Kriminalizacija klevete – Legalizacija pritisaka na novinare
„Iako je Ustavni sud BiH donio odluku da nije protivan Ustavu BiH ovakav zakon o kleveti, koji u sebi ima i poveznicu s krivičnom odgovornošću, on sam po sebi predstavlja još jedan korak unazad u pogledu slobode medija i javnog izražavanja“ Piše: Jelena Jevđenić IZVOR: impulsportal.net Krajem avgusta 2023. na snagu su stupile izmjene Krivičnog zakonika RS koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 20. jula prošle godine – čime je kleveta u ovom entitetu postala krivično djelo. Ustavni sud BiH u međuvremenu je utvrdio da članovi Krivičnog zakona RS kojim se kriminalizuje kleveta, nisu protivustavni, osim u članu 280 a, kojim se propisuje zatvorska kazna za povredu ugleda Republike Srpske, njenih naroda i simbola. Čeka se izjašnjenje Ustavnog suda RS o apelaciji grupe advokata koji su zatražili ocjenu ustavnosti spornog zakona i pred ovom pravnom instancom. Civilni sektor, novinari, pravnici saglasni su u jednom – da će ovakav zakon jako uticati na slobodu govora i kritike anomalija u društvu. Ako uzmemo u obzir da je BiH godinama u vrhu zemalja s visokim stepenom korupcije, nije teško zaključiti da je cilj ućutkati medije i sve one koji istražuju i javno raskrinkavaju koruptivne radnje, koje ovo društvo koštaju stotine miliona maraka. Zato se i nameće pitanje, omogućavaju li se ovakvim izmjenama političkim centrima moći i njima bliskim tajkunima zloupotrebe zakona, upravo protiv onih koji njihove kriminalne i koruptivne radnje razotkrivaju. Upravo na to upozorava novinarka i aktivistkinja Milkica Milojević. “Vrlo mi je teško vidjeti kakva je politička pozadina pokretanja tako nečeg, jer mi se ne čini smisleno čak ni za neku savremenu diktaturu, a kamoli za demokratsko društvo. Apsolutno mi se ne čini smislenim, osim da je i to odvlačenje pažnje. Ili možda neka ljutnja vrhovnog komandanta, čijim tvitovima sve počinje i završava. Ne znam zbog čega je to urađeno, ne znam šta će na kraju biti i da li će biti zloupotrebljeno. To je velika margina mogućnosti. Ako znamo da je pravosuđe korumpirano i da je pod uticajem političkih moćnika, onda nije teško sabrati dva i dva”. Milkica Milojević, foto: Privatna arhiva Advokat Avdo Salihbegović smatra da je ovakav zakon pritisak i gušenje slobode govora i javnog izražavanja uprkos odluke Ustavnog suda. “Iako je Ustavni sud BiH donio odluku da nije protivan Ustavu BiH ovakav zakon o kleveti koji u sebi ima i poveznicu s krivičnom odgovornošću, on sam po sebi predstavlja još jedan korak unazad u pogledu slobode medija i javnog izražavanja, jer je ovim zakonom svaki kritičar, a posebno novinar izložen, osim šikaniranja, omalovažavanja, bahatog ponašanja, mogućnošću da bude i krivično odgovoran i materijalno kažnjen, što znači veliki i objektivan pritisak i gušenje slobode govora i javnog izražavanja pa je prirodno da će rezultat ovakvog zakona biti smanjeni obim kritičkog iznošenja i osvrta i ukazivanja na mnoga nezakonita dešavanja”, rekao je Salihbegović u izjavi za Impuls. “Nesporno je da će sve to donijeti štetne učinke po bh. društvo”, naglašava Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava iz Bijeljine. “Negativne posljedice smanjivanja medijskih sloboda, umanjivanja slobode mišljenja i govora, odraziće se negativno na ekonomiju, društvo, institucije i standard građana u potpunosti. Nemoguće je da društvo napreduje u bilo kom obliku, ukoliko nema slobode i vladavine prava. Odsustvo sloboda je jedan od ključnih razloga trajnog odlaska iz BiH mladih, obrazovanih i sposobnih, jer u kriminalizovanom partokratijskom društvu ne vide svoju budućnost”. Ovakve prognoze iznosili su novinari i aktivisti, dok su izmjene zakona bile još u nacrtu. Međunarodne institucije u BiH su se tada oglasile zajedničkim saopštenjem, poručivši da je kriminalizacija klevete u suprotnosti s međunarodnim obavezama BiH u oblastima ljudskih prava i da nije u skladu s bh. evropskim putem niti sa 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije. Postavlja se pitanje da li je ostalo prostora za ukidanje ovakvih odredbi pritiskom na domaće institucije i uz pomoć međunarodne zajednice. Salihbegović ističe da bi se nešto možda moglo usloviti radi pregovora za ulazak u Evropsku uniju. “Teško da bi se moglo išta promijeniti pritiskom na domaće institucije, jer su one u potpunosti pod političkim uticajem koji je i inicirao ovakvu pravnu legislativu i donošenje navedenog zakona. Jedino međunarodni faktor može uticati i izvršiti pritisak za promjenu ovakvog zakona, posebno u svjetlu trenutnih dešavanja i međunarodnih uslovljavanja radi otpočinjanja pregovora s EU, koja je upravo osjetljiva na slobodu govora i iznošenja mišljenja”. Avdo Salihbegović, foto: YouTube prtscr Sličnog mišljenja je i Todorović koji naglašava da traženje pomoći od međunarodne zajednice pokazuje nekompetentnost političara u BiH. “Parlamenti bi trebalo da budu garanti unapređenja ljudskih i građanskih prava, naravno, ukoliko u te parlamente biramo poslanike koji zastupaju demokratske vrijednosti i vladavinu prava. Nažalost, parlamenti u Bosni i Hercegovini su pokazatelj odsustva političke kulture i dijaloga i slijepe poslušnosti stranačkim diktatima i uzurpatorima vlasti. Traženje pomoći od međunarodne zajednice je sramno i predstavlja pokazatelj nesposobnosti i političkih lidera u BiH, i bosanskohercegovačkih institucija, i nas kao građana ove zemlje. Niko ne može nametnuti dugoročno rješenje za probleme u BiH. Neophodno je voditi otvoreni politički dijalog u našim institucijama. S druge strane, iluzorno je očekivati da politički lideri, zauzeti pljačkom milijardi maraka iz budžeta, rade bilo šta u interesu građana”. Branko Todorović, foto: Helsinški odbor za ljudska prava Zaključno s krajem prošle godine na osnovu novog zakona, podneseno je oko tridesetak prijava. Mediji su izvijestili da su ovim zakonom ugroženi ne samo novinari već i građani, aktivisti, zviždači. Kako će novinari u ovakvim okolnostima profesionalno i objektivno obavljati svoj posao i kako se izboriti s eventualnim pritiscima koje ovakvo zakonsko rješenje omogućava, ono je što medijsku zajednicu najviše i zabrinjava. „Mi u stvari i ne znamo šta nas čeka. To je potpuno jedna nepoznanica i mnogo toga zavisi od sudske prakse. S jedne strane, kad je u pitanju građanski postupak, zakon o zaštiti od klevete, koji je sada paralelan s ovim zakonom, činjenica je da će svaki slučaj dobiti epilog pred sudom. A kad je u pitanju krivični postupak, neće se u svakom slučaju suditi. Tu je velika odgovornost, veliko težište moći tužilaca. Moguće je i da tužioci odlučuju po nekim svojim aršinima. Jako puno vremena
Umbrella: Depolitizacija javnih emitera bi trebao biti uslov za dodjelu 10 miliona KM javnog novca
Udruženje Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih nezavisnih medija smatra neopravdanim odluku Vijeća Ministara BiH o izdvajanju 10 miliona KM javnog novca javnim servisima u BiH. Javni servisi ne bi trebali dobijati milione javnog novca sve dok im je prioritet u izvještavanju zaštita političkih elita, a ne javnog interesa. Udruženje Umbrella daje podršku zahtjevima Samostalnog sindikata radnika BHRT –a i njihovom posljednjem apelu za rješavanje finansijskih i drugih teškoća u funkcioniranju javnog medijskog servisa na nivou države, međutim, smatra neprihvatljivim finansiranje javnim novcem program koji neće imati kritički odnos prema političarima i političko postavljanje kadrova na javnim servisima. Udruženje Umbella traži da se javni servisi depolitiziraju i profesionaliziraju, što bi trebao biti preduslov dobijanja novca. Dok se nad nezavisnim medijima godinama unazad vrši ekonomski i politički pritisak, država izdvaja miliione za medijsko izvještavanje koje odgovara finansijerima- odnosno državnim institucijama. Zbog toga Udruženje Umbrella opravdano postavlja sljedeća pitanja: Otkad to javni servisi trebaju da se ponašaju u skladu sa politikama političkih partija ili koalicija? Ovo je direktan i nedvosmislen atak na slobodu medija i slobodu govora. Zašto se i pored naplate takse na posjedovanje radio i televizijskih prijemnika, koja idu isključivo javnim rtv servisima, iz budžeta izdvaja deset miliona maraka? Zašto država BiH nema fond za podršku istraživačkom novinarstvu? Na osnovu kojih kriterija Vijeće ministara BiH određuje kome i koliko sredstava će biti dodijeljeno iz fondova koja pune svi građani BiH? Javni servis je potreban svakoj demokratskoj zemlji, međutim, javni servisi ne postoje radi političara, nego javnosti. Veća odgovornost rukovodstva ovih medija prema građanima doprinijeli bi i stabilnijem finansiranju. Također, Umbrella izražava ozbiljnu zabrinutost zbog izjave ministra vanjskih poslova, Elmedina Konakovića i lidera NIP-a, kojom sugeriše da bi dugoročno rješenje za javne emitera, FTV i BHRT trebalo biti usmjereno prema ispunjavanju političkih zahtjeva Trojke. Ovakav pristup direktno ugrožava neovisnost medija i slobodu govora, stvarajući ozbiljnu zabrinutost za demokratske vrijednosti. Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal.
Nema nedodirljivih: Kriminalizacija klevete u RS-u obuhvaća i medije u FBiH
“Uopće nije bitno da li je sjedište medija u Banjoj Luci ili Sarajevu, jer će se sudski procesi voditi tamo gdje je podnesena krivična prijava. Zakon je nakaradan i ima za cilj da ubije slobodu javne riječi i bilo kakvu vrstu kritike postojeće vlasti u RS-u, ali i u cijeloj BiH kada su oni u pitanju” PIŠE: Elmedina ŠABANOVIĆ iZVOR: tacno.net Protest protiv kriminalizacije klevete, foto: Slobodno.org/Arhiv Narodna skupština Republike Srpske na sjednici 20. jula usvojila je Zakon o kriminalizaciji klevete u ovom entitetu. Ovaj Zakon stupio je na snagu 26. augusta prošle godine, čime je kleveta postala krivično djelo. Ustavni sud BiH na nedavnoj sjednici utvrdio je da članovi Krivičnog zakona RS-a kojim se kriminalizuje kleveta, nisu protuustavni, osim u Članu 280a, kojim se propisuje zatvorska kazna za povredu ugleda Republike Srpske, njenih naroda i simbola. U tekstu zakona klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi te su predviđene novčane kazne do 1.500 eura koje moraju biti plaćene u roku od mjesec dana od donošenja pravnosnažne presude. Ukoliko ne bude plaćena u roku osuđenima prijeti izdržavanje zatvorske kazne. Ovim zakonskim izmjenama od samog početka protivile su se mnoge međunarodne organizacija i strane ambasade u BiH te veći dio medijske zajednice u BiH. Novinari/ke ali i urednici/ce su istakli da će kriminalizacija klevete ugroziti slobodu mišljenja i pojačati cenzuru u javnom prostoru ne samo u Republici Srpskoj nego na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. O mogućnostima krivičnog gonjenja medija u FBiH po Zakonu o kriminalizaciji klevete Republike Srpske advokatica Jovana Kisin Zagajac iz Banjaluke za Tačno.net istakla je kako se Krivični zakonik Republike Srpske primjenjuje za svakog ko na njenoj teritoriji učini krivično djelo, bio on državljanin Republike Srpske ili ne, te da predmet krivičnog gonjenja mogu biti i fizički i pravna lica. “Ova odredba posebno može stvoriti problem za sve sadržaje objavljene putem interneta – medija ili društvenih mreža, jer je internet proglašen javnim prostorom koji važi na teritoriji cijele države. Otežavajuću okolnost za medije u FBiH za krivično gonjenje čini i pravna pomoć, tj. saradnja Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i Federacije BiH i što se suštinski ne radi o stranom licu i državljaninu druge države već drugom etitetu jedne države, pa je dostupnost organima gonjenja lakša u odnosu na saradnju s drugim državama”, ističe Kisin Zagajac. Foto: Jovana Kisin Zagajac Navodi i kako je prethodnih godina MUP RS-a uz saradnju MUP-a iz FBiH vršio istražne radnje na teritoriji FBiH za krivična djela iz entiteta Republike Srpske, kao što su radnje pretresanja prostorija, oduzimanje predmeta, saslušanje lica itd. “Takođe, kada je u pitanju odgovornost rezidenata Federacije Bosne i Hercegovine, bitno je naglasiti da Krivični zakonik Republike srpske za mjesto izvršenja krivičnog djela smatra ne samo mjesto gdje je učinilac radio ili je bio dužan da radi, već i mjesto gdje je posljedica upotpunosti ili djelimično nastupila. Ujedno, pripremanje i pokušaj krivičnog djela izvršeni su kako u mjestu gdje je učinilac preduzimao radnju, tako i u mjestu gdje je po njegovom umišljaju posljedica trebalo da nastupi ili je mogla da nastupi. Dakle možemo zaključiti da se i mediji s registrovanim sjedištem u FBiH mogu goniti za krivično djelo klevete prema krivičnom zakonodavstvu Republike Srpske”, zaključuje Kisic Zagajac. „Kada vlast ogrezla u korupciju odluči disciplinirati novinare, medije i demokratiju, niko nema nikakve šanse da ih u tome spriječi“ Nermin Mahmutović, direktor portala Fokus.ba, za naš portal istakao je kako je Zakon o kriminalizaciji klevete donesen u ovakvom obliku upravo da bi imao uticaj na sve medije, novinare, pojedince, aktiviste i organizacije civilnog društva, kako u Republici Srpskoj tako i Federaciji BiH. “Uopće nije bitno da li je sjedište medija u Banjoj Luci ili Sarajevu, jer će se sudski procesi voditi tamo gdje je podnesena krivična prijava. Zakon je nakaradan i ima za cilj da ubije slobodu javne riječi i bilo kakvu vrstu kritike postojeće vlasti u RS-u, ali i u cijeloj BiH kada su oni u pitanju”, navodi Mahmutović. Dodaje kako su novinari i urednici Fokusa prisustvovali skoro svim javnim raspravama koje su organizirane kako bi se ispoštovala procedura prilikom donošenja zakona. “Najsmješniji argument koji sam čuo bio je da javna riječ mora imati težinu i da su ‘slični’ zakoni na snazi i u nekim zemljama Evropske unije. Međutim oni nisu rekli da je novčana kazna u tim zemljama simbolična i da kao prvi uslov novinari znaju da će imati pošteno suđenje. Znamo u kakvom se momentumu nalazi bh. pravosuđe u cjelini. Namjerno neću da kažem entitetsko. Čemu se mi uopšte možemo nadati?” I urednik portala InfoRadar, Adis Šušnjar, navodi kako su eksperti iz medijskog prava upozoravali na posljedice ovog zakona i u FBiH, ali i izvan BiH te da novinari mogu biti predmet tužbi bez obzira na to gdje se nalaze i gdje djeluju. “To će sigurno uticati i na medije u FBiH, autocenzura će biti izraženija, a ovaj će zakon sigurno kod mnogih političara i u ovom entitetu probuditi iste želje i snove o kontroli medija. S tim željama oni odustaju od evropskih integracija, odustaju od demokratske države i nastavljaju da uništavaju medije i slobodu govora”, pojašnjava Šušnjar. Govoreći o angažiranosti medija u FBiH Mahmutović ističe kako su skoro svi nezavisni mediji i novinari u BiH reagirali na ovaj ili onaj način te da su mediji okupljeni oko Mreže nezavisnih istraživačkih medija “Umbrella” prisustvovali javnim raspravama, većina organizacija civilnog društva i aktivisti također su analizirali Prijedlog zakona i ukazivali na njegovu štetnost i kontradiktornost. “I dio mainstream medija također je shvatio da se to i njih tiče, pratili su, pokušali su nešto promijeniti. Mogao bih se osvrnuti zašto i svi ostali – ‘klikljivi’ nisu, a ima ih puno koji nisu i koji su se ponašali kao da je riječ o zakonu koji se donosi u, recimo, Južnoafričkoj Republici. Međutim neću. Kada vlast ogrezla u korupciju odluči disciplinirati novinare, medije i demokratiju, niko nema nikakve šanse da ih u tome spriječi”, zaključuje Mahmutović. O mogućnostima donošenja sličnog zakona o kriminalizaciji klevete i u Federaciji BiH, pogotovo nakon prošlogodišnjeg pokušaja da se u Kantonu Sarajevo donese nacrt
Izmjene Krivičnog zakonika RS uticaće i na prijavitelje korupcije
Otkrili su neke od najvećih korupcijskih afera i drugih nezakonitih radnji, djeluju u interesu građana i javnosti, međutim zviždači u BiH trpe višegodišnje torture. PIŠE: Ðorđe Vujatović IZVOR: gerila.info Afera „Potkivanje“, kriminal u Upravi za indirektno oporezivanje, kao i snimci zlostavljanja u domu u Pazariću, do javnosti su došli zahvaljujući građanima. Naravno, ovo je samo dio afera koje su otkrivene u posljednjih nekoliko godina, gdje su ovi građani imali veliku, čak i odlučujuću ulogu. – tekst se nastavlja ispod oglasa- Neki od njih su tražili zaštitu sistema i nominalni status zviždača, dok su drugi zbog nepovjerenja u rad institucija, posebno policijskih i pravosudnih, odlučili da svoja saznanja i dokaze podijele s novinarima u nadi da će se kroz javnost povećati pritisak i ukazati na nezakonite radnje. Zaštita zviždača je i jedan od uslova Evropske unije i nalazi se u paketu od 14 prioriteta. Međutim, dugogodišnje iscrpljivanje i sudski procesi kojima su zviždači izloženi, stavilo ih je u podređeni položaj gdje su obeshrabreni za dalje prijavljivanje, a dodatni pritisak na njihovo djelovanje imaće i izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske, odnosno pojedine odredbe. Emir Mešić, koji je upozoravao na nezakonite radnje u Upravi za indirektno oporezivanje kaže da će izmjene Krivičnog zakonika koji je stupio na snagu u toku prošle godine izvršiti dodatni pritisak na osobe koje prijavljuju korupciju. Kako kaže, ovo se posebno odnosi u dijelu koji se tiče iznošenja ličnih ili porodičnih prilika, to jest slučajeve nepotizma, ali i prikazivanje određenih spisa, portreta i snimaka. „Pa, sigurno će to otežati situaciju, odnosno, olakšaće kriminalne koruptivne aktivnosti počinilaca, jer će oni na dodatni način biti zaštićeni. Može se reći, sada će na svaki mogući način biti zaštićeni jer vidimo da nećete imati priliku čak ni da prijavite, dakle, vi ste uskraćeni za prijavljivanje“, kaže Mešić u izjavi za Gerilu. Emir Mešić. FOTO: BIRN BiH Dodaje da pomenute izmjene ne obeshrabruju samo zviždače, nego i novinare koji će imati dalje probleme u radu. „Ja nisam zaista za neku personalizaciju, odnosno da se to nešto proziva na ličnom nivou, ali ukazivanje na određene radnje koje su korupcijske naravi, sigurno da u određenom dijelu mogu da dotaknu nešto lično od određene osobe, ali nije bit uopšte na ukazivanje na neku ličnost, nego je bit na ukazivanje korupcije, odnosno, kriminala“, dodaje Mešić. Opasnost za novinare i insajdere koji im dostavljaju informacije Slično smatra i novinar iz Banjaluke Nikola Morača, koji kaže da su izmjene Krivičnog zakonika RS još više začepile usta zviždačima. Njegov rad se u velikoj mjeri oslanja na izvore, to jest insajderske informacije, pa je čak i on sam bio pod krivičnom istragom zbog činjenice da nije htio da kaže ko mu je izvor za priče. „Naravno da se strogo treba kažnjavati objavljivanje snimaka u kojima se diskredituju osjetljive kategorije društva, ali je ovdje na mala vrata provučeno i da se ne smiju objavljivati snimci političara, niti dokumenti kao što su recimo njihova lična primanja. Ustavni sud BiH je prošle sedmice sugerisao pravosudnim institucijama da vode posebnu pažnju u slučajevima procesuiranja klevete koja je nakon dvije decenije ponovo postala krivično djelo, ali dosta toga je u ovim izmjenama nedorečeno, a kada je nešto nedorečeno, onda se otvara prostor za manipulaciju“, izjavio je Morača. Kako kaže, zviždači, to jest insajderi su u strahu da rizikuju svoju slobodu zbog mogućeg dostavljanja javnosti, odnosno novinarima dokaza o korupciji. „Šta je suština slobodnog novinarstva, ako ne otkrivanje kriminala i korupcije, a šta je otkrivanje kriminala i korupcije, ako ne objavljivanje dokumenata, to jest dokaza o koruptivnim radnjama. No, kao što smo već mnogo puta do sada rekli, ne bismo se mi bavili ovim poslom da bježimo na prvi pucanj ili rafal. Nažalost, ima i onih kojima su nove izmjene KZ-a već začepile usta, a bez kojih je teško realizovati priče o korupciji, a to su insajderi ili zviždači“, dodaje Morača. Nikola Morača / FOTO: GERILA On ipak izražava nadu da će tih insajdera ostati dovoljno i da se i u budućnosti neće ustručavati dostavljanja informacija novinarima, jer, kako kaže, borba za pravdu i istinu je svetinja od koje se nikada ne odustaje, a posebno ne u ovakvom sistemu u kojem živimo. U zakonu nije definisan javni interes Iz Transparency Internrationala (TI) naglašavaju da su zbog ovakvih situacija od početka upozoravali, s obzirom na to da nije jasno definisan javni interes u većini novih odredbi Krivičnog zakonika. Definisanje javnog interesa, dodaju, jasnije bi razgraničio dokle je i u kojim situacijama dozvoljeno objavljivanje, a u kojima nije objavljivanje određenih dokumenata, spisa ili snimaka. “Ono što je do sada bila praksa i kod prethodnih krivičnih dijela vezano za neovlašteno snimanje, mada i to se znalo zloupotrebljavati u prijavama protiv novinara, ali je praksa Evropskog suda za ljudska prava uvijek išla u smislu onoga šta se smatra ličnim karakterom, da li osoba može očekivati privatnost, dakle, da li se radi o javnom funkcioneru, poznatoj ličnosti i slično, da li se radi o javnom prostoru i da li objavljivanje nečega doprinosi zaštiti javnog interesa, bez obzira čak i kada narušava nečiju privatnost”, kaže Ivana Korajlić, izvršni direktor TI. Dodaje da, bez obzira na logiku smisla ličnog karaktera, postoje stvari koje bi zakon mogao karakterisati kao takve, a da s druge strane postoji javni interes da to postane dostupno javnosti. “Glavna nedoumica se tu javlja kod pitanja objavljivanja podataka o imovini, što određenih osoba, što članova njihovih poredica, određenih stanja koje mogu ukazivati na to da li je neko kompetentan da obavlja neku funkciju i slično, što ide ka zaštiti javnog interesa, ali može dovesti do problema u samom tumačenju od strane pravosuđa, od strane tužilaštava i pojedinačnih tužilaca, to jest kako će ko tumačiti, od slučaja do slučaja, svaku od prijava”, dodaje Korajlić. Ivana Korajlić / FOTO: GERILA Prema njenim riječima, polemika će se voditi i na pitanja članova porodica javnih funkcionera koji eventualno imaju prednost u sklapanju nekakvih javnih poslova i slično, te da li će ukazivanje na te porodične relacije predstavljati kršenje zakona. Ipak, dodaje da, bez obzira na pritiske koje trpe zviždači, ali i novinari, u praksi imamo potpuno
Udruženje Umbrella predstavlja svoj prvi newsletter!
Udruženje Umbrella (UBA), koje je od svog osnivanja uspjelo da se pozicionira kao kredibilna i odgovorna organizacija, te koja je uz podršku donatora na adekvatan način odgovorila na potrebe svojih 13 članica, ponosno predstavlja svoj prvi newsletter. Ovaj informativni kanal omogućuje vam detaljan pregled aktivnosti Udruženja od osnivanja do danas, uključujući važne događaje poput medijske kampanje “Stop kriminalizaciji klevete i uvrede”, borbe protiv gušenja slobode udruživanja u RS, kao i brojne treninge i radionice. Pozivamo vas da i dalje pratite naš rad kao i buduće aktivnosti, te da zajedničkim naporima doprinesemo očuvanju medijskih sloboda. Prvi UBA newsletter možete pročitati ovdje.
30-ak prijava zbog klevete u RS-u. Evo što se događa ako vas netko prijavi, a vi ste u Hercegovini, Srbiji ili Hrvatskoj
Izvor: Hercegovina.info Piše: K.Perić „Do sada je, po tom novom zakonu, podneseno nekih tridesetak prijava, a kako su nam potvrdili iz Tužiteljstva većinom se radi o fizičkim osobama. Dakle ono na što su mediji upozoravali se dogodilo. Tuže se ljudi zbog pisanja na društvenim mrežama, a svi će morati dodatno paziti što će pisati i što će pričati“, ističe Padalović za hercegovina.info koji smatra da se RS ovime vratila u prošlost. O kriminalizaciji klevete u RS-u mnogo se govorilo, no u javnosti je još uvijek nerazjašnjeno kako se on odnosi na nas u Federaciji, konkretno u Hercegovini, ali i na žitelje Srbije, ili recimo Hrvatske. Direktor Banjolučkog centra za ljudska prava, pravnik Dejan Lučka za hercegovina.info objašnjava da kazneno zakonodavstvo Republike Srpske vrijedi za svakog tko na teritoriju RS-a učini kazneno djelo. Dakle, ukoliko netko na teritoriju Republike Srpske izvrši klevetu može odgovarati po odredbama Kaznenog zakona. Kriminalizacija klevete – teren „Također, kazneno zakonodavstvo Republike Srpske važi za državljanina Republike Srpske i kad izvan teritorija RS-a izvrši kazneno djelo, ako se zatekne na teritoriju Republike Srpske ili joj bude ekstradiran. Pored toga, kazneno zakonodavstvo Republike Srpske važi i za stranca koji izvan teritorija Republike Srpske izvrši kazneno djelo prema npr. njenom državljaninu, ako se zatekne na teritoriju Republike Srpske ili joj bude ekstradiran“, objasnio je Lučka. Specifičnost ovoga i mogući problemi vezani za primjenu kaznenog zakonodavstva, dodaje dalje Lučka, postoje za sve one koji napišu određeni tekst ili objave neki video o državljaninu Republike Srpske kroz društvene mreže, medije, web platforme i internet u globalu, a protiv njih se podnese prijedlog za kazneno gonjenje. Dakle, građani Federacije Bosne i Hercegovine, susjednih država i ostalih zemalja koji pišu o temama i pojedincima iz Republike Srpske, mogu također odgovarati za kazneno djelo klevete, ukoliko se ispune zakonski uvjeti. „Ukoliko pogledamo državljane Federacije Bosne i Hercegovine, treba naglasiti i da je prema Kaznenom zakonu Republike Srpske kazneno djelo izvršeno kako u mjestu gdje je učinitelj radio ili je bio dužan raditi, tako i u mjestu gdje je posljedica u potpunosti ili djelomično nastupila. Uz to, pripremanje i pokušaj kaznenog djela su izvršeni kako u mjestu gdje je učinitelj poduzimao radnju, tako i u mjestu gdje je po njegovom umišljaju posljedica trebalo da nastupi ili je mogla da nastupi“, zaključio je Lučka. U jednom od mostarskih odvjetničkih ureda također potvrđuju takve navode „U situacijama kada novinar iz FBiH, objavi tekst o osobi iz Republike Srpske primjenjivat će se kazneni zakon RS-a. Kod klevete, (i prije nego što su u RS izmijenili zakon ), gleda se gdje je nastupila štetna posljedica, odnosno gdje je mjesto izvršenja. Kod klevete je to specifično, ali praksa je da oštećeni ima pravo pokrenuti postupak na mjestu svog prebivališta. Dakle, naše mišljenje, osoba iz Banje Luke će moći pokrenuti kazneni postupak pred tužiteljstvom u BL protiv novinara iz FBiH ako postoji sumnja da je oštećen spornim člankom“. Ističu da je i prije izmjena Kaznenog zakona, osoba iz Banje Luke mogla privatnom parnicom tužiti novinara u mjestu svog prebivališta bez obzira što je novinar npr. iz FBH” Kriminalizacija klevete – praksa A kakvo je stanje na terenu, odnosno koliko je prijava već podneseno pitali smo Elvira Padalovića, urednika portala Buka. Zanimljivo je da su prijave aktualne, barem trenutačno, među fizičkim osobama. „Dakle, na snazi je u Republici Srpskoj kriminalizacija klevete. Do sada je, po tom novom zakonu, podneseno nekih tridesetak prijava, a kako su nam potvrdili iz Tužiteljstva većinom se radi o fizičkim osobama. Dakle ono na što su mediji upozoravali se dogodilo. Tuže se ljudi zbog pisanja na društvenim mrežama, a svi će morati dodatno paziti što će pisati i što će pričati“, ističe Padalović za hercegovina.info. Smatra da se RS ovime vratila u prošlost. „BiH je bila pohvaljena prije dvadesetak godina za to što je dekriminalizirala klevetu, a sada smo se, bukvalno, vratili dvadeset godina unazad. Sada svatko kome se učini da je oklevetan može podnijeti kaznenu prijavu protiv novinara, susjeda ili bilo koga. Obični ljudi tako će ubuduće morati dobro paziti hoće li javno kritizirati nekoga tko je dio vlasti, ali i nekoga s kim sjedi na rođendanima, u kavani i slično“, objašnjava Padalović. Ono što posebno uznemirava slobodne medije u RS-u su same namjere koje stoje iza kriminalizacije klevete, ali i novih zakona koji slijede. „Drugo stvar jest činjenica, da je usvojeni zakon o kleveti dio većeg paketa restriktivnih zakona u RS, koji su najavljeni, poput Zakona o posebnom registru neprofitnih organizacija u RS, kao i Zakon o medijima. Ovo sve pokazuje, koliko se teži ušutkivanju kritike, ušutkivanju medija, aktivista, zapravo svakog tko se drzne kritizirati“, zaključuje urednik Buke. Kriminalizacija klevete – osnove Kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj, odnosno tzv. „Zakon o kleveti” kako se često naziva u javnosti (puni naziv je: Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Srpske) u stvari predstavlja izmjenjivanje i dopunjavanje Kaznenog zakona Republike Srpske s novim kaznenim djelima, od kojih je jedno i kleveta. „Kaznenim zakonikom Republike Srpske se propisuju kaznena djela, kaznene sankcije i povezana pitanja, a Zakonom o kaznenom postupku Republike Srpske utvrđuju se pravila kaznenog postupka po kojima su dužni da postupaju sudovi, javni tužitelj i drugi sudionici u kaznenom postupku. Dakle, ova dva zakona su u primjeni kada je u pitanju Republika Srpska, te su oni mjerodavni za pitanja u vezi sa kaznenim djelom klevete i njegovim procesuiranjem“, objasnio je Lučka. Podsjeća da kada su u pitanju kaznena djela iz Kaznenog zakona, a u skladu s odredbama iz Zakona o kaznenom postupku, generalno je pravilo da ukoliko neko smatra da je učinjeno određeno kazneno djelo, ima pravo da prijavi njegovo izvršenje. „Prijava se podnosi tužitelju, pisano ili usmeno, a ako je prijava podnesena sudu ili ovlaštenom službenoj osobi, oni će prijavu primiti i odmah i dostaviti tužitelju. Specifičnost vezana za kazneno djelo klevete je da se gonjenje za njega poduzima po prijedlogu. Prijedlog se podnosi nadležnom tužitelju, u roku od tri mjeseca od dana kada je oštećeni saznao za kazneno djelo i izvršitelja kaznenog djela. Ukoliko netko bude kažnjen za klevetu pred sudom u smislu kaznenog djela, on će novčanu
KRIMINALIZACIJA KLEVETE Kako zaštititi novinare, bez suvišnog zašto?
Naš suradnik analizira ključne odredbe izmjena Krivičnog zakona RS-a, po kojima je kriminalizirana kleveta i istražuje načine na koje se novinarska zajednica, ali i obični građani i građanke mogu zaštititi od retrogradnog zakona koji je doveo u pitanje osnove slobode medija i izražavanja, ne samo u RS-u, nego i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Izvor: interview.ba Piše: Eldin HADŽOVIĆ Kleveta, koja je do nedavno bila regulirana građanskim pravom, ove godine je postala krivično djelo u RS-u. Izmjene Krivičnog zakona, koje su usvojene na NSRS u julu, a stupile na snagu u augustu ove godine, podrazumijevaju novčane kazne do 3.000 eura, koje mogu biti i veće, ukoliko se “klevetnički” sadržaj prenosi putem medija ili na javnim skupovima, uključujući tu i društvene mreže. Kriminalizacija klevete, odnosno njen povratak u zakonodavstvo RS-a nakon 20 godina, naišla je na žestoke kritike novinara, aktivista i međunarodnih institucija, kao prijetnja slobodi medija i mišljenja. Reagirale su i međunarodne institucije u BiH, tvrdeći da kriminalizacija klevete krši međunarodne obaveze zemlje u području ljudskih prava, te da nije u skladu s europskim putem i ključnim prioritetima iz mišljenja Evropske komisije. Na sud i zbog istine Usprkos prosvjedima novinara i aktivista, zakon je stupio na snagu, a zahtjevi za ocjenom ustavnosti Zakona pred Ustavnim sudom RS-a odbačeni su. Evropska unija je izrazila žaljenje zbog zakona, navodeći da nameće nepotrebna ograničenja nezavisnim medijima i civilnom društvu. Nekoliko je spornih aspekata ovih izmjena Krivičnog zakona, pored same kriminalizacije klevete. Naprimjer, zakon propisuje stroge kazne za iznošenje ličnih i porodičnih prilika, ako za to ne postoji javni interes, bez definiranja javnog interesa. Nadalje, sporni su i drugi dijelovi zakona – od visine novčanih kazni, ali i dijela u kojem se navodi “da se istinitost ili neistinitost tvrdnje”, u slučaju klevete “ne dokazuje”. Što znači da osuđujuća presuda može biti doesena čak i u slučaju objavljivanja istinitih tvrdnji, odnosno činjenica. Kritičari ovih izmjena zakona se slažu da nije problem u visini odštetnog zahtjeva, već u samoj činjenici da će optuženi biti krivično gonjeni, što opet ostavlja puno prostora za tumačenje, otvarajući mogućnost donošenja restriktivnih mjera tijekom istrage, poput zabrane napuštanja zemlje, pritvora ili zadržavanja u policijskoj stanici. To dalje znači da vođenje krivičnog postupka može dovesti do suspenzije s radnog mjesta ili čak otežati optuženima mogućnost konkuriranja za buduće radne pozicije. U svakom slučaju će najteže posljedice osjetiti novinari, koji su prava meta ovih zakonskih promjena, dok će političari koji uživaju imunitet ostati pošteđeni sankcija. Otvorena represija Banjalučka odvjetnica Jovana Kisin Zagajac, govoreći o posljedicama kriminalizacije klevete u ovom entitetu, naglašavala je da ni izvan teritorije Republike Srpske nema mira, jer “nema sigurnog zaklona od krivičnog gonjenja za klevetnički sadržaj” – bilo ko, pa i stanovnici Federacije Bosne i Hercegovine ili, pak, druge države, koji iznesu klevetnički sadržaj i zateknu se na teritoriji Republike Srpske, suočit će se s mogućnošću krivičnog gonjenja“. Kisin Zagajac; Nema sigurnog zaklona Transparency International u BiH saopćio je kako je usvajanjem izmjena Krivičnog zakonika vlast u RS ušla u fazu otvorene represije nad građanima i svrstala se u red najgorih autoritarnih režima u ovom dijelu svijeta. Svi građani će trpiti posljedice vraćanja klevete u sistem krivičnog pravosuđa, jer će vlast preko podobnih tužilaca imati mogućnost da progoni sve ljude koji iznose bilo kakvu kritiku na društvenim mrežama ili na drugom javnom mjestu, poručuju iz TIBiH. Posebno se naglašava da se svi, bez obzira na istinitost navoda koje mediji i pojedinci iznose, mogu suočiti sa mjerama koje sa sobom nosi krivični postupak, a koje smo imali priliku da gledamo proteklih godina kroz brojne pravosudne farse i političke obračune posredstvom tužilaštava. Kako se zaštititi? Unatoč kontroverzama i kritikama koje su uslijedile, postavlja se pitanje: kako novinari mogu zaštititi svoja prava i slobodu izražavanja u svjetlu novih zakonskih odredbi? Jedan od ključnih aspekata zaštite novinara krije se u amandmanima koje su predložili advokati u ime novinarske zajednice, prema kojima se novinari mogu braniti ukoliko u sudskom postupku dokažu da su njihovi tekstovi ili prilozi nastali unutar okvira njihove novinarske profesije. Ovo predstavlja određenu tehničku zaštitu, ali važno je napomenuti da ova zaštita ne obuhvaća aktiviste civilnog društva ili obične građane. Radulović: Zakon je postavljen na zle noge Biljana Radulović, advokatica iz Bijeljine, u ragovoru za Interview.ba naglašava da u ovom trenutku ne postoji niti jedan drugi oblik zaštite novinara, osim promjene vlasti. – Tako mogu da kažem. Sve što se može uraditi, kao što je naprimjer ocjena ustavnosti zakona, na dugom je štapu i neće odložiti posljedice – rekla je Radulović. Ona naglašava da je problem upravo u tome što će položaj novinara pred sudom biti isti kao i položaj bilo kojeg drugog okrivljenika za bilo koje drugo krivično djelo. Budući da se radi o krivičnom gonjenju, to znači da može biti raspisana potjernica, te da će optuženi biti tretiran kao i u slučaju svakog drugog krivičnog djela. – Ovako kako je postavljen zakon, na ove zle noge, ne može donijeti ništa dobro. Pored postupka, tu govorimo i o odvojenim postupcima za naknadu štete u parničnom postupku, pa će neko možda biti i dva puta osuđen za isto djelo, prvi puta u krvičnom, a drugi u parničnom postupku – kaže Radulović. Skakanje po sudovima Priznaje da ima bojazan da će ti predmeti trajati i po nekoliko godina. – Vama je dovoljan jedan krivični postupak da vas potpuno iscrpi. Imate obavezu da dvije godine skačete po sudovima, a na kraju vas svejedno čeka krivična presuda, a onda i parnica za naknadu štete. To se sve može otegnuti na više godina. U našim uslovima, ako uračunamo i apelacije Ustavnom sudu, ti procesi će trajati po 8-9 godina – dodaje Advokatica Radulović naglašava da su se i ranije, u postupcima parnice za naknadu nematerijalne štete zbog klevete, priznavali zahtjevi za naknadu na osnovu otkazanih poslovnih ugovora, koji su se onda prikazivali kao gubitak koji novinari trebaju nadoknaditi. – Čula sam za praksu suda u Sarajevu da na bazi raskida jednog takvog ugovora, uvaže zahtjev za naknadu štete. To može dovesti do gašenja medija – jer ko je taj koji može platiti milionsku naknadu štete – pita se Radulović. 22 advokata na raspolaganju Borka
Kazna za novinare za objavu matičnog broja
BANJALUKA – Prilikom javnog objavljivanja bilo kakvih dokumenata neophodno je da novinari, kako bi se zaštitili od krivičnog gonjenja, sakriju ili zamagle sve one podatke koji mogu identifikovati određenu osobu (matični broj, adresa, privatni broj mobilnog telefona) ili moraju imati saglasnost te osobe za objavu njenih ličnih podataka. Izvor: Capital Piše: Bojana Ninković Dileme medijskih radnika oko toga koji dokumenti smiju biti objavljeni, posebno su produbile najnovije izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS kojim je kriminalizovana kleveta, a koje zabranjuju objavu „spisa ličnog karaktera“. Naši sagovornici pojašnjavaju šta bi to moglo predstavljati „spise ličnog karaktera“, mada ističu da je to još jedna u nizu nespretnih formulacija pomenutog zakona. „Spisi ličnog karakera“ ne postoje u Krivičnom zakoniku RS Nikolina Bajić advokat u saradnji sa advokatskom kancelarijom BDK Advokati u Banjaluci ističe da ne postoji definicija “spisa ličnog karaktera” u Krivičnom zakoniku Republike Srpske, te da Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH ne poznaje taj pojam. „Ipak, na osnovu uobičajenog značenja riječi “spisi” i “ličnog karaktera” osnovano je zaključiti da je riječ o pismima, emailovima, dopisima ili sličnim pismenima, bez obzira na formu (štampanu ili elektronsku), koja nisu namijenjena širem krugu osoba i spadaju u domen privatnog života osobe“, pojasnila je Bajićeva. Dodala je da je zabranjeno javno objaviti svaki takav spis, osim ako su osoba koja je spis sastavila i osoba na koju se spis odnosi dali saglasnost. „Ova zabrana proizlazi iz Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH. Teoretski, mogući su i neki drugi osnovi za zakonito objavljivanje takvih spisa, ali u praksi je, zbog velikog uplitanja u privatnost lica, teško zamisliti primjenjivost bilo kojeg drugog osnova osim saglasnosti lica“, navela je Bajićeva. Prema njenim riječima, dodatno, Krivični zakonik RS propisuje da je ne samo zabranjeno, nego predstavlja krivično djelo za koje se može izreći i kazna zatvora, objavljivanje spisa ličnog karaktera, ako nema saglasnosti lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, a pri tome objavljivanje je imalo ili moglo da ima štetne posljedice po lični život tog lica. Kako kaže, ovaj dodatni element “štetnih posljedica” razlikuje krivično djelo od “obične” povrede Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH. Kada je u pitanju objavljivanje dokumenata koje nije protivno odredbama, bilo kojeg zakona, Bajićeva kaže da svejedno moraju biti skriveni/zamagljeni oni podaci o ličnosti čije objavljivanje nije potrebno za ostvarenje svrhe objavljivanja samog dokumenta. „Ovaj zahtjev proističe iz principa, iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, po kojem kontrolor podataka o ličnosti smije da obrađuje podatke o ličnosti samo u mjeri i obimu koji je neophodan za ispunjenje određene svrhe“, rekla je Bajićeva. Ožegović: Sudska praksa će pokazati pravo stanje Damjan Ožegović iz organizacije Transparency international BiH kaže da su spisi ličnog karaktera još jedna u nizu nespretnih formulacija u novim izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske na koju su stručna i zainteresovana javnost već ukazivale da je nejasna. „Na šta će se tačno odnositi spis ličnog karaktera, ostaje jedino da sačekamo dovoljno vremena da se to iskristališe kroz sudsku praksu, ako je uopšte bude u neko dogledno vrijeme“, rekao je Ožegović. Kako dodaje, ovakva preširoka formulacija će postupajućim tužiocima, a posljedično i sudijama, stvarati ili velike poteškoće u tumačenju, ili će im, suprotno, dati odriješene ruke da mnogo toga tumače kao ovaj spis. „Najvjerovatnije je da će se ova formulacija odnositi na pojedinačne dokumente ili grupu dokumenata (dakle, cijeli spis predmeta) iz kojih se može doći do saznanja o nekim ličnim podacima određenih lica“, kazao je Ožegović. Smatra da bi to mogli biti dosijei, spisi predmeta koji su vođeni pred organima uprave, dokumenti koji se odnose na pokretnu i nepokretnu imovinu i mnogo drugih primjera, ali ako se dovede u vezu sa drugim članovima Krivičnog zakonika ne bi trebalo, i ne bi smjelo da se odnosi na javne isprave. „Javna isprava je diploma, uvjerenje, zapisnik i slično. Ponovo napominjem, formulacija je preširoka i ostaje na sudskoj praksi da je preciznije definiše“, zaključio je Ožegović. U Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH pojašnjavaju da je lični podatak svaki podatak na osnovu kojeg se osoba može identifikovati. „Shodno tome, svi subjekti bilo da su iz javnog ili privatnog sektora koji obrađuju lične podatke su kontrolori i dužni su ih obrađivati u skladu sa principa obrade koji su propisani zakonom“, istakli su u Agenciji. Napominju da su dva pravna osnova za obradu podataka i to saglasnost nosioca ili pravo na obradu ličnih podataka bez saglasnosti. Prema njihovim riječima, drugi osnov podrazumijeva posebne uslove, počev od zakona, legitimnog interesa, ugovornog odnosa i slično. Objavljivani matični brojevi i privatni brojevi „Iz prakse Agencije, ističemo primjer objavljivanja ličnih podataka na službenim web stranicama opštinskih izbornih komisija sa ličnim podacima članova opštinskih izbornih komisija koji su uključivali i njihov privatni broj mobilnog telefona, objava korisnika pomoći na službenoj web stranici opštine, koji su osim imena i prezimena sadržali i njihov jedinstveni matični broj“, istakli su u Agenciji. Objasnili su i da objava imena i prezimena, radnog mjesta, školske spreme i novčanih primanja zaposlenih u javnom sektoru ne predstavljaju povredu njihovih prava jer se radi o korisnicima budžetskih sredstava koji nastaju iz poreza i drugih davanja građana. „U ovom slučaju javni interes građana da im podaci budu javno dostupni nadjačava pravo zaposlenih u javnom sektoru na zaštitu ličnih podataka i zaštitu privatnosti“, kazali su u Agenciji. Spasenić: Pojam „spis“ neprecizno definisan Novinarka Brankica Spasenić kaže da prilikom objavljivanja dokumenata bluruje jedinstveni matični broj i adresu stanovanja, a nekad i druge podatke ukoliko su u dijelu dokumenta koji objavljuje, kao što su – broj lične karte ili nekog drugog ličnog dokumenta, nacionalna pripadnost, zdravstveno stanje i slično. „Ukoliko se radi o dokumentima koji se odnose na određene sudske procese ili presude na kojima sam radila u crnoj hronici, onda se dešava da ne objavljujem ni podatke o žrtvi ukoliko je maloljetna ili anonimizujem dio ličnih podataka oštećenog u zavisnosti o kojem krivičnom djelu se radi i tako dalje“, kazala je Spasenićeva. Smatra da sam pojam “spis” nije precizno definisan u posljednjim izmjenama i dopunama KZ RS, tako da tumačenje može biti zaista široko. „Od zdravstvenog kartona (što je potpuno opravdano
NOVINARSKA PRAVA I KLEVETA: Mehanizmi zaštite novinara i slobode govora
Izvor: Inforadar Piše: Adis Šušnjar Zakon koji je kriminalizirao klevetu u entitetu Republika Srpska stupio je na snagu 26. augusta ove godine i donio mnoge brige i neizvjesnosti u bh. medijsku zajednicu. Ovaj zakon je odmah dao „rezultate“ u vidu medijske cenzure i autocenzure, a novinarska udruženja i pravnici i dalje traže mehanizme zaštite od sudskih progona novinara. Uprkos činjenici da je zakon donijela Narodna skupština jednog entiteta, on predstavlja prijetnju svima u Bosni i Hercegovini zbog javnih istupa koji budu okarakterisani klevetom u ovom entitetu. Prema navodima medija prvu krivičnu prijavu protiv fizičkog lica podnio je Milorad Dodik, predsjednik RS-a, a do kraja novembra u Banjaluci i Istočnom Sarajevu pokrenuta je 21 prijava i jedan službeni izvještaj za krivično djelo kleveta. Prema pisanju portala Buka sve krivične prijave i službeni izvještaj su podnesene protiv fizičkih lica. Za kršitelje zakona previđene su kazne od 1.000 do 3.000 eura. Svako ko se osjeti oklevetanim može podnijeti krivičnu prijavu protiv novinara ili građanina. U praksi to znači automatsko podizanje optužnice na temelju prijave, policijska privođenja i dolaske na suđenja. “Dakle ako u kafani u Federaciji BiH klevećete građanina RS-a on vas može prijaviti tužilaštvu i postoji mogućnost da krivično odgovarate. Ili ako iz FBiH pišete na društvenim mrežama o osobama iz RS o recimo, političarima ili sportistima”, pojasnio je ranije Aleksandar Jokić, advokat iz Banje Luke. Kako zaštiti novinare? Na brojnim seminarima i treninzima za novinare posvećenim kriminalizaciji klevete posebno je istaknuta novinarska solidarnost, odnosno obezbjeđivanje finansijske pomoći ili formiranje fondova za odbranu novinara na sudovima. Na jednoj od takvih radionica istaknuto je da je Vijeće za štampu i online medije u BiH pokrenulo incijativu koja se odnosi na formiranje koalicije medijskih advokata u BiH, čija je primarna specijalnost sloboda izražavanja i koji imaju iskustva u krivičnoj oblasti. Također, Udruženje BH novinari je početkom septembra najavilo da će od početka sljedeće godine novinarima biti na raspolaganju Fond za odbranu novinara i novinarki koji će uključivati i davanje pravnih usluga. Dženana Burek, direktorica Vijeća za Štampu i online medije u BiH, kaže da Zakon o kleveti u Republici Srpskoj, „iako donešen pod izgovorom da postoji i u nekim zemljama EU, ima za cilj ušutkati po vlast neposlušne medije i eklatantno narušava medijske slobode i slobodu izražavanja“. „Novinari, ne samo u RS, nego i u cijeloj BiH, što pokazuje pravna analiza Krivičnog zakonika RS koju je za Vijeće za štampu i online medije u BiH uradila advokatica Jovana Kisin-Zagajac, nesumjivo su pred velikim izazovom, ali i opasnošću kojoj se mora pristupiti ozbiljno. Vijeće za štampu i online medije u BiH, od same najave donošenja izmjena Krivičnog zakonika RS, učinilo je i čini niz koraka s ciljem pomoći medijima i kompletnoj medijskoj zajednici. Najprije, cijenimo da je u ovom trenutku novinarska solidarnost i udruživanje pa posljedično i zajednička (re)akcija vrlo važna“, kazala je ona. Ističe da novinari, urednici i odgovorna lica u medijima najprije moraju biti svjesni opasnosti trenutka u kojem se nalazimo. “Stvara se potreba hitne edukacije medijskih radnika, građanskih aktivista i svih građana koji se direktno smatraju ugroženim, kao i širi aspekt i informisanja i edukacije o načinu vođenja krivičnog postupka, od primanja poziva za saslušanje, potencijalnog lišenja slobode, osnovnih prava osumnjičenog/optuženog lica, razlikovanje položaja svjedoka/osumnjičenog/optuženog, faze postupka kako bi lica sa što manje zakonskih ali i ličnih, psiholoških posljedica prošli kroz krivični postupak bez obzira na ishod. Prema našim informacijama, nažalost, taj nivo znanja je jako nizak i to je ono na čemu će Vijeće raditi u narednom periodu – educiranje novinara i urednika i osnaživanje za borbu protiv udara na slobodu medija i na novinarske slobode, jer nikako ne smijemo zaboraviti na kolege freelancere ili blogere pa i građane koje, također, ovaj Zakon tretira“, kaže Dženana Burek. Vijeće čine mediji iz cijele Bosne i Hercegovine, oba entiteta i Brčko distrikta BiH. Burek ističe da članovi, ali i oni koji to nisu, u svakom trenutku mogu se i trebaju obratiti za pomoć. Vijeće je formiralo Koaliciju advokata koji će im biti na raspolaganju za bilo kakvu informaciju ukoliko smatraju da su im ugrožena prava. Prema njenim riječima Vijeće je na konferenciji sa predstavnicima medija iz cijele BiH s tim u vezi donijelo zaključke koji se direktno tiču izmjena Krivičnog zakonika RS: Održavanje vanredne Skupštine Vijeća na kojoj će urednici i vlasnici medija utvrditi smjernice za postupanje u narednom periodu Regulatorna, samoregulatorna tijela i novinarska udruženja tresbala bi formirati tijelo za postupanje po narušavanjima slobode izražavanja, funkcionirajući po principima solidarnosti, koje bi uključivalo i ostale medijske eksperte iz BiH. Edukacija medija o standardima profesionalnog izvještavanja sadržanim u Kodeksu za štampane i online medije BiH, mladih novinara koji tek započinju novinarsku karijeru kao i iskusnih novinara o najnovijim izmjenama zakonodavstva i izazovima. Objava liste advokata koji su članovi Koalicije medijskih advokata u BiH u svrhu hitne pomoći medijima u ovom trenutku. Inicirati pripremu Nacrta Zakona o medijima u Republici Srpskoj u kojoj bi učestvovali predstavnici novinarske zajednice uz podršku pravnih eksperata i međunarodne zajednice. Inicirati i upostaviti saradnju sa CEST-ovima o neophodnosti stalne edukacije tužilaca i sudija o primjeni Izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske koje su stupile na snagu u augustu 2023. Razmotriti usaglašavanje smjernica o primjeni Krivičnog zakonika RS koje bi VSTV uputio prema tužilaštvima. Inicirati kod VSTV da se postupci koji se vode pred sudovima u vezi sa klevetom od trenutka potvrđivanja optužnice vode kao hitni postupci. Razviti Strategiju podrške medijima u RS koji su registrirani kao nevladine organizacije, u smislu pravnih savjeta, izrade smjernica za dalje postupanje Kada je u pitanju zaštita novinara, pravna i finansijska pomoć, konkretne prijedloge ponudila je i organizacija Transparency International BiH. Ena Kljajić Grgić, rukovodilac Centra za pružanje pravne pomoći u Transparency International BiH, kaže da TI BIH u saradnji sa pravnim timom sačinjenih od advokata trenutno radi na pisanju Priručnika u kojem će se nastojati predstaviti mehanizmi za zaštitu novinara i aktivista ukoliko istu budu predmet krivičnih postupaka za krivična djela protiv ugleda i časti iz Krivičnog zakonika RS. „Po izradi Priručnika, TI BIH planira da u saradnji sa stručnjacima pravne i medijske struke održi obuke za novinare i
Tužbi za klevetu nisu pošteđeni ni novinari iz istočnog dijela Republike Srpske
Borba dijela novinara i civilnog društva uz zalaganje međunarodnih organizacija protiv ponovnog uvođenja klevete u Krivični zakonik Republike Srpske nisu naišli na razumijevanje donosilaca odluka u Republici Srpskoj. U nekoliko mjeseci od donošenja ovih izmjena, nadležni organi zaprimili su 27 prijava klevete. Očekivano, nisu pošteđeni ni novinari iz istočnog dijela Republike Srpske. Izvor: SPIN info Piše: Sanja Vasković U novoj normalnosti gdje će se kleveta tretirati kao krivično djelo, još uvijek je nejasno kako će se ove izmjene zakona odraziti na cjelokupno društvo, a prije svega neistomišljenike vlasti, zbog kojih je, tvrde to brojni, kleveta i vraćena u Krivični zakonik RS. “Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu podneseno je šest krivičnih prijava i jedan službeni izvještaj za krivično djelo Kleveta član 208a. Krivičnog zakona Republike Srpske, od kojih su tri protiv novinara, dvije protiv NN lica i dvije protiv građana”, navode iz ove institucije koja, u okviru svojih nadležosti, pokriva opštine: Višegrad, Rudo, Rogatica, Novo Goražde, Vlasenica, Šekovići, Han Pijesak, Milići, Sokolac, Istočni Stari Grad, Pale, Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža i Trnovo. Više informacija o tome kako će se postupati po ovim prijavama od nadležnog Tužilaštva nismo dobiti. Novinar BN televizije koji radi na području Istočnog Sarajeva Aleksandar Simić za SPIN Info kaže da u njegovom slučaju kriminalizacija klevete neće uticati na pojavu autocenzure. “Kada bi se sudovi i tužilaštva bavili pričama kojima se bave mediji, uz sve resurse koje imaju, sigurno bi otkrili i više nego sami novinari. Mislim da su toga svjesni i funkcioneri o čijim se kriminalnim i koruptivnim djelima izvještava. Vjerovatno im i svi ti savjetici govore da je možda bolje ne tužiti novinara i ‘pustiti’ da sve to prođe, nego da se tim navodima počne baviti pravosuđe koje će vjerovatno više ‘iskopati”, kaže Simić dodajući da ćemo tek u narednom periodu vidjeti kako će se sudije i tužioci ponašati u takvim slučajevima. Aleksandar Simić/ustupljena fotografija OSCE : Mreža kontakt osoba u tužilaštvima i policijskim agencijama pomoći će novinarima i doprinijeti boljoj reakciji institucija u njihovoj zaštiti Iz OSCE-a u Bosni i Hercegovini za SPIN Info navode da će nastaviti pružati pomoć svojim partnerima iz cjelokupnog medijskog spektra, s naglaskom na nezavisne i istraživačke medije. “Namjera Misije je da prati odgovor sektora pravosuđa na prijave klevete, u skladu sa standardima pravičnog sudskog postupka. U međuvremenu, neophodno je raditi na izradi strategije, u cilju pružanja podrške novinarima i medijima, aktivistima za zaštitu ljudskih prava i organizacijama građanskog društva, naročito onima koji djeluju na teritoriji Republike Srpske. Međunarodna podrška i aktivnosti zagovaranja mogu doprinijeti informisanju javnosti i osigurati podršku diplomatske zajednice, a pravna pomoć i jačanje kapaciteta pomoći će onima koji se suočavaju sa pravnim i profesionalnim teškoćama. Medijske slobode i dalje zauzimaju veoma važno mjesto u pravnom sistemu ove zemlje, koji se neprestano mijenja”. Na naše pitanje kakvu saradnju imaju sa Okružnim javnim tužilaštvom u Istočnom Sarajevu odgovaraju da ostvaruje dobru saradnju sa svim tužilaštvima u BiH, uključujući i Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu. Ta saradnja očituju se i u okviru projekta realizovanog u partnerstvu sa Delegacijom EU u BiH i Visokim sudskim i tužilačkim savjetom BiH, tokom kojeg su u tužilaštvima, policijskim agencijama i ministarstvima unutrašnjih poslova imenovani službenici zaduženi za kontakt s novinarima, kako bi onim novinarima kojima je ugrožena bezbjednost bilo omogućeno da od nadležnih organa dobiju potrebnu pomoć. Advokat Tešić: Pravna profesija je na iskušenju Stručnjaci iz oblasti prava upozoravali su na brojne manjkavosti i proizvoljno tumačenje Zakona argumentujući da je ovakvo rješenje korak unazad demokratizaciji društva. Advokat Din Tešić, koji često zastupa novinare koji su žrtve SLAPP tužbi te obespravljene radnike smatra da kriminalizacija klevete nije ništa drugo do zastrašivanje slobodne novinarske profesije koje se pokazuje sada i u praksi. “Jedina brana koja može da štiti istinu od poplave krivičnih prijava ostaje moralan i nekorumpiran sudija ili tužilac. Nikada više pravna profesija nije bila na većem iskušenju, pa se nadam da će ostati malo dostojanstva u pravosuđu da se spriječi progon novinara koji predstoji u nepravedim vremenima koja nam pristižu”, zaključuje Tešić u izjavi za naš medij. Din Tešić/ ustupljena fotografija Osim tužilaca i sudija, iskušenje je pred svima nama. Iako će se međunarodna zajednica kontinuirano zalagati za pravo na slobodu izražavanja i slobodu medija sve dok je to potrebno, organizacije građanskog društva u BiH i građani također imaju važnu ulogu i mogu svojim aktivizmom uticati na postupanje institucija kako bismo kao društvo napredovali u sferi očuvanja ljudskih prava.