Analiza pravomoćne presude Edis Mušić v. portal Tačno.net
Edis Mušić je podnio tužbu protiv Udruženja CENTAR ZA KRITIČKO MIŠLJENJE kao nakladnika portala tacno.net, glavne i odgovorne urednice Štefice Galić i autora Predraga Blagovčanina radi naknade nematerijalne štete uzrokovane prilogom s naslovom „Koga čuvaju ‘Unutrašnji organi’: poredak ili kriminal“, koji je 23.05.2018. objavljen na portalu tacno.net. Tužitelj zahtijeva utvrđenje povrede časti i ugleda, novčanu naknadu u iznosu od 7.000,00 KM i objavu presude, kao i naknadu parničnog troška. Sporni prilog je izvještaj o Informaciji Odjeljenja za kriminalističko-obavještajne poslove policije MUP-a HNK, koju je 2015. načelnik Sektora kriminalističke policije Ramiz Hasić uputio Tužilaštvu BiH. Dopis načelnika Hasića, na službenom memorandumu, s brojem spisa, nosi oznaku „TAJNO“. U prilogu su objavljeni faksimili spomenutih dokumenata, a svaka stranica dokumenta otvara se „klikom“ na faksimil stranice. Informacija sadrži navode o nezakonitom postupanju tužitelja i drugih osoba. Općinski sud u Mostaru odbija tužbeni zahtjev, dok Kantonalni sud u Mostaru djelomično uvažava žalbu tužitelja, pa preinačuje prvostupanjsku presudu tako da utvrđuje da su tuženici spornim prilogom povrijedili čast i ugled tužitelja i tuženicima nalaže da tužitelju isplate naknadu štete u iznosu od 2.000,00 KM i objave presudu na portalu tacno.net. Prema mišljenju Vesne Alaburić, odvjetnice iz Zagreba zbog propusta drugostupanjskog suda (opisanih u analizi) presudom je povrijeđeno pravo portala Tačno.net na slobodu izražavanja. Cijelu analizu, koju je za potrebe Udruženja Umbrella, pripremila Vesna Alaburić možete pročitati ovdje.
Analiza pravomoćne presude JP BH POŠTA d.o.o. Sarajevo v. portal Tačno.net
Javno poduzeće BH POŠTA d.o.o. Sarajevo i generalni direktor Mirsad Mujić podnijeli su 08.11.2020. tužbu protiv Udruženja CENTAR ZA KRITIČKO MIŠLJENJE, glavne i odgovorne urednice Štefice Galić i autora Predraga Blagovčanina radi naknade nematerijalne štete uzrokovane prilogom s naslovom „SDA u službi UZP-a: BH Pošta dodijelila milionske tendere firmi u vlasništvu supruge ratnog zločinca Jadranka Prlića“, koji je 23.12.2019. objavljen na portalu tacno.net. Tužitelji zahtijevaju novčanu naknadu u iznosu od 15.000,00 KM (prvotužitelj 10.000,00 KM i drugotužitelj 5.000,00 KM), te objavu dispozitiva presude u jednom dnevnom listu i na portalu 1.tuženika, kao i naknadu parničnog troška. Općinski sud u Mostaru 19.03.2021. donosi presudu kojom odbija tužbeni zahtjev, uz obrazloženje, ukratko, kako navodi da financiranje ratnih zločinaca u BiH nije ograničeno samo na budžetske stavke i izdvajanje javnih sredstava za pravosudne procese pred međunarodnim sudovima, što se vidi na primjeru poslovanja firmi u vlasništvu supruge ratnog zločinca Jadranka Prlića u ovoj državi za njega još ima „selameta“, jesu izneseno mišljenje autora, kao i navodi naslova spornog članka, u kojem autor javno iznosi svoj provokativni vrijednosni sud. Kod navoda 3.tuženika da skraćenica UZP upotrijebljena u naslovu znači udruženi zločinački poduhvat, da je Jadranko Prlić, suprug Ankice Prlić, pravomoćno osuđen pred Međunarodnim tribunalom zbog udruženog zločinačkog poduhvata na 25 godina, da se po našim zakonima imovina stečena u braku dijeli među supružnicima, i da će Jadranko Prlić imati financijsku korist od poslovanja firme njegove supruge Ankice Prilić sa JP BH Pošta na čijem čelu se nalazi Mirsad Mujić, član glavnog odbora SDA i član Sabora Islamske zajednice, sud cijeni da je iznošenje navoda spornog članka, u naslovu i u članku bilo razumno. Županijski/kantonalni sud u Mostaru 12.09.2023. donosi presudu kojom djelomično uvažava žalbu i preinačuje prvostupanjsku presudu, tako da 1.tužitelju dosuđuje novčanu naknadu zbog povrede poslovnog ugleda u iznosu od 2.000,00 KM, a 2.tužitelju u iznosu od 1.000,00 KM, dok se u preostalom dijelu žalba odbija kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda. Prema mišljenju Vesne Alaburić, odvjetnice iz Zagreba presuda Županijskog/Kantonalnog suda nepravilna je i nezakonita. Ona nije u skladu ni sa Zakonom o zaštiti od klevete FBiH ni s praksom Europskog suda za ljudska prava. Cijelu analizu koju je za potrebe Udruženja Umbrella pripremila odvjetnica Vesna Alaburić pročitajte ovdje.
Umbrella: Presude protiv portala Tačno.net ugrožavaju rad istraživačkih medija
Sarajevo, 12.10.2023. godine – Kantonalni sud u Mostaru je u prethodnom periodu donio dvije pravosnažne presude za klevetu protiv portala Tačno.net. Sud je u oba predmeta preinačio prvostepene presude Opštinskog suda u Mostaru kojima su tužbeni zahtjevi prvobitno odbijeni, te izrekao kazne za klevetu u ukupnom iznosu oko 9.000 KM (uključujući troškove postuka i kamate), za ova dva predmeta. Radi se o tužbama za klevetu koje je protiv redakcije portala Tačno.net u jednom slučaju podnio tužitelj Edis Mušić za tekst objavljen 2018. godine pod naslovom „Koga čuvaju „Unutrašnji organi“: poredak ili kriminal?, a u drugom slučaju JP „BH Pošta“ d.o.o. i Mirsad Mujić za tekst objavljen 2019. godine pod naslovom „SDA u službi UZP-a: BH Pošta dodijelila milionske tendere firmi u vlasništvu supruge ratnog zločinca Jadranka Prlića“. U presudama je navedeno da su sudijama u tekstovima bili sporni naslov kao i sam način iznošenja informacija: “Sporan je naslov teksta „SDA u službi UZP-a: BH Pošta dodijelila milionske tendere firmi u vlasništvu supruge ratnog zločinca Jadranka Prlića“ , za koji sud smatra da je „provokativni“ vrijednosni sud autora teksta“. …. “Stoga je, u okolnostima konkretnog slučaja, od strane tuženih u skladu sa njihovom željom upoznavanja javnosti o stanju u MUP-u HNK i položajem čuvara javnosti, utemeljenim na pravu na slobodu izražavanja, razumno bilo izvršiti i dodatne provjere kako je ukazano od strane ovog suda pa tek onda odlučiti o načinu iznošenja informacija u spornom tekstu.“ Ovakvo postupanje Kantonalnog suda u Mostaru se može protumačiti kao ugrožavanje slobode medija, direktan pokušaj da se uguši istraživačko novinarstvo. Neodmjereni odštetni zahtjevi predstavljaju ekonomsko ugrožavanje rada portala Tačno.net. Posebno zabrinjava činjenica da su ovakve presude usmjerene protiv opstanka ovog medija ali i svih istraživačkih medija koji djeluju na području BiH. Udruženje Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih neprofitnih medija, smatra da iznosi odštetnih zahtijeva koje je odredio Kantonalni sud u Mostaru, kao i preinačavanje presuda Opštinskog suda u Mostaru od strane Kantonalnog suda ozbiljno ugrožavaju rad portala Tačno.net, dovode u pitanje egzistenciju zaposlenika u ovom mediju, te su direktno usmjerene protiv novinara i urednika koji se bave istraživačkim novinarstvom i čije su priče nagrađivane upravo zbog istraživanja tema od javnog značaja. Ističemo, da je upravo novinar portala Tačno.net Predrag Blagovčanin dobitnik ovogodišnje Nagrada EU za istraživačko novinarstvo (drugo mjesto), sa pričom kako je Ministarstvo odbrane BiH zaštitilo ratnog zločinca. Udruženje Umbrella i mediji okupljeni oko ove Mreže podsjećaju pravosudne institucije i na Deklaraciju Vijeća Evrope o zaštiti istraživačkog novinarstva, te ih pozivaju da poštuju praksu Evropskog suda za ljudska prava, kao i druge standarde Vijeća Evrope kojima se štiti i promoviše istraživačko novinarstvo, te sprječavaju zabrinjavajuće sankcije i zastrašivanje istraživačkih novinara. Umbrella i njene članice će iskoristiti sve pravno dostupne mehanizme u borbi protiv ovakvih pokušaja diskreditacije i finansijskog uništavanja medija, te će solidarno i beskompromisno štititi istraživačko novinarstvo i pravo javnosti na istinite informacije. Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal
Za mjesec dana podneseno šest krivičnih prijava za klevetu
BANJALUKA – Za nešto više od mjesec dana od stupanja na snagu izmjena Krivičnog zakonika RS kojim se kriminalizuje kleveta, tužilaštvima je podneseno ukupno šest krivičnih prijava za klevetu. Najviše prijava, odnosno polovina, podnesena je na području koje pokriva Okružno javno tužilaštvo Istočno Sarajevo. Tužilaštvo u Istočnom Sarajevu Prema informacijama koje su dostavljene CAPITAL-u Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevu (OJT) podnesene su tri krivične prijave za krivično djelo kleveta iz člana 208a. KZ RS. „S obzirom na to da se radi o otvorenim predmetima u kojima se preduzimaju sve potrebne mjere i radnje koje su propisane Zakonom o krivičnom postupku RS, a u cilju dokazivanja krivičnog djela, nismo u mogućnosti da vam pružimo više informacija“, rekli su za CAPITAL u OJT Istočno Sarajevo. Okružnim javnim tužilaštvima u Bijeljeni i Trebinju su podnesene po jedna krivična prijava za klevetu, ali ni u ovom tužilaštvima nisu otkrili detalje prijava. Prvi uz obrazloženje da je „predmet tek formiran i kako se ne bi ugrozio tok istrage“, a drugi da je „predmet u radu i da u ovoj fazi krivičnog postupka ne mogu davati podatke koji se odnose na osumnjičeno lice, kao ni podatke o podnosiocu prijave“. Osim gore navedenih, jedna prijava za klevetu je stigla i u Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci, i to iz Službe predsjednika RS, o čemu je CAPITAL pisao u tekstu Dodik prvi podnio krivičnu prijavu za klevetu. Tužilaštva u Doboju i Prijedoru za sada bez prijava Iz okružnih javnih tužilaštava u Doboju i Prijedoru su za CAPITAL potvrdili da im, nakon stupanja na snagu posljednjih izmjena KZ RS, nije dostavljena nijedna prijava za krivično djelo kleveta. Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske je 20. jula usvojila izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS i nakon dvije decenije u javni prostor vratila krivično djelo klevete. Sporne izmjene su usvojene uprkos oštrom protivljenju domaće javnost i međunarodnih institucija i stupile su na snagu krajem avgusta. Na štetnost ovog zakona upozoravali su novinari te predstavnici civilnog društva brojni advokati i drugi zainteresovani građani koji su bili ujedinjeni u stavu da su ova rješenja pogubna za slobodu govora. Isticali su da je usvajanjem izmjena ovog zakona otvoren veliki poligon za zloupotrebu političkih struktura prema istraživačkim novinarima, aktivistima i svima onima koji se usude da kritikuju postupke predstavnika vlasti. Nedavno je pravni tim kojeg je angažovala medijska zajednica predao Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakonika RS, kojim se kriminalizuje kleveta. Inicijativom koju su pripremili advokati Aleksandar Jokić i Jovana Kisin Zagajac, te Udruženje Umbrela i portal CAPITAL, se traži ocjena ustavnosti članova 208a. i 208b. Krivičnog zakonika Republike Srpske. Prvi član kriminalizuje klevetu, a drugi iznošenje ličnih i porodičnih prilika. CAPITAL: V. P.
Novinarima u Srpskoj će se dva puta suditi za isti tekst
BANJALUKA – Ponovna kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj za novinare će imati daleko pogubnije posljedice zato što se nakon krivičnog procesa, tužilac upućuje na građansku parnicu i tužbu za naknadu štete. Dosadašnja praksa i zakonska rješenja nudila su samo ovu opciju, odnosno da se novinar i redakcija mogu pozvati na odgovornost isključivo putem privatne tužbe za klevetu i platiti eventualnu štetu, ako je do nje uopšte došlo. Sada, od stupanja novih odredbi KZ RS krivični postupak prethodi građanskoj parnici, pa novinar, ali i svaki drugi građanin, može odgovarati i krivičnom i u građanskom postupku za javno izgovorenu riječ. Advokat Aleksandar Jokić objašnjava da ova situacija novinara može onemogućiti u potpunosti da radi svoj posao do okončanja krivičnog postupka. “Jedan postupak ne isključuje drugi. Građanskopravna zaštita, odnosno parnični postupak je omogućavao novinarima da se bave svojim poslom i u vrijeme dok traje parnica. Na tim ročištima nisu obavezni prisustvovati, dok je u krivičnom postupku prisustvo obavezno“, objašnjava Jokić. Pored toga, kaže Jokić, već smo naznačili da će od trenutka potvrđivanja optužnice nastupiti procesne posljedice za optužene. Zbog dužine trajanja krivičnih postupaka, kaže, ove posljedice imaju stvarni efekat sankcije koja je daleko teža od novčane. “Da je zaista bilo dobre namjere zakonodavca, propisalo bi se da se za klevetu dosuđuje višestruka naknada štete. U tom slučaju novinari koji nisu učinili klevetu, a tuženi su (SLAPP tužbe), neće trpjeti posljedice vođenja postupka u toj mjeri kao u krivičnom postupku. Neće biti građani drugog reda do okončanja postupka i lako će od tužioca naplatiti svoje troškove postupka“, smatra Jokić. Angažuju državu za svoje bitke Napominje da je bitno da u slučaju da se odbrane u krivičnom postupku, troškovi odbrane padaju na teret države, a onaj ko je prijavio krivično djelo ne mora da plati čak ni taksu. “Neko može besplatno da angažuje čitavu državu da štiti njegov lični ugled i čast, a kada izgubi, ne plaća ništa. Zato će jedina prava zaštita od klevete ostati građanskopravna i vrijeme će pokazati da smo bili u pravu“, kaže Jokić za portal CAPITAL. Postupak po građanskim tužbama za naknadu štete zbog klevete je nešto “humaniji” za tuženog (često novinare). Praksa je da se šteta po ovom osnovu kreće do 10.000 KM, najčešće oko 5.000 i ovaj iznos se isplaćuje tužiocu lično. Sudske takse na tužbu i presudu, eventualno žalbu kreću se oko 1.000 KM i sredstva se uplaćuju u javne prihode. Takođe, veoma je bitno što u tim postupcima tuženi ne moraju biti prisutni na ročištima, pa ne trpe štetu zbog putovanja i odsustvovanja sa posla. Troškovi zastupanja variraju od broja ročišta, broja lica koja se zastupaju i traženog iznosa štete. Mogu se kretati od 200 KM po radnji do 1.000 KM. Ova sredstva se isplaćuju punomoćniku strane koja je uspjela u sporu. Ovakvi postupci traju prosječno dvije do tri godine. Advokat Jovana Kisin Zagajac dodaje i da je sudija u krivičnom postupku obavezan da tužiocu napomene da ima pravo i na građansku parnicu nakon okončanja, ali da je to u koliziji sa Zakonom o zaštiti od klevete. “Prema zakonu o zaštiti od klevete naknada štete može se tražiti u roku od tri mjeseca od dana objave. Zakon o krivičnom postupku za imovinsko pravni zahtjev, koji se podnosi uz krivičnu prijavu, dolazi na red nakon krivičnog, osim ako sud odredi drugačije. Krivični postupak može trajati i do pet godina, ali se neće smatrati da ste u zastari ako je podnesen na vrijeme. Međutim, ovo nije najjasnije napisano da možete biti sigurni“, kaže Kisin Zagajac. Smatra da kleveti nije mjesto u Krivičnom zakoniku RS, ali da su mediji i aktivisti uradili lavovski posao da se spriječi donošenje prve verzije zakona, koja je još više kršila građanska prava. Ipak, ostala je kriminalizovana kleveta kao mogućnost da se novinari progone i do osam godina. Direktor “Centra za ljudska prava” Dejan Lučka kaže da se teško može vidjeti rezon u zakonskim izmjenama i ponovnoj kriminalizaciji klevete. “Ovo naročito što se uopšte od strane vladajućih nije ni razmišljalo o reformi građanskog Zakona o zaštiti od klevete. Tako smo dobili situaciju dvostrukog propisivanja, što nije jedinstvena pojava, ali nije ni preporučljivo. Međutim, kriminalizacijom klevete se postigao vrlo važan pritisak. Prijetnja krivičnim sankcijama, u poređenju sa građanskim postupcima ima veći potencijal da djeluje zastrašujuće na slobodu izražavanja“, kake Lučka. Obračun vlasti kritičkom misli Kaže da zastrašivanje može nastati i zbog moguće sankcije, kao i pravnog “mrcvarenja” u toku krivičnog postupka, a da na kraju ne dođe do osude pojedinca. “Cilj kriminalizacije klevete nije zaštita oklevetanih, nego zastrašivanje i autocenzura. Time se dalo jako oružje onima koji bi da ućutkaju neistomišljenike. Pokušavaju da vide može li se neko preko tužilaca procesuirati a da protiv njega stoji država. Loša je stvar što nemamo anti-SLAP regulativu“, kaže Lučka za CAPITAL. Novinar Euroblica Slobodan Popadić smatra da staviti ovakav arsenal oružja protiv novinara, ali i svih građana, u ruke moćnika koji vladaju kvazidemokratskim sistemom, oslikava namjeru vlasti da se obračuna sa posljednjom linijom kritičke misli u društvu. “Nije više stvar u tome da li ste krivi. Stvar je u tome da možete biti krivično, a potom građanski progonjeni, da proces može trajati dovoljno dugo da novinara profesionalno, materijalno i psihološki uništi. Da mu više ne pada na pamet da piše bilo šta osim o pravima makaki majmuna u zoološkom vrtu“, kaže Popadić. Takva zakonska moć u rukama sudija i tužilaca, koji mahom nemaju pojma kako mediji funkcionišu, i koji imaju motiv da se osvete zbog opravdanih prozivki na račun pravosuđa – predstavlja drugu liniju fronta za novinare, smatra Popadić. “Pozivanje na slična zakonska rješenja u Evropi je ruganje u lice i nama i Evropi. Jer, Evropa nije dekriminalizovala klevetu, pa je onda kriminalizovala, kao mi. Nama je oduzeto ranije stečno pravo ili sloboda i nadam se da će u ustavnim sudovima prevladati razum i da će izmjene KZRS staviti van snage“, kaže Popadić. Nažalost, kaže on, novinari i građani u BiH ne mogu u borbi protiv ovog zla da se oslone na EU, jer licemjerje Brisela i pojedinih članica prevazilazi otvorenu namjeru vlasti u RS da uguše slobodu mišljenja.
Umbrella: Tužilaštvo BiH hitno da reaguje po pitanju ugrožavanja sigurnosti novinara Almedina Šišića
Sarajevo, 25.09.2023. godine – Udruženje Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih neprofitnih medija, zahtijeva hitnu reakciju Tužilaštva BiH po pitanju poziva na nasilje i širenja govora mržnje prema novinaru Valter portala Almedinu Šišiću od strane državljanina Luksemburga porijeklom iz BiH Jasmina Mulahusića. Mulahusić već godinama tagetira, manipuliše sa podacima, verbalno zlostavlja i prijeti novinarima/kama u BiH, a ovaj put je otišao i korak dalje objavljući adresu i broj telefona novinara Šišića pozivajuću svoje pristalice da ga „posjete“, čime ga je dodatno izložio bezbjednosnom riziku. Ovaj izravan poziv na linč i ozbiljne prijetnje fizičkom integritetu novinara Šišića i njegovim kolegama/icama koje dolaze od osobe koju je Tužilaštvo BiH dovodilo u vezu sa terorističkim aktivnostima, te koja iza sebe ima veliki broj pratilaca/sljedbenika na društvenim mrežama predstavljaju ozbiljna krivična djela opasna po život i sigurnost kolege Šišića, ali i svih drugih novinara/ki koji su godinama na meti Mulahusića. Udruženja Umbrella traži od Tužilaštva Bosne i Hercegovine da reagira na krivičnu prijavu koju je kolega Šišić podnio protiv Mulahusića, kao i na bezbroj prijava koje su do sada podnijeli novinari/ke, te da napokon ova institucija, kao i sve druge pravosudne instance, pruže adekvatan institucionalni odgovor na ugrožavanje sigurnosti novinara/ki, kako u ovom slučaju, tako i u svim drugim slučajevima prijetnji, pritisaka, napada i drugih kršenja ljudskih prava medijskih djelatnika/ca. Udruženje Umbrella i mediji okupljeni oko ove Mreže ostaju posvećeni promoviranju slobode medija, zaštiti novinarskih izvora i borbi protiv svih oblika prijetnji novinarima, te u skladu sa tim pružaju punu podršku kolegi Šišiću. Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal
Krivični zakonik RS pred Ustavnim sudom
Banjaluka, 19.09.2023. – Pravni tim kojeg je angažovala medijska zajednica danas je predao Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakonika RS, kojim se kriminalizuje kleveta. Podnosioci inicijative koju su pripremili advokati Aleksandar Jokić i Jovana Kisin Zagajac, su Udruženje Umbrela i portal CAPITAL, a inicijativom se traži ocjena ustavnosti članova 208a. i 208b. Krivičnog zakonika Republike Srpske. Prvi član kriminalizuje klevetu, a drugi iznošenje ličnih i porodičnih prilika. Advokat Aleksandar Jokić je kazao da su pokušali na što detaljniji način objasniti sto “zašto su izmjene Krivičnog zakonika protiv Ustava i zašto u našem pravnom sistemu predstavlja elementarno kršenje ljudskih prava koje se odnosi na slobodu govora”. “Nadamo se da će inicijativa uroditi plodom i da će Ustavni sud zaštiti građane od vlasti”, kazao je on. Advokat Jovana Kisin Zagajac kaže da miješanje države u slobodu govore, kao osnovno ljudsko pravo ne može biti nerazumno i neproporcionalno. “Krivični progon te novčane kazne i kazna zatvora koja se može izreći ako se ne plati novčana kazna predstavlja prekomjerno miješanje u osnovne ljudske slobode”, kazala je ona. Predsjednik Kluba novinara Banjaluka i glavni i odgovorni urednik portala CAPITAL Siniša Vukelić je kazao da je ovo nastavak borbe protiv kriminalizacije klevete. “Vjerujemo da će sudije imati više sluha da odbrane Ustav RS kojeg su poslanici u NSRS grubo ranili podizanjem ruke za ovakav Krivični zakonik. Nadamo se da će Ustavni sud shvatiti koliko je važna ova inicijativa i da će proglasiti neustavnim posljednje izmjene zakona”, kazao je Vukelić. Napomenuo je da je medijska zajednica prethodnih mjeseci iznijela niz argumenata o štetnim posljedicama koje imaju izmjene ovog zakona. Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske je 20. jula usvojila izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS i nakon dvije decenije u javni prostor vratila krivično djelo klevete. Na štetnost ovog zakona upozoravali su novinari te predstavnici civilnog društva brojni advokati i drugi zainteresovani građani koji su bili ujedinjeni u stavu da su ova rješenja pogubna za slobodu govora. Isticali su da je usvajanjem izmjena ovog zakona otvoren veliki poligon za zloupotrebu političkih struktura prema istraživačkim novinarima, aktivistima i svima onima koji se usude da kritikuju postupke predstavnika vlasti. Izvor: Capital.ba Photo credit: Capital.ba
Umbrella: Povucite Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija iz skupštinske procedure
Sarajevo, 15.09.2023.- Udruženje Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih neprofitnih medija, zahtijeva što hitnije povlačanje Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija iz skupštinske procedure i još jednom upozorava da Zakon u predloženom obliku predstavlja udar na slobodu udruživanja u Republici Srpskoj. Sloboda udruživanja zajamčena je svim međunarodnim konvencijama kao jedno od temeljnih ljudskih prava. S obzirom na pravna stajališta evropskih sudova, predloženi Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija se može tumačiti kao nedostatno preciznim i predvidivim da bi se smatrao zakonom u kvalitativnom smislu riječi, a predviđena ograničenja slobode udruživanja isključivo po kriteriju dobijanja inostrane pomoći, čak i u nekom simboličnom iznosu, ne mogu se smatrati “neophodnima u demokratskom društvu“. Prema predloženom Nacrtu zakona pojmovi „političkog djelovanja“ i „političke aktivnosti“ formulisani su na način da obuhvaćaju svaku aktivnost od nekog javnog interesa, a kako je neprofitnim organizacijama koje se finansiraju iz inostranih izvora zabranjeno baviti se „političkim djelovanjem“ i „političkom aktivnošću“ u smislu Nacrta zakona, to praktično znači da je tim neprofitnim organizacijama onemogućen bilo kakav rad u vezi s temama od javnog interesa. Udruženja Umbrella upozorava da bi obvezivanje neprofitnih organizacija da na svojim materijalima objavljuju bilo kakvu oznaku koja objektivno predstavlja stigmatiziranje otežala/onemogućila saradnju tih organizacija s drugim subjektima u zemlji, dok se istovremeno sa ovakvom obvezom ne postiže ni jedan od ciljeva koji se smatraju legitimnim razlogom mogućeg ograničenja slobode udruživanja. Posebno je diskriminirajuća i neopravdana odredba Nacrta zakona da se nad neprofitnim organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva sprovodi nadzor drugačiji od onoga koji se vrši nad drugim organizacijama civilnog društva. Ono što najviše zabrinjava jesu razlozi, prema predloženom Nacrtu zakona, za zabranu rada neprofitne organizacije koji su neprecizno formulisani, tako da se gotovo svakoj organizaciji može zabraniti rad ako neki nadležni organ odluči inicirati zabranu, što će se posebno reflektovati na organizacije koje kritikuju rad vlasti. Udruženje Umbrella još jednom upozorava da će ovaj Nacrt zakona, ukoliko bude usvojen u predloženom tekstu, definitivno predstavljati udar na slobodu udruživanja u Republici Srpskoj, te će imati nesagledive posledice za civilno društvo, ali i slobodu medija u Republici Srpskoj.
Poziv za dostavljanje ponuda za izradu baze podataka
Sarajevo, 05.09.2023.- Udruženje “Umbrella” za potrebe jačanja kapaciteta svojih članica, traži iskusnu IT kompaniju, koja bi kreirala jedinstvenu bazu podataka za razmjenu različitih sadržaja i materijala. Glavni ciljevi ovog zadatka su: • Razviti zajedničku bazu podataka o razmjeni sadržaja i materijala koja je dostupna svim članovima Umbrella-e • Omogućite medijskim profesionalcima da dijele fotografije, dokumente, članke, video zapise, zvučne efekte i druge podatke. • Organizirati zajedničku bazu podataka na način koji je jednostavan za pretraživanje. • Podsticati saradnju i razmjenu resursa među većim i manjim medijima unutar Umbrella mreže. Projektni zadatak je dostupan ovdje. Ponude slati do 15. septembra na email adresu [email protected], Predmet: Dizajn i razvoj baze podataka za Udruženje Umbrella ili lično na adresu “Udruženje Umbrella”, Obala Kulina Bana 5, 71 000 Sarajevo.
Umbrella: Upad u stan novinarke i urednika Žurnala je pokušaj zastrašivanja
Sarajevo, 14.07.2023. – Udruženje Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih nezavisnih medija, izražava duboku zabrinutost zbog provale u stan jednog od urednika magazina Žurnala Eldina Karića i novinarke Žane Karić Gauk, te zahtijeva od policijskih organa i pravosudnih institucija da odmah pronađu odgovorne osobe i sankcionišu ovakav vid prijetnji i ugrožavanja sigurnosti novinara/ki u BiH. Da je ovaj razbojnički čin samo pokušaj zastrašivanja, i to nakon bezbroj fizičkih napada, prijetnji, slapp tužbi i naručenih poreskih inspekcija kojima je izložena redakcija Žurnala već 14 godina, koliko i postoji, govori i činjenica da je stan temeljito, vrlo profesionalno i precizno ispreturan, te da osim dva laptopa nisu odnijeti ostali predmeti od vrijednosti. S obzirom da je od različitih političkih i ekonomskih centara moći stvorena atmosfera nekažnjivosti napada na novinare/ke, ponižavanja, omalovažavanja, te da pravosudne institucije nisu dovoljno efiksane kada se radi o procesuiranju napada na novinare/ke, dovoljno govori o razrađenom sistemskom mehanizmu pokušaja gušenja slobodnih glasova, te nivou medijskih sloboda i sigurnosti medijskih djelatnika u Bosni i Hercegovini. Pozivamo nadležne institucije na efikasno postupanje u ovom, ali i svim drugim slučajevima ugrožavanja ljudskih prava novinara/ki, jer to jeste i može biti jedina realna mjera spremnosti institucija da se zaštite medijski djelatnici, a time i pravo građana na informisanje u javnom interesu. Izostanak takve rekacije će dodatno ugroziti slobodu medija, sigurnost novinara/ki, te potkopati temeljne vrijednosti demokratije. Udruženje Umbrella, sa svojim članicama, daje punu podršku kolegi/ci sa Žurnala, te pozivaju i ostale medijske djelatnike na solidarnost, jer je jasno da samo međusobna podrška i zajednička borba mogu pomoći da slobodno novinarstvo prebrodi teška vremena, koja su pred nama, bez teških posledica. Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal