupljeni oko Udruženja Umbrella pružaju punu podršku redakciji SPIN Info u njenom profesionalnom i odgovornom radu u interesu javnosti, te ulažu sve napore kako bi svojoj članici osigurali siguran rad u redakciji i van nje. Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal
Autocenzura u BiH nakon kriminalizacije klevete: „Žaba je skuvana“
Izvor: infoveza.com Piše: Stefan Blagić Nakon što je avgusta prošle godine stupio na snagu novi Krivični zakon u Republici Srpskoj, veliki broj medija i novinara su otvorili „sve četvoro očiju“ i fokusirali se na to da ne dođu „pod lupu“ tužilaštva u Srpskoj. U novinarskim krugovima se budno čekalo ko će biti prvi ko će odgovarati pred sudom i suočiti se sa krivično-pravnim sankcijama. Danas, nekih pola godina od stupanja Zakona na snagu, novinari i novinarska udruženja i dalje žive u strahu i manje-više su jedinstveni u ocjeni da je kriminalizacija klevete u dobroj mjeri uticala na autocenzuru, ne samo u Republici Srpskoj, nego i u čitavoj Bosni i Hercegovini. Čini se da je presuda Ustavnog suda BiH, kojom se (izuzev člana 280a kojim se propisuje zatvorska kazna za povredu ugleda Republike Srpske) zakon ocjenjuje ustavnim, samo dala krila i donosiocima odluka i prijaviteljima klevete da nastave u istom maniru. Novinar Oslobođenja Goran Dakić kaže da je autocenzura postojala i prije nego što je kleveta postala krivično djelo. „I to je bila toliko prisutna da je komotno mogla sama po sebi i sama za sebe postati krivično djelo. Novinarski ambis je do pola napunjen himnopojcima, od pola proračunatim kukavicama. Ako je autocenzura povećana nakon što je kleveta kriminalizovana, jasno je da je, kako bi se reklo, žaba skuvana. Većina medija živi ili od služenja ili od voljne autocenzure. Ne zna čovjek šta je jadnije i gadnije. Ali, za to smo se borili, pa evo“, kategoričan je Dakić. Sa druge strane, novinar portala Gerila Vladimir Kovačević smatra da se danas mnogo više vodi računa i to, kako tvrdi, najviše prilikom objavljivanja fotografija za koje se može reći da su privatne. „Mi na Gerili recimo nismo mijenjali način rada. Ko je do sada radio kako treba nema šta da mijenja, iako je kriminalizacija klevete sigurno više napad na objektivne medije koji izvještavaju o kriminalu i korupciji, nego na one koji su i do sada klevetali. To vidimo po tome što ne da nije smanjen, već je i povećan broj tekstova po raznim portalima u kojima se diskredituju i kleveću politički neistomišljenici, ekološki aktivisti, novinari. Ne znam da li ljudi koji vode takve portale odgovaraju. A možemo pretpostaviti ko stoji iza njih“, objašnjava Kovačević i dodaje da ovdje nije ovdje problem da neko ko kleveće nekoga drugog odgovara, nego je problem izostanak vjere da će odgovarati oni koji zaista kleveću. Novinarka portala Mikro mreža iz Gradiške Bojana Trgić je stava da je kriminalizacija klevete doprinijela autocenzuri u medijskom svijetu. “Mišljenja sam da je kriminalizacija klevete doprinijela autocenzuri, jer su brojni novinari, koji se iskreno bave svojim pozivom, zatrpani svakodnevnim temama i pričama, gdje nemaju ni vremena ni prostora da analiziraju šta je kleveta, a šta nije kleveta po novom zakonu, pa je lakše priču ublažiti ili je ignorisati. Tome doprinosi i aktuelna društveno-politička situacija u Republici Srpskoj, gdje su novinari prepušteni sami sebi i gdje nakon što “nastradaju”, osim par saopštenja njihovih kolega, nikoga neće biti briga što oni i njihova porodica ispaštaju. Ako svemu tome dodamo povećan broj tužbi s jedne strane i sve manje posljedice za one koji se ogriješe o zakon, novinarstvo u BiH se nalazi pred ozbiljnim izazovom na koji će se teško naći odgovor.” Sličnog mišljenja je i politikolog Velizar Antić koji ističe da kriminalizacija klevete sasvim sigurno predstavlja korak unazad za slobodu i demokratiju u Republici Srpskoj. „Mi umjesto da postajemo sve više slobodno i demokratsko društvo, sa ovim smo se vratili unazad i polje slobode i slobodnog izražavanja misli je smanjeno. Ovim smo se vratili u vreme jednoumlja i autokratskog režima koji je postojao u komunističkoj Jugoslaviji kada niste smjeli da otvoreno da kritikujete vlasti. Usvajanje ovakvog zakona od strane vlastodržaca u Srpskoj jasno govori o samom njihovom karakteru i načinu na koji razmišljaju. Ti ljudi su se socijalizovali u vreme komunizma i zadržali su upravo taj model razmišljanja, tj. model u kome je država ta koja treba da kontroliše način na koji građani treba da razmišljaju, a upravo je to odlika autokratskih režima“, pojašnjava Antić i dodaje da se ljudi koji su na vlasti u Srpskoj prema građanima odnose kao prema podanicima, a ne kao slobodnim ljudima koji treba da samostalno razmišljaju i promišljaju o pojavama oko sebe. On navodi i da je vlast željela da uvođenjem ovakvog zakona jasno stavi do znanja da je ona ta koja treba da kontroliše sve procese u društvu, dok je sa druge strane poruka onima koji slobodno misle i iznose kritiku prema vlasti ta da dobro razmisle prije nego što nastave sa kritikama. „Kada sve ovo uzmemo u razmatranje sasvim je jasno da će se pojaviti autocenzura ne samo kod novinara, nego kod svih pojedinaca koji javno kritikuju vlast ili iznose određena saznanja i razmišljanja o ljudima na vlasti. Ukoliko govorimo konkretno o novinarima, sa kriminalizacijom klevete mnogi novinari će se zapitati da li će o mnogim pričama uopšte pričati i pisati. Takođe, vrlo je moguće da određena saznanja i ne iznose u javnost, jer neće željeti da se nađu u sudskom sporu za koji znaju da se može razvlačiti i nekoliko godina u kojima im mogu biti uskraćena mnoga prava. Dakle, mnogi će izabrati da o nekim temama i pojedincima i ne pišu kako se ne bi našli pred našim pravosuđem. U tom kontekstu posmatrano, vlast u Srpskoj je u potpunosti ispunila svoj cilj uvođenjem kriminalizacije klevete jer će u velikoj mjeri otupiti oštricu kritike i javnog iznošenja mišljenja“, zaključuje Antić. Na ovu temu upit smo poslali i Savjetu za štampu BiH, ali do trenutka objavljivanja teksta, od njih nismo dobili nikakav odgovor.
“Umbrella” traži hitnu reakciju policije zbog prijetnji i poziva na linč Franje Šarčevića
Mreža nezavisnih istraživačkih medija “Umbrella”, koje okuplja 13 medija, oštro osuđuje ozbiljne prijetnje koje su posljednjih dana upućene Franji Šarčeviću, predavaču na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, uredniku online portala Prometej i kolumnisti Fokusa. Uvrede kojima je izložen su nedopustivi i prijetnje treba shvatiti iznimno ozbiljno i ugrožavajuće po sigurnost i život Šarčevića i njegove porodice. Poruke “E što si bio profesor, bio si. Dolazim profesore”, “Dolazim da ga uklonim sa fakulteta. Ovakvi neće predavati našoj djeci” i “Ovo je profesor na PMF. On predaje našoj djeci. Njemu smeta što svaki Bošnjak i Bošnjakinja moraju njegovati” ne mogu se i ne smiju tumačiti na drugačiji način i zahtijevaju hitnu reakciju. Posebno zabrinjava što je autor ovih komentara u kojima se poziva na mržnju, linč i protjerivanje sa posla osoba koja obnaša političku funkciju u BiH, a radi se o Admiru Mujanoviću, vijećnik Općinskog vijeća Općine Hadžići. Žalosno je što su se takvom narativu, organiziranoj hajki i huškanju priključili i pojedini mediji koji bi trebali braniti slobodu mišljenja i izražavanja umjesto što manipuliraju izrečenim stavovima. Povod za napad bio je Šarčevićev autorski tekst pod nazivom „Još jedan besmisleni Dan nezavisnosti“, te kritika upućena gradonačelnici Sarajeva Benjamini Karić zbog njene objave fotografije s djetetom u maskirnoj uniformi i sa zelenom beretkom na glavi. Ovo, nažalost, nije prvi put da se Šarčević našao na udaru online nasilja, govora mržnje, medijske hajke i prijetnji zbog kritičkog pisanja o aktuelnim dešavanjima u BiH i javno iznesenih stavova koji su, slučajno ili namjerno, ponovo pogrešno protumačeni i iskorišteni u dnevno-političke svrhe. Stoga, Udruženje Umbrella poziva policijske i pravosudne organe na hitnu reakciju, te očekuje da zaštite Šarčevića i sankcioniraju odgovorne.
Pravna pomoć za novinare i aktiviste: Telefon za hitne slučajeve dostupan 24 sata
Piše: S. Karaica Izvor: Fokus.ba Bez obzira u kojoj ulozi se osoba saslušava ili poziva na informativni razgovor, uvijek je potrebno postupati sa dozom opreza. Znači, ne odavati nikakve druge informacije osim onih u sklopu odgovora na postavljena pitanja o kojima se vodi zapisnik Novim Krivičnim zakonom Republike Srpske kojim je kriminalizirana kleveta napravljen je ogroman korak unazad za demokratiju u ovom entitetu, ali i cijeloj državi BiH. Novinari, aktivisti, borci za ljudska prava, ali i svi ostali građani mogu se naći u opasnosti od krivičnog gonjenja. Zbog nedorečenosti i neodređenosti pojedinih pojmova u Zakonu ostavljen je prostor proizvoljnom tumačenju, a samim time dodatnim mogućim zloupotrebama. Za razliku od ranije, kleveta je sada postala krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. To znači da građani, odnosno medijski radnici i građanski aktivisti, naspram sebe imaju cijeli državni aparat. Zato je veoma važno da budu upoznati o pravnim posljedicama sa kojima se mogu suočiti ukoliko budu predmet krivičnog gonjenja. Na koji način se mogu zaštititi, kako pravilno postupiti, koja su im prava u krivičnom procesu i kome se mogu obratiti? Odgovori na ova pitanja dati su u Priručniku za zaštitu prava novinara i aktivista nakon rekriminalizacije klevete koji je objavio Transparency International u BiH. Njegovi autori, advokati Aleksandar Jokić i Jovana Kisin Zagajac, ujedno su i predavači na radionicama koje TI BiH organizira u nekoliko bh. gradova. Prva je održana prošle sedmice u Sarajevu, a broj prisutnih ukazao je na ogroman interes za ovu temu. Poseban dio bio je posvećen pravima novinara u krivičnom procesu, sa detaljnim pregledom faza postupka i savjetima za adekvatnu zaštitu. Također, učesnici su informirani o mehanizmima pružanja pravne pomoći, s detaljima o dostupnosti pravne podrške i načinima za efikasno korištenje. Mreža advokata iz cijele BiH Izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić ističe da objektivno i profesionalno izvještavanje, nažalost, nije garancija da zlonamjernici neće podnositi prijave i vršiti pritisak na tužilaštva da pokreću procese čak i kada nema osnova. Kako bi se što bezbolnije suočili sa takvim postupanjima i dobili podršku, novinarima i aktivistima omogućena je besplatna pravna pomoć. – Pravnu pomoć pružat će TIBiH u saradnji sa mrežom advokata iz BiH. Ustanovili smo kontakt tačke za pravni savjet, ali i pozive u hitnim slučajevima kada je neophodno postupanje advokata. Na e-mail adresu mogu slati upite i dokumentaciju te tražiti pravne savjete. Imamo i kontakt telefon koji je namijenjen isključivo za pozive u hitnim situacijama i u funkciji je 24 sata dnevno. Znači, ukoliko je potreban advokat, ukoliko se radi o privođenju, pozivu na saslušanje ili slično – kaže Korajlić za Fokus. FOTO: D. Begović/Fokus.ba Ivana Korajlić Troškove pravne pomoći i advokatskih usluga snosit će TI u okviru projekta koji finansira USAID. Korajlić naglašava da su angažirani advokati iz svih dijelova države koji će biti na raspolaganju u slučaju potrebe. – Nadamo se da njihov angažman neće biti potreban i da neće biti takvih slučajeva. Međutim, važno je da novinari i aktivisti znaju da postoji ovakav mehanizam pomoći – poručila je izvršna direktorica TIBiH. Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Dženita Lutvić kaže da je sudska praksa u BiH u pogledu klevete neizvjesna uprkos poštivanju svih profesionalnih standarda izvještavanja. Posebno nakon kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj. Branimo se dokazima i činjenicama Lutvić dodaje da novinarima ove redakcije nisu strani pravni postupci po tužbama za klevetu koji mogu biti izuzetno skupi i dugotrajni. Najvažnija odbrana u potencijalnoj pravnoj borbi nakon objave istraživačkih priča upravo su im prikupljeni dokazi i činjenice. – Vjerujem da u svim redakcijama novinari i urednici tragaju za pravnim savjetima kako da se zaštite od tužbi ili kako da se ponašaju u slučaju podizanja optužnica za klevetu. Situaciju dodatno usložnjava to što je Zakon o kriminalizaciji klevete u RS u mnogim dijelovima nejasan i otvoren za tumačenje. Teško je procijeniti šta će neko ocijeniti kao klevetički govor ili pisanje. Zato novinari oklijevaju i odustaju od objavljivanja priča, strahujući da ne pređu te pravne granice. Neizvjesna pravna pitanja nakon kriminalizacije klevete svakodnevno utječu na naš rad – kaže Lutvić. Naglašava da istraživački novinari svojim pričama i jasnim dokazima donekle uspijevaju izvršiti pritisak i pozivati vlast u BiH na odgovornost. – Mi smo oni koji su do sada uspijevali dovesti krivce pred sudnice, a sada smo pod prijetnjom da se naš posao smjesti u sudnice gdje se trebamo braniti zbog istine koju otkrivamo – zaključuje novinarka CIN-a. U nastavku ćemo dati neka pojašnjenja o pravima i obavezama učesnika u krivičnom postupku, te savjete za postupanje. Krivični postupak sastoji se iz tri faze: istraga (prethodni postupak), podizanje odnosno potvrđivanje optužnice (prethodno saslušanje) te faza glavnog pretresa. Po zaprimljenoj krivičnoj prijavi, ali i bez krivične prijave, tužilac pokreće istragu. Istraga nije pokrenuta samim podnošenjem krivične prijave nadležnom tužilaštvu, već to radi tužilac donošenjem akta “naredba o provođenju istrage”. U slučaju poziva na ispitivanje, osumnjičeni, ali i svjedoci dužni su da se odazovu. Osumnjičeni se može braniti šutnjom, ali svjedok ne U slučaju ispitivanja u svojstvu osumnjičenog, osoba ima pravo znati za koje krivično djelo se tereti i koji su osnovi sumnje protiv nje. Nije dužan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja jer se iskaz može koristiti protiv njega u kasnijem postupku. Dakle, može se braniti šutnjom u tom momentu. Međutim, može iznijeti činjenice i dokaze koji mu idu u korist. Također, ima pravo na branioca po svom izboru, tako da je dobro u ovoj situaciji odmah pozvati hitni kontakt telefon. Kada se radi o svjedocima, situacija je nešto drugačija. Svjedok ne može uskratiti davanje iskaza kao što to pravo ima osumnjičeni. Dakle, dužan je odgovarati na postavljenja pitanja osim ako ga neki odgovor može izložiti krivičnom gonjenju. Lažni iskaz predstavlja krivično djelo, pa je neophodno govoriti istinu. Nakon davanja iskaza sačinjava se zapisnik koji se daje na potpisivanje osobi koja je ispitana. S tim u vezi, vrlo je važno prije potpisivanja zapisnik pažljivo pročitati te provjeriti istovjetnost sadržaja sva tri primjerka. Bez obzira u kojoj ulozi se osoba saslušava ili poziva na informativni razgovor, uvijek je potrebno postupati sa dozom opreza. Znači, ne odavati nikakve druge informacije osim
Kriminalizacija klevete – Legalizacija pritisaka na novinare
„Iako je Ustavni sud BiH donio odluku da nije protivan Ustavu BiH ovakav zakon o kleveti, koji u sebi ima i poveznicu s krivičnom odgovornošću, on sam po sebi predstavlja još jedan korak unazad u pogledu slobode medija i javnog izražavanja“ Piše: Jelena Jevđenić IZVOR: impulsportal.net Krajem avgusta 2023. na snagu su stupile izmjene Krivičnog zakonika RS koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 20. jula prošle godine – čime je kleveta u ovom entitetu postala krivično djelo. Ustavni sud BiH u međuvremenu je utvrdio da članovi Krivičnog zakona RS kojim se kriminalizuje kleveta, nisu protivustavni, osim u članu 280 a, kojim se propisuje zatvorska kazna za povredu ugleda Republike Srpske, njenih naroda i simbola. Čeka se izjašnjenje Ustavnog suda RS o apelaciji grupe advokata koji su zatražili ocjenu ustavnosti spornog zakona i pred ovom pravnom instancom. Civilni sektor, novinari, pravnici saglasni su u jednom – da će ovakav zakon jako uticati na slobodu govora i kritike anomalija u društvu. Ako uzmemo u obzir da je BiH godinama u vrhu zemalja s visokim stepenom korupcije, nije teško zaključiti da je cilj ućutkati medije i sve one koji istražuju i javno raskrinkavaju koruptivne radnje, koje ovo društvo koštaju stotine miliona maraka. Zato se i nameće pitanje, omogućavaju li se ovakvim izmjenama političkim centrima moći i njima bliskim tajkunima zloupotrebe zakona, upravo protiv onih koji njihove kriminalne i koruptivne radnje razotkrivaju. Upravo na to upozorava novinarka i aktivistkinja Milkica Milojević. “Vrlo mi je teško vidjeti kakva je politička pozadina pokretanja tako nečeg, jer mi se ne čini smisleno čak ni za neku savremenu diktaturu, a kamoli za demokratsko društvo. Apsolutno mi se ne čini smislenim, osim da je i to odvlačenje pažnje. Ili možda neka ljutnja vrhovnog komandanta, čijim tvitovima sve počinje i završava. Ne znam zbog čega je to urađeno, ne znam šta će na kraju biti i da li će biti zloupotrebljeno. To je velika margina mogućnosti. Ako znamo da je pravosuđe korumpirano i da je pod uticajem političkih moćnika, onda nije teško sabrati dva i dva”. Milkica Milojević, foto: Privatna arhiva Advokat Avdo Salihbegović smatra da je ovakav zakon pritisak i gušenje slobode govora i javnog izražavanja uprkos odluke Ustavnog suda. “Iako je Ustavni sud BiH donio odluku da nije protivan Ustavu BiH ovakav zakon o kleveti koji u sebi ima i poveznicu s krivičnom odgovornošću, on sam po sebi predstavlja još jedan korak unazad u pogledu slobode medija i javnog izražavanja, jer je ovim zakonom svaki kritičar, a posebno novinar izložen, osim šikaniranja, omalovažavanja, bahatog ponašanja, mogućnošću da bude i krivično odgovoran i materijalno kažnjen, što znači veliki i objektivan pritisak i gušenje slobode govora i javnog izražavanja pa je prirodno da će rezultat ovakvog zakona biti smanjeni obim kritičkog iznošenja i osvrta i ukazivanja na mnoga nezakonita dešavanja”, rekao je Salihbegović u izjavi za Impuls. “Nesporno je da će sve to donijeti štetne učinke po bh. društvo”, naglašava Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava iz Bijeljine. “Negativne posljedice smanjivanja medijskih sloboda, umanjivanja slobode mišljenja i govora, odraziće se negativno na ekonomiju, društvo, institucije i standard građana u potpunosti. Nemoguće je da društvo napreduje u bilo kom obliku, ukoliko nema slobode i vladavine prava. Odsustvo sloboda je jedan od ključnih razloga trajnog odlaska iz BiH mladih, obrazovanih i sposobnih, jer u kriminalizovanom partokratijskom društvu ne vide svoju budućnost”. Ovakve prognoze iznosili su novinari i aktivisti, dok su izmjene zakona bile još u nacrtu. Međunarodne institucije u BiH su se tada oglasile zajedničkim saopštenjem, poručivši da je kriminalizacija klevete u suprotnosti s međunarodnim obavezama BiH u oblastima ljudskih prava i da nije u skladu s bh. evropskim putem niti sa 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije. Postavlja se pitanje da li je ostalo prostora za ukidanje ovakvih odredbi pritiskom na domaće institucije i uz pomoć međunarodne zajednice. Salihbegović ističe da bi se nešto možda moglo usloviti radi pregovora za ulazak u Evropsku uniju. “Teško da bi se moglo išta promijeniti pritiskom na domaće institucije, jer su one u potpunosti pod političkim uticajem koji je i inicirao ovakvu pravnu legislativu i donošenje navedenog zakona. Jedino međunarodni faktor može uticati i izvršiti pritisak za promjenu ovakvog zakona, posebno u svjetlu trenutnih dešavanja i međunarodnih uslovljavanja radi otpočinjanja pregovora s EU, koja je upravo osjetljiva na slobodu govora i iznošenja mišljenja”. Avdo Salihbegović, foto: YouTube prtscr Sličnog mišljenja je i Todorović koji naglašava da traženje pomoći od međunarodne zajednice pokazuje nekompetentnost političara u BiH. “Parlamenti bi trebalo da budu garanti unapređenja ljudskih i građanskih prava, naravno, ukoliko u te parlamente biramo poslanike koji zastupaju demokratske vrijednosti i vladavinu prava. Nažalost, parlamenti u Bosni i Hercegovini su pokazatelj odsustva političke kulture i dijaloga i slijepe poslušnosti stranačkim diktatima i uzurpatorima vlasti. Traženje pomoći od međunarodne zajednice je sramno i predstavlja pokazatelj nesposobnosti i političkih lidera u BiH, i bosanskohercegovačkih institucija, i nas kao građana ove zemlje. Niko ne može nametnuti dugoročno rješenje za probleme u BiH. Neophodno je voditi otvoreni politički dijalog u našim institucijama. S druge strane, iluzorno je očekivati da politički lideri, zauzeti pljačkom milijardi maraka iz budžeta, rade bilo šta u interesu građana”. Branko Todorović, foto: Helsinški odbor za ljudska prava Zaključno s krajem prošle godine na osnovu novog zakona, podneseno je oko tridesetak prijava. Mediji su izvijestili da su ovim zakonom ugroženi ne samo novinari već i građani, aktivisti, zviždači. Kako će novinari u ovakvim okolnostima profesionalno i objektivno obavljati svoj posao i kako se izboriti s eventualnim pritiscima koje ovakvo zakonsko rješenje omogućava, ono je što medijsku zajednicu najviše i zabrinjava. „Mi u stvari i ne znamo šta nas čeka. To je potpuno jedna nepoznanica i mnogo toga zavisi od sudske prakse. S jedne strane, kad je u pitanju građanski postupak, zakon o zaštiti od klevete, koji je sada paralelan s ovim zakonom, činjenica je da će svaki slučaj dobiti epilog pred sudom. A kad je u pitanju krivični postupak, neće se u svakom slučaju suditi. Tu je velika odgovornost, veliko težište moći tužilaca. Moguće je i da tužioci odlučuju po nekim svojim aršinima. Jako puno vremena
Umbrella: Depolitizacija javnih emitera bi trebao biti uslov za dodjelu 10 miliona KM javnog novca
Udruženje Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih nezavisnih medija smatra neopravdanim odluku Vijeća Ministara BiH o izdvajanju 10 miliona KM javnog novca javnim servisima u BiH. Javni servisi ne bi trebali dobijati milione javnog novca sve dok im je prioritet u izvještavanju zaštita političkih elita, a ne javnog interesa. Udruženje Umbrella daje podršku zahtjevima Samostalnog sindikata radnika BHRT –a i njihovom posljednjem apelu za rješavanje finansijskih i drugih teškoća u funkcioniranju javnog medijskog servisa na nivou države, međutim, smatra neprihvatljivim finansiranje javnim novcem program koji neće imati kritički odnos prema političarima i političko postavljanje kadrova na javnim servisima. Udruženje Umbella traži da se javni servisi depolitiziraju i profesionaliziraju, što bi trebao biti preduslov dobijanja novca. Dok se nad nezavisnim medijima godinama unazad vrši ekonomski i politički pritisak, država izdvaja miliione za medijsko izvještavanje koje odgovara finansijerima- odnosno državnim institucijama. Zbog toga Udruženje Umbrella opravdano postavlja sljedeća pitanja: Otkad to javni servisi trebaju da se ponašaju u skladu sa politikama političkih partija ili koalicija? Ovo je direktan i nedvosmislen atak na slobodu medija i slobodu govora. Zašto se i pored naplate takse na posjedovanje radio i televizijskih prijemnika, koja idu isključivo javnim rtv servisima, iz budžeta izdvaja deset miliona maraka? Zašto država BiH nema fond za podršku istraživačkom novinarstvu? Na osnovu kojih kriterija Vijeće ministara BiH određuje kome i koliko sredstava će biti dodijeljeno iz fondova koja pune svi građani BiH? Javni servis je potreban svakoj demokratskoj zemlji, međutim, javni servisi ne postoje radi političara, nego javnosti. Veća odgovornost rukovodstva ovih medija prema građanima doprinijeli bi i stabilnijem finansiranju. Također, Umbrella izražava ozbiljnu zabrinutost zbog izjave ministra vanjskih poslova, Elmedina Konakovića i lidera NIP-a, kojom sugeriše da bi dugoročno rješenje za javne emitera, FTV i BHRT trebalo biti usmjereno prema ispunjavanju političkih zahtjeva Trojke. Ovakav pristup direktno ugrožava neovisnost medija i slobodu govora, stvarajući ozbiljnu zabrinutost za demokratske vrijednosti. Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal.