“Prointer” priznao poraz i povukao tužbu protiv CAPITAL-a
BANJALUKA – Nekadašnji miljenik i apsolutni pobjednik javnih tendera i poslova sa državom, kompanija “Prointer” povukla je tužbu protiv CAPITAL-a u kojoj su tvrdili da smo im svojim pisanjem narušili poslovni imidž. Firma koja je bez milionskih poslova sa državom ostala nakon uvođenja američkih sankcija (nedavno ukinutih), a u međuvremenu propala, od CAPITAL–a je tražila nadoknadu od 5.100 KM zbog klevete čiji je cilj, kako su naveli, “kaljanje njihovog poslovnog ugleda”. Advokat Aleksandar Jokić koji zastupa CAPITAL, rekao je da je ovo treći i posljednji uspješni postupak u kojem je “Prointer” izgubio ili povukao tužbu. “Ovo je tri nula za nas. U svim procesima protiv “Prointera” CAPITAL je bio uspješan. Posljednja tužba je povučena, a ranije smo dobili presude u našu korist”, rekao je Jokić. Tužba je podnesena u avgustu 2023. godine, a u njoj su tvrdili da u tekstu “Prointer krši zabranu zastupanja SAP-a”, “neistinito i tendenciozno izvještavanje negativno utiče na njihovo poslovanje i narušava poslovni ugled, što na direktan način nanosi štetu, jer izrečene neistine koje se prenose velikom broju ljudi utiču na neopravdano stvaranje negativnog stava prema “Prointeru” kako kod javnog mnjenja tako i kod poslovnih partnera i u poslovnoj zajednici uopšte”. Iz ove kompanije od koje je po priznanju nekadašnjeg predsjednika RS Milorada Dodika, njegov sin Igor “ostvarivao prihode”, zbog toga su tražili naknadu nematerijalne štete u iznosu od 5.100 KM. Međutim, sada su se povukli i odustali od tužbe. U maju 2023. godine, u tekstu koji se nije dopao “Prointeru”, CAPITAL je objavio da su u ovoj firmi pronašli način da prekrše zabranu prodaje i zastupanja poznatog njemačkog informacionog sistema SAP. Podsjetimo, njemačka kompanija SAP raskinula je ranije partnerstvo sa njima, a “Prointer” se potom sa beogradskim predstavništvom francuske kompanije “Atos” prijavio kao konzorcijum na tenderu za izradu informacionog sistema u Željeznicama RS vrijednom gotovo pet miliona maraka. Tako su planirali da zaobiđu zabranu i pribave sebi milionski posao. Interesantno je da je “Prointer”, tvrdio da im je našim pisanjem nanesena šteta, a u tužbi je potvrdio sve navode iz našeg teksta, priznajući da su se udružili sa “Atosom” iz Beograda i “Option Prime” iz Kavadarci koji će isporučiti SAP licence. U tom poslu, “Prointer” je bio zadužen “za pružanje isključivo konsultanskih usluga”. Ovo je bila jedna u nizu takozvanih SLAPP tužbi (eng. Strategic Lawsuit Against Public Participation, koje se kod nas prevode kao “strateška sudska tužba protiv participacije javnosti”, koju je “Prointer” neuspješno podnio protiv CAPITAL-a. Radi se o jednoj od najvećih prijetnji slobodnom novinarstvu ne samo u zemljama Zapadnog Balkana, nego i u cijelom svijetu, a koristi se kao specifičan oblik pritiska na medije i aktiviste putem neutemeljenih tužbi koje imaju za cilj da ih finansijski iscrpe i uguše njihov angažman. Inače, nakon uvođenja američkih sankcija banke su „Prointeru“ pogasile račune, probleme su pokušali da prevaziđu osnivanjem novih firmi. Međutim, banke nisu bile spremne za saradnju ni sa novoosnovanim firmama. Ipak, čelni ljudi ove kompanije ni tada nisu odustali te je vlasnik Bojan Vujić imovinu i obaveze „Prointera“ prenio u dva preduzeća u zamjenu za vlasničke udjele. Tako je u preduzeće „Fusion“ iz Banjaluke unio kapital od 7,2 miliona maraka i postao njegov jedini vlasnik, dok je u firmu „KNCG“ unio 200.000 KM na osnovu kojeg mu je pripao udio u vlasništvu od 95,24 odsto. „Prointeru“ i povezanim firmama nedavno su skinute sankcije OFAC-a. Izvor: Capital.ba
Izvještaj RSF-a za 2025: Smrtonosna godina za novinare
Tokom protekle godine ubijeno je 67 novinara i novinarki, a najmanje 53 od njih su žrtve rata ili kriminalnih mreža, navodi se u novom izvještaju organizacije Reporteri bez granica (RSF). Gotovo polovina (43 posto) novinara ubijenih u proteklih 12 mjeseci, ubijena je u Gazi od izraelskih oružanih snaga. U Ukrajini, ruska vojska nastavlja da cilja strane i ukrajinske novinare, a Sudan se takođe pojavio kao izuzetno smrtonosna ratna zona za novinare. U Sudanu je četvero novinara ubijeno protekle godine dok su obavljali svoj posao, od kojih je najmanje dvoje umrlo nakon što su ih otele snage u Sudanu Rapid Support Forces, navedeno je u izvještaju. Dodaje se da su u Meksiku organizovane kriminalne grupe odgovorne za alarmantan porast ubistava novinara zabilježen u 2025. godini. Navedeno je i da je ova godina bila najsmrtonosnija u posljednje tri godine za Meksiko i da je ta zemlja druga najopasnija zemlja na svijetu za novinare, sa devet ubijenih. Podaci RSF-a su pokazali da su ove godine ubijena dva strana novinara – francuski fotoreporter Antoni Lallican, koji je ubijen u ruskom napadu dronom u Ukrajini, i novinar iz Salvadora Javier Hércules, koji je ubijen u Hondurasu, gdje je živio više od deset godina. Kako se dodaje, svi ostali novinari koji su ubijeni, izvještavali su u svojim zemljama. Kada su u pitanju države koje najviše zatvaraju novinare na svijetu, Kina i dalje zauzima prvo mjesto sa 121 zatvorenim novinarom. U Rusiji je zatvoreno 48 njih i ta zemlja se nalazi na drugom mjestu. Takođe, Rusija ima više zatvorenih stranih novinara nego bilo koja druga država, a u njoj je zatvoreno 26 Ukrajinaca. Mijanmar sa 47 zatvorenih novinara se nalazi na trećem mjestu. Takođe, prema izvještaju RSF-a, godinu dana nakon pada režima Bashara al-Assada, mnogi novinari uhapšeni ili zarobljeni pod njegovom vlašću još nisu pronađeni, što Siriju čini zemljom koja ima najveći broj nestalih novinara. Izrael se nalazi iza Rusije po broju zatvorenih stranih novinara. Do 1. decembra 2025., 20 palestinskih novinara nalazilo se iza izraelskih rešetaka, od kojih je 16 uhapšeno u protekle dvije godine u Gazi i na Zapadnoj obali. Širom svijeta je trenutno pritvoreno ukupno 503 novinara. Novinari ubijeni i ciljani zbog svog posla Thibaut Bruttin, generalni direktor RSF-a, rekao je da je mržnja prema novinarima dovela do smrti 67 novinara ove godine te da to nije bilo slučajno i nisu bili kolateralne žrtve. „Ubijeni su i ciljani su zbog svog rada. Sasvim je legitimno kritikovati medije – kritika bi trebala poslužiti kao katalizator promjena koje osiguravaju opstanak slobodnih medija, javnog dobra, ali nikada ne smije pasti u mržnju prema novinarima, koja je uglavnom rođena iz – ili namjerno podstaknuta – taktikom oružanih snaga i kriminalnih organizacija“, izjavio je Bruttin. Dodao je i da je neuspjeh međunarodnih organizacija, koje više nisu u stanju osigurati pravo novinara na zaštitu u oružanim sukobima, posljedica globalnog pada hrabrosti vlada. „Ključni svjedoci historije, novinari, postepeno su postali kolateralne žrtve, nepogodni očevici, aduti za pregovaranje, pijuni u diplomatskim igrama, muškarci i žene koje treba ‘eliminisati’. Moramo biti oprezni s lažnim predstavama o novinarima: niko ne daje svoj život za novinarstvo – on im se uzima; novinari ne umiru tek tako – oni bivaju ubijeni“, poručio je. RSF ističe da je od ukupnog broja ubijenih medijskih profesionalaca ove godine, najmanje 79 posto njih bili žrtve oružanih snaga ili paravojnih grupa, odnosno 37 novinara i kriminalnih mreža (16 novinara). U izvještaju je navedeno i da je izraelska vojska odgovorna za više od 43 posto zločina počinjenih protiv novinara u proteklih dvanaest mjeseci. „Ukupno, od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila gotovo 220 novinara, od kojih je najmanje 65 ubijeno ili zbog svog posla ili dok su radili“, naveo je RSF. Neki novinari se vode kao nestali više od 30 godina Situacija u zemljama poput Rusije, Gruzije, Azerbejdžana i Bjelorusije ilustruje ozbiljne prijetnje s kojima se suočava sloboda medija u bivšem sovjetskom bloku. U Gruziji, kako se dodaje, autoritarne taktike vlade dovele su do hapšenja gruzijske novinarke Mzije Amagglobeli u januaru. U Azerbejdžanu se 25 novinara trenutno nalazi iza rešetaka. Trenutno se 135 novinara vodi kao nestalo u 37 zemalja. Neki se vode kao nestali više od 30 godina. Iako se novinari vode kao nestali širom svijeta, taj trend naglo raste u Meksiku (28) i Siriji (37). Mnogi u Siriji su bili taoci takozvanog ISIL-a ili zatvoreni od strane Bashara al-Assada, ali pad ova dva režima još nije doveo do pronalaska ovih novinara, piše u RSF-ovom izvještaju. Dodaje se i da 20 novinara trenutno drže kao taoce širom svijeta. Pobunjenici Huti su 2025. godine uzeli sedam novinara za taoce, što Jemen čini zemljom s najvećim brojem novinara žrtava ove vrste otmice u posljednjih 12 mjeseci. Kada je riječ o Maliju, prošle su dvije godine otkako su Salecka Ag Jiddoua, novinara i direktora Radija Coton d’Ansongo, i Moustaphe Konéa, voditelja na istoj lokalnoj radio stanici, oteli članovi neidentifikovane naoružane grupe 7. novembra 2023. godine dok su putovali u Gao, grad na sjeveru zemlje, zajedno sa dvojicom kolega. Izvor: RSF
Udruženje „Umbrella“: Neprihvatljivo diskreditovanje medija od strane gradonačelnika Mostara
Mostar, 3.12.2025.- Udruženje nezavisnih medija Umbrella najoštrije osuđuje javne napade i neutemeljene optužbe koje je gradonačelnik Mostara Mario Kordić, uputio portalu Hercegovina.info putem svojih službenih objava na društvenim mrežama. Ovakvim objavama gradonačelnika, u kojima se novinarima i redakciji pripisuju političke namjere, kreira se atmosfera linča, te se pokušava diskreditovati njihov profesionalni rad i direktno se ugrožava sloboda medija. Takve poruke, dolazeći od nosioca najviše izvršne funkcije u gradu, predstavljaju ozbiljan pritisak na medije i mogu imati dugoročne posljedice po sigurnost novinara i po slobodu informisanja građana Mostara. Novinari portala Hercegovina.info izvještavali su o javnom interesu i to o odlukama, dokumentima i postupanjima institucija, uključujući i one Grada Mostara. Njihov rad se ne smije pokušavati diskreditirati optužbama o „kampanji“, „stvaranju kaosa“, „antiinvesticijskoj klimi“ niti dovođenjem u vezu s političkim motivima, jer je zadatak novinara da preispituju rad institucija i informišu javnost. Ovakva retorika je posebno opasna jer dolazi uz tvrdnje o “crtanju meta”, iako se upravo medijima pripisuju neosnovane namjere, dok se njihovi profesionalni tekstovi predstavljaju kao prijetnja razvoju grada. Time se stvara neprijateljsko okruženje za novinare koji obavljaju svoj posao u skladu sa etičkim standardima. Podsjećamo gradonačelnika Mostara Maria Kordića da je kritičko izvještavanje legitimno i zakonski zaštićeno, da novinari imaju pravo i obavezu propitivati postupke javnih dužnosnika, da javni funkcioneri moraju pokazati viši prag tolerancije prema medijskoj kritici, te da bilo kakvo targetiranje medija može dovesti do prijetnji, pritisaka i zastrašivanja. Umjesto javnih napada, nosioci izvršne vlasti dužni su odgovarati na pitanja, pružati dokumente, objašnjavati odluke i djelovati transparentno. Pritisci na medije, pogotovo kada dolaze s pozicije moći, nisu prihvatljivi i suprotni su evropskim standardima o slobodi izražavanja i javnoj odgovornosti. Udruženje „Umbrella“ pruža punu podršku redakciji portala Hercegovina.info i svim novinarima koji se suočavaju s pritiscima zbog profesionalnog rada. Pozivamo institucije i javne dužnosnike da se suzdrže od izjava koje mogu ugroziti sigurnost novinara, te da omoguće nesmetan rad medija u interesu javnosti. Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Žurnal.info
Mogući stečaj RTV Maglaj kao simptom duboke krize lokalnih medija u BiH
Radiotelevizija Maglaj je pred stečajem. Razlog? Ne može da isplati dugove nastale početkom 21. stoljeća, tačnije između 2001. i 2008. godine. Dugovanja od nepunih 200.000 konvertibilnih maraka, koja se najvećim dijelom odnose na neizmirene obaveze prema penzionom i fondu zdravstvenog osiguranja, narasla su, s kamatama, na gotovo pola miliona maraka. Porezna uprava iz Zenice nedavno je ponudila RTV Maglaj dvije mogućnosti za plaćanje: otplatu osnovnog duga na 18 mjeseci ili izmirenje ukupnog iznosa sa zaračunatim kamatama u periodu od deset godina. Nijedna od ponuđenih opcija za budžet ove medijske kuće nije prihvatljiva, jer se nalazi u nezavidnoj finansijskoj situaciji. „Desetog novembra smo uspjeli isplatiti septembarske minimalce i druge obaveze. Sada imamo mjesec dana ovjerene zdravstvene knjižice. To ne znači da se teška finansijska situacija u našoj kući promijenila nabolje. Sada očekujemo blokadu računa“, kaže novinarka Admira Mulalić, koja je i jedna od vlasnica RTV Maglaj. Sve to ipak znači da je pokretanje stečajnog postupka pitanje dana. „Bila je najavljena inspekcijska kontrola poslovanja za posljednjih četiri ili pet godina. Nama su uradili kontrolu za posljednjih 20 godina i tako smo došli do te cifre, koja nije stajala svo vrijeme. Mi smo se trudili da izmirujemo zaostale obaveze prema svojim mogućnostima. Država je, međutim, rekla da to ne može tako i sada smo pred stečajem“, pojašnjava ona. Firma u kojoj dobit nikad nije dijeljena vlasnicima RTV Maglaj je privatni medij koji ima 11 vlasnika – četvero sadašnjih uposlenika i isto toliko penzionisanih radnika, te troje bivših radnika, koji su u međuvremenu napustili kuću i zaposlili se u drugim firmama. „Ovo je jedina privatna firma u kojoj dobit, bez obzira kolika bila, nikad nije dijeljena vlasnicima. Mi nikad nismo imali dividendu. Taj se novac ostavljao, jer smo znali za dugove od 2001. do 2008. godine i da će doći na naplatu. Mislimo smo da će nas država ostaviti da i dalje radimo, a da prema nekom, ko je ispunio uslove za penziju, izmirimo obaveze da može u penziju. To smo i radili svo ovo vrijeme, a sad ne možemo ni to“, dodaje Mulalić. „Mi smo 2000. godine otkupili RTV Maglaj, koja je u to vrijeme koštala 80.000 konvertibilnih maraka. Digli smo kredite, koje smo vraćali tri godine. Bio je tračak nade da mi kupovinom firme, odnosno vraćanjem tih kredita, kupujemo sebi radno mjesto. No, 25 godina kasnije pokazalo se da to nije baš tako“, podsjeća ona. Pokretanje stečajnog postupka je pitanje dana Za normalno poslovanje RTV Maglaj je potrebno oko 18.000 konvertibilnih maraka mjesečno. Iz opštinskog budžeta ova medijska kuća je za praćenje rada lokalne vlasti godišnje dobijala 66.000 konvertibilnih maraka, te po javnim pozivima za medije desetak hiljada maraka godišnje iz budžeta Zeničko-dobojskog kantona. „Ostatak smo uspijevali zaraditi do ovog rješenja o dugovima za poreze i doprinose. Tih 18.000 mjesečno nije bilo lako obezbijediti, ali smo ih obezbjeđivali. Ljudi koji su koristili naše usluge više ne dolaze, jer se čulo da smo pred stečajem“, kaže Mulalić. Svi rade za minimalnu platu „Moramo reći da mi sve ove godine radimo za minimalnu platu. Svi zaposleni, pa i direktor, primaju minimalnu platu, koja se mijenjala kako je država donosila odluke o rastu minimalca. Mi jedva pokrivamo osnovne troškove. U posljednje četiri godine nikom nismo ostali dužni ni feninga, osim sami sebi“, naglašava radijska voditeljica Merima Pračić, koja je takođe među 11 vlasnika RTV Maglaj. Radio Maglaj je osnovan prije 55 godina, dok je televizijski program pokrenut tokom ratne 1992. godine. Danas je u RTV Maglaj zaposleno osam ljudi. „Ovdje se ne radi o tome da ovih osam ljudi ostane na poslu. U ovom momentu ovdje se radi da Maglaj zadrži svoju radioteleviziju“, kaže Mulalić. „Oni koji su u ovom poslu znaju šta znači dozvola za rad. Za sve ove godine mi nismo imali nijednu pritužbu na naš rad. Najbolje rješenje za nas bi bio kupac, koji bi bio spreman da izmiri dugove. Nije važno hoćemo li mi ostati na poslu. O tome neka odlučuje novi vlasnik, ali nam je bitan taj neplaćeni radni staž“, dodaje Pračić. ‘Radimo na opremi starijoj od nas’, žale se zaposleni na RTV Maglaj RTV Maglaj ne posjeduje imovinu, čijom bi se eventualnom prodajom mogli isplatiti dugovi prema penzionom i zdravstvenom fondu. Skromna i zastarjela oprema nalazi se u prostoru koji je vlasništvu Opštine Maglaj. „Ako vam kažem da u TV realizaciji imamo kabl, koji su postavili ljudi u junu 1992. godine, kad se formirala televizija, mislim da ništa više ne moram da kažem o našoj opremljenosti“, priča Mulalić. „Radimo na opremi starijoj od nas“, dodaje Pračić. Političari ne trpe kritiku U Bosni i Hercegovini važi nepisano pravilo da je finansiranje medija iz budžeta uglavnom povezano s političkim uticajem na uređivačku politiku. To znači da svaka kritika aktuelne vlasti, koja u tom trenutku odlučuje o trošenju javnog novca, može dovesti u pitanje funkcionisanje medija, koji dio neophodnih sredstava za rad dobijaju iz budžeta. Za medijske stručnjake takva praksa je štetna i nedopustiva, te je istovremeno i pokazatelj kakav odnos prema medijima, koji posluju na siromašnom domaćem tržištu, imaju bosanskohercegovački političari. Predstavnici vlasti na svim nivoima u BiH ne žele medije koji će objektivno i kritički izvještavati o njihovom radu. Za Enesa Osmančevića, profesora komunikologije na Odsjeku za žurnalistiku Univerziteta u Tuzli, takva praksa je rezultat „diletantskog poimanja vlasti lokalnih i drugih moćnika“. Smatra da oni zloupotrebljavaju javna sredstva za finansiranje medija, koji će „apologetski raditi u njihovom interesu.“ „Ljudi iz vlasti se jako loše odnose prema profesionalnim medijima i javnosti. Oni bi bili najsretniji kad uopće ne bi bilo medija, a ako već mora da ih bude, onda neka to budu potkupljeni mediji“, kaže Osmančević za Media.ba. To je, prema njegovim riječima, i posljedica ukupnog siromaštva u bosanskohercegovačkom društvu. „Imamo i siromašne medije i siromašnu demokraciju. Na ovaj način, nebrigom za medije i javnost, nebrigom za javno informiranje i pluralnost komunikacije, mi se, zapravo, dovodimo u jedno stanje koje podsjeća na neku vrstu antropološke regresije, dakle, na vraćanje u neke prethodne forme života prije nastanka medija. To govori o inertnosti društva, ali i o diletantizmu vlasti“, smatra Osmančević. Političari
Eskalacija online napada na novinare u Evropi, Balkan među najpogođenijima
Evropska federacija novinara (EFJ) objavila je izvještaj „Prekidanje tišine o online uznemiravanju novinara“ (Ending the Silence on Online Harassment of Journalists), koji pokazuje da su online prijetnje, kampanje blaćenja i digitalno nasilje protiv novinara postali jedan od najozbiljnijih izazova za medijske slobode u Evropi, posebno u državama Zapadnog Balkana. Istraživanje je obuhvatilo sve zemlje u kojima EFJ djeluje, a zasniva se na anketi među sindikatima, intervjuima i radionicama održanim početkom godine, prenijelo je Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS). Prema rezultatima istraživanja, više od 60 posto novinarskih organizacija bilježi porast digitalnih napada, dok se 40 posto susreće sa njihovom normalizacijom, kao da su dio uobičajenog profesionalnog rizika. Žene i manjinske grupe su najčešće mete. U izvještaju je istaknuto da slučajevi iz Srbije, višegodišnje kampanje protiv novinara Dinka Gruhonjića i Ane Lalić Hegediš, „odražavaju mnogo širu pojavu koordinisanih napada“ koji se često preliju iz digitalnog prostora u fizički život. Navodi se i da je u Srbiji 41 posto napadnutih novinara iskusilo neku vrstu online imitacije ili lažnog predstavljanja, uključujući deepfake sadržaje. Sever: Kada ugasiš laptop, posljedice ne nestaju Maja Sever, predsjednica EFJ-a, upozorila je da problem više nije moguće posmatrati kao usamljen ili sporadičan. „Na meti svake online prijetnje stoji stvarna osoba čiji su život, sigurnost i dostojanstvo ugroženi. Ne događa se to u nekom paralelnom svijetu. Kada ugasiš laptop, posljedice ne nestaju. Naša je dužnost da stanemo uz novinare koji trpe ove napade svakog dana“, poručila je Sever. Dinko Gruhonjić, programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), novinar agencije Beta i univerzitetski profesor, rekao je da se napadi rijetko zaustavljaju samo na internetu. „Od jednog lažnog videosnimka počela je lavina pretnji meni i mojoj porodici. Nikada nisam verovao da će vernost profesionalnim principima, istini i pravdi, dovesti do toga da se plašim za sopstveni život u sopstvenoj zemlji“, rekao je Gruhonjić. Ana Lalić Hegediš, predsjednica NDNV-a i novinarka koja je godinama pod udarom mizogine kampanje, kazala je da se napadi odvijaju bez prestanka. „To je moj prosečan dan već godinama: poruke, uvrede, seksualizovane pretnje. U jednom trenutku postane jasno da cilj više nije da vas ućutkaju, nego da vas unište“, rekla je ona. Institucije u Srbiji ne pružaju adekvatnu zaštitu Tamara Filipović Stevanović, generalna sekretarka NUNS-a, ocijenila je da institucije u Srbiji ne pružaju adekvatnu zaštitu. „Policija i tužilaštvo često minimizuju online pretnje, iako znamo koliko brzo digitalni napadi prelaze u fizičke. I dalje verujemo da svaki slučaj mora biti prijavljen bez izuzetka, ali bez sistemske reakcije, država podstiče nekažnjivost“, kazala je Filipović Stevanović. Getoarbë Mulliqi, izvršna direktorica Udruženja novinara Kosova (Asociacionin e Gazetarëve të Kosovës, AGK), naglasila je rodnu dimenziju ovih napada. „Žene novinarke u regionu dobijaju prijetnje silovanjem, seksualizovane deepfake snimke i napade na porodice. To nije samo napad na pojedinku, to je pokušaj da se žene izbace iz javne sfere“, rekla je Mulliqi. EFJ je naveo da u 95 posto prijavljenih slučajeva napadi imaju političku ili ideološku pozadinu, a često se amplifikuju preko bot mreža i polarizovanih grupa. Primjeri takvog targetiranja zabilježeni su u Slovačkoj, Hrvatskoj, Španiji, ali i u zapadnoevropskim zemljama. EFJ je od vlada zahtijevao da obuče policiju i tužilaštvo da prepoznaju digitalno nasilje, redakcijama medija je preporučio da uvedu interne bezbjednosne protokole, a od platformi društvenih mreža da uspostave hitne kanale za novinare i transparentne analize rizika. Cijeli izvještaj nalazi se ovdje. Izvor: Mediacentar/ NUNS
Izabrani dobitnici Novinarske nagrade ‘Srđan Aleksić’
Barbara Matejčić u kategoriji „Za hrabrost“, Mila Vukčević u kategoriji „Za doprinos zajednici“, te N1 Srbija u kategoriji „Za medije“, dobitnici su Regionalne novinarske nagrade „Srđan Aleksić“ za 2025. godinu. Odlukom žirija, Specijalnu plaketu za izuzetnu posvećenost novinarskom pozivu dobila je Novosadska grupa novinarki i novinara. Regionalna novinarska nagrada „Srđan Aleksić“ se dodjeljuje za profesionalno i društveno odgovorno medijsko izvještavanje koje rezultira konkretnim dobrobitima za ljude i zajednice (doprinosi pomirenju, zaštiti ljudskih prava, uključivanju marginalizovanih i ranjivih grupa, rodnoj ravnopravnosti, vladavini prava, kulturi dijaloga, borbi protiv govora mržnje i lažnih vijesti ), te za iskazanu novinarsku hrabrost, objavilo je Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV). Obrazlažući odluku da nagrada „Za hrabrost“ dodijeli Barbari Matejčić, slobodnoj novinarki iz Hrvatske, žiri je naveo kako njen istraživački rad „demonstrira najviše standarde novinarskog zanata: precizno, dokumentovano i bez senzacionalizma rekonstruiše ratni događaj koji je decenijama ostao iskrivljen“. „Njena metodologija, hrabar i temeljni istraživački rad i dubina provere jasno razdvajaju činjenice od pretpostavki, vraćajući nas na elementarnu obavezu novinarstva – da istina bude utvrđena, a ne prepuštena mitu ili manipulaciji“, navedeno je u obrazloženju žirija. Mila Vukčević, novinarka i urednica na Televiziji Crne Gore, dobila je nagradu u kategoriji „Za doprinos zajednici“, kao autorica dokumentarnog filma Brat, koji crnogorsku javnost suočava s mračnim događajima iz ratnih devedesetih. Obrazloženo je da film na najbolji način odražava duh nagrade „Srđan Aleksić“ jer je potresno svjedočanstvo o humanosti, dobročinstvu, hrabrosti i žrtvovanju. Posebna vrijednost filma Brat, naveo je žiri, u tome je što dolazi u trenutku kada se Crna Gora suočava sa snažnim pokušajima osporavanja historijskih činjenica i lažnim interpretacijama i tumačenjima događaja iz bliže i dalje prošlosti. U kategoriji „Za medije“ izdvojila se televizija N1 Srbija, koja je tokom protekle godine pokazala da nezavisno novinarstvo nije luksuz, već neophodan stub demokratije u društvu pod pritiskom, prenosi NDNV. „U društvu u kojem su sloboda medija i javni diskurs konstantno ugroženi, N1 ne samo da dokumentuje stvarnost, već stvara prostor za kritičko promišljanje, kontrolu vlasti i očuvanje javnog interesa. Njihov profesionalizam i etička doslednost pokazuju da mediji mogu biti poslednja linija odbrane demokratskih principa – i upravo zbog toga zaslužuju priznanje“, naveli su članovi žirija. Na konkurs stiglo 40 nominacija Žiri je odlučio da i ove godine dodijeli Specijalnu plaketu i to Novosadskoj grupi novinarki i novinara za izvanredan, predan i solidaran rad tokom studentskih protesta u Srbiji. U obrazloženju se navodi da je „Novosadska redakcija“, sastavljena od novinara iz različitih medijskih kuća, „najslikovitiji primer da je borba za javni interes iznad svega – uključujući konkurentnost, ekskluzivitet i uređivačke razlike matičnih redakcija“. „U proteklih 12 meseci na njih je izvršeno 89 fizičkih napada, od kojih je polovinu počinila policija. Rade pod šljemovima i u zaštitnim prslucima, ali uprkos pritiscima i nasilju, ostaju dosljedni kodeksu i štite javni interes“, naveo je žiri. „Zahvaljujući njima, slike iz Novog Sada obišle su i i dalje obilaze svet, dokumentujući beskrupuloznost, kriminal i korupciju režima“. Ove je godine na konkurs za Regionalnu nagradu „Srđan Aleksić“ stiglo 40 nominacija za 33 novinara i novinarke te sedam medija, o kojima je odlučivao žiri u sastavu: Slavica Lukić i Boris Pavelić (Hrvatska), Ana Hegediš Lalić (Srbija), Vladan Mićunović (Crna Gora) i Borislav Kontić (Bosna i Hercegovina). Novinarsku nagradu raspisuju: Helsinški parlament građana Banja Luka, Mreža za izgradnju mira, Nazavisno društvo novinara Vojvodine, Institut za medije iz Crne Gore i Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“ iz Hrvatske. Svečana dodjela nagrada zakazana je za 6. decembar u Zagrebu, u sklopu manifestacije „Dani Srđana Aleksića“. Izvor: NDNV
Digitalizacija TV signala u BiH do kraja godine, ali ne u svim dijelovima države
Bosna i Hercegovina je dugo bila jedina zemlja u Evropi koja nema digitalno emitiranje televizijskog signala. I dalje, digitalizacija nije u potpunosti implementirana na prostoru cijele države. Projekat digitalizacije, koji je kroz konkretne aktivnosti počeo 2009. godine, bio je u različitim fazama opterećen političkim, proceduralnim, tehničkim i političkim preprekama koje su uzrokovale višestruko odgađanje postavljenih rokova. Iz nadležnog državnog resora uvjereni su da će digitalizacija biti finalizirana do kraja tekuće godine, kako je planirano i najavljeno, iako to neće značiti da će svaka općina biti pokrivena digitalnim signalom koji trenutno uključuje samo programe tri javna servisa. Sve je trajalo dugo godina Puštanjem zemaljskog digitalnog signala u regijama Sarajeva, Mostara i Banjaluke (1. jula), te regiji Zenice (7. oktobra) u DVB-T2/MPEG-4 standardu, Bosna i Hercegovina je nadomak finalizacije dugogodišnjeg projekta koji donosi benefite kako za građane, tako i za javne servise i tržište elektronskih medija u cjelini. Iako je projekat u završnoj fazi, procjenjuje se da su u predstojećem periodu mogući izazovi koji mogu uticati na dinamiku završetka procesa digitalizacije. Prema informacijama iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH, najveći dio teškoća i dalje je povezan sa stanjem infrastrukture javnih RTV servisa, kao i neriješenim vlasničkim odnosima. Iako očekuju da će veliki dio sistema biti montiran i pušten u rad, čime će se značajno proširiti pokrivenost DVB-T2 signalom, naglašavaju da postoji desetak objekata, među kojima je i šest ITC centara na kojima zbog nedostatka infrastrukturnih uvjeta ili neriješenih vlasničkih odnosa, neće biti moguće završiti montažu opreme u predviđenom roku. To znači da pojedine općine u Bosni i Hercegovini još neće biti pokrivene digitalnim signalom do kraja godine. Kako realizacija projekta još traje, nadležno ministarstvo, koje je nosilac Projekta digitalizacije, trenutno ne raspolaže kvantitativnim podacima o ukupnoj pokrivenosti digitalnim signalom po entitetima i Brčko Distriktu. Iz tog resora je za Mediacentar potvrđeno da su odašiljači velike snage, zajedno s pripadajućim odašiljačima male snage (tzv. gap fileri) instalirani u gotovo svim od ukupno devet digitalnih SFN (Single Frequency Network) regija. Naglašavaju da se trenutni broj aktivnih odašiljača, koji se sukcesivno puštaju u rad nakon testiranja i tehničkog pregleda, ne može koristiti kao relevantan pokazatelj ukupne pokrivenosti digitalnim signalom, budući da pojedini odašiljači imaju različitu snagu/zonu pokrivanja, ali i da se pokrivenost signalom progresivno povećava svakim novim odašiljačem. I dalje je na snazi testno emitiranje Trenutno se u mreži Multipleksa A (MUX A) emitiraju isključivo programi tri javna RTV servisa u Bosni i Hercegovini, jer se i dalje radi o testnom emitiranju koje se provodi u skladu s pravilima Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK), a čiji je cilj tehničko ispitivanje i stabilizacija mreže. Da bi pristupili digitalnim signalima BHRT-a, FTV-a i RTRS-a građanima je dovoljan je TV uređaj koji podržava DVB-T2 prijem, koji su standard na tržištu od 2015. godine. U slučaju starijih TV uređaja potrebna je vanjski digitalni prijemnik ili takozvani set-top-box. Očekuje se proširivanje liste na ovaj način dostupnih kanala. Kada javni RTV servisi dobiju dozvole za upravljanje MUX A mrežom po završetku projekta, u skladu s pravilima RAK-a, biće u obavezi da osiguraju ulazak komercijalnih stanica u Multipleks A. Iako je ranijih godina bilo najava mogućnosti subvencija za nabavku digitalnih prijemnika kako bi se omogućio prijem digitalnog signala u domaćinstvima, do sada još uvijek nije usvojen formalni plan za ovakve pogodnosti za građane. Do sada je na Projekat utrošeno ukupno 36.596.557 konvertibilnih maraka, od 36.934.000 konvertibilnih maraka koliko je predviđeno Odlukom Vijeća ministara BiH o uvrštavanju Projekta digitalizacije u program višegodišnjih kapitalnih ulaganja iz 2011. godine. Sredstva po ovoj odluci su definirana dijelom iz budžeta, uplaćenih sredstava na ime dozvola za Univerzalne mobilne telekomunikacijske sisteme (UMTS dozvole), te sredstva ostvarena na osnovu viška prihoda RAK-a. Za realizaciju dijela prve faze (prva A i prva B) utrošeno je ukupno 6.657.300 konvertibilnih maraka, dok je za realizaciju druge i treće faze, te nadogradnju prve faze budući da se radilo o standardu DVB-T, utrošeno ukupno 29.939.257 konvertibilnih maraka. Dodatni troškovi su mogući ukoliko se, nakon puštanja kompletne mreže, utvrdi da postoje područja koja je potrebno dodatno pokriti signalom sa odašiljačima male snage, saopćeno je iz Ministarstva. Digitalizacija emitiranja donosi brojne koristi i za građane i za emitere. Potpuni prelazak na digitalni sistem znači besplatnu distribuciju visokokvalitetnog TV signala na teritoriji cijele države, čime se unapređuje medijska infrastruktura i značajno poboljšava iskustvo gledatelja. Gledaoci dobijaju stabilniju i čistiju sliku, dok emiteri ostvaruju povoljnije i efikasnije uslove emitiranja uz korištenje manjeg frekvencijskog spektra. Time se ujedno stvaraju tehnički preduvjeti za oslobađanje dijela 700 MHz pojasa, koji je ključan za razvoj mobilnih komunikacija. Savremeni DVB-T2 sistem, otporniji na smetnje i većeg kapaciteta od ranijeg DVB-T standarda, omogućava prijem signala u znatno boljoj kvaliteti te otvara prostor za nove funkcionalnosti kao što su elektronski programski vodič (EPG), višekanalni zvuk, interaktivne usluge, kodiranje i PayTV, kao i daljnju ekspanziju HD televizije visoke rezolucije. Dugotrajan proces opterećen brojnim problemima Trag preuzetih obaveza institucija Bosne i Hercegovine u pogledu digitalizacije seže čak do 2006. godine kada je BiH potpisala međunarodni sporazum o prelasku na digitalni signal, koji je ratificiran 2007. godine. Aktivnosti sa ciljem prelaska na digitalno emitiranje počele su 2009. godine, kada je RAK uspostavio stručni forum koji je kreirao „Strategiju za tranziciju sa analognog na digitalno terestrijalno emitovanje“. Dokument koji je usvojilo Vijeće ministara BiH, predvidio je rok za prelazak na digitalno emitiranje do kraja 2011. godine, što je ambicioznih godinu dana ranije od datuma koji je EU odredila za svoje članice. U julu 2010. godine, na prijedlog Ministarstva, Vijeće ministara donijelo je Odluku o usvajanju Projekta digitalizacije mikrovalnih veza javnih radiotelevizijskih servisa BiH, kojom su javni RTV servisi zaduženi za realiziranje projekta, definirane obaveze RAK-a, kao i uspostava Ekspertne grupe za praćenje realiziranja projekta. Iako su sredstva bila predviđena, zbog brojnih tehničkih, proceduralnih i političkih problema, rok je od tada propušten u nekoliko navrata. Izvještaji Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine godinama su gotovo istovjetno upozoravali na izostanak napretka u okviru Poglavlja 10 koje se odnosi na digitalnu transformaciju i medije. Nedovoljna institucionalna kapacitiranost sistema javnog emitiranja Iz nadležnog ministarstva su poručili da je najveći i dugotrajni izazov bila i ostala nedovoljna
Prva presuda za diskriminaciju novinara u BiH kao pobjeda protiv političkih moćnika
Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Banjoj Luci utvrđeno je da je načelnik opštine Šipovo Milan Kovač izvršio neposrednu diskriminaciju nad novinarima Alenom Beširević i Harunom Dinarevićem vrijeđajući ih i ponižavajući. Presudom je utvrđeno da je Kovač razgovarajući s Dinarevićem putem telefona iznio niz uvreda, posebno apostrofirajući navode o seksualnoj orijentaciji, te seksualno ponižavajući Beširević. “Sud utvrđuje da je govor tuženog bio sve, samo ne uobičajen, kulturan i normalan govor lica koje je u to vrijeme obavljalo funkciju načelnika Šipova, lica koje je prethodno bilo narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i lica koje bi trebalo da bude – bar po funkcijama koje je obavljalo, ako ni po čem drugom – samosvjestan, pristojan i odgojen čovjek”, navodi se u prvostepenoj presudi. Sud zaključuje da se sadržaj takvog govora ne može ničim opravdati. “Sud utvrđuje da njegov govor sadrži sve elemente uznemiravanja, što je jedan od oblika diskriminacije, jer je svojim govorom povrijedio dostojanstvo tužilaca tako što ih je brojnim vulgarnostima pokušao zastrašiti, degradirati, ponižavati i vrijeđati”, stoji u presudi. Advokatica Jovana Kisin Zagajac kazala je da su predmeti u kojima se štite novinari i njihovo pravo na slobodu javnog izražavanja najčešće predmeti klevete ili eventualno naknade nematerijalne štete, ali da se ovaj predmet razlikuje jer obuhvata diskriminaciju. “Diskriminacija je jasna, jer je tuženi vrlo otvoreno vrijeđao, ponižavao i stvarao neprijateljsko okruženje i za novinara i za novinarku koji su ga tužili, koristeći zaštićene osnove – različite zaštićene osnove u slučaju jednog i drugog novinara – zbog čega je prema njima počinio diskriminaciju. Zbog toga je ovaj predmet specifičan”, kazala je Kisin Zagajac za Detektor. Navodi da je Kovač diskriminisao novinarku Beširević na osnovu pola, a novinara Dinarevića svrstavajući ga u LGBT populaciju, bez obzira na to da li on toj zaštićenoj grupi pripada ili ne. “Ovo je važno za sudsku praksu: apsolutno nije bitno, kada se vrši diskriminacija, da li žrtva zaista pripada određenoj zaštićenoj grupaciji ili ne — bitno je da onaj ko diskriminiše koristi neki zaštićeni osnov kako bi nekoga ponizio ili mu umanjio prava”, pojasnila je advokatica. Prema podacima Udruženja BH novinari, ovo je prva nepravosnažna presuda za diskriminaciju novinara u Bosni i Hercegovini. Borka Rudić, generalna sekretarka u Udruženju BH novinari kaže da ova presuda nosi poruku da novinari i novinarke trebaju prijavljivati slučajeve diskriminacije po bilo kom osnovu. “A naročito na osnovu spola, te ne odustajati od prava na siguran i dostojanstveno rad. Ovaj slučaj je također pozitivan primjer sudske prakse i korištenja odredaba Zakona o zabrani diskriminacije u BiH uz druge zakone koji su bili osnova podnošenja tužbe protiv načelnika, Milana Kovača i kasnije suđenja pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci”, kazala je Rudić. Nakon objave istraživačkog teksta „Šume Srpske u službi Dodikovog finansijskog i političkog blagostanja“ na portalu Naratorium, načelnik opštine Šipovo Kovač pozvao je urednika portala Dinarevića upitavši ga: “Šta pišeš o meni, šta pišeš na portalu?”. Slijedio je niz uvreda, u kojima je vrijeđana i novinarka Beširević. Cijeli razgovor putem telefona je snimljen i dostupan javnosti. Beširević kaže da je načelnik Šipova, koristeći svoj položaj i moć, pokušao da ih zastraši i ponizi na diskriminirajući način te da ona na takvo ponašanje ne pristaje. “Kao žena i novinarka, osjećam dodatnu odgovornost da pokažem da se dostojanstvo ne može pokoriti moći. Drago mi je što je sud prepoznao da je ponašanje načelnika Šipova bilo diskriminirajuće i da je kao takvo neprihvatljivo. Ovu presudu vidim kao pobjedu dostojanstva novinarske profesije nad političkom moći, zbog čega je ne smatram samo pobjedom novinara Naratoriuma, nego i pobjedom kompletne novinarske zajednice u Bosni i Hercegovini”, kazala je Beširević za Detektor. Vođen drugim slučajevima vrijeđanja i ponižavanja novinara koji su prošli nekažnjeno, Dinarević kaže da se ni sam nije nadao nikakvim reperkusijama. “Očigledno je i on računao na tu nekažnjivost, jer nisam prvi novinar kojem je to priredio. Iz Udruženja BH novinari su, srećom, smatrali da zajedno sa kolegicom Beširević trebam tužiti Kovača i to smo, uz njihovu pomoć, i uradili. Priznajem da me je prvostepena presuda iznenadila i da je pokazala da iživljavanje nad novinarima od strane moćnika neće uvijek proći nekažnjeno. Odluku suda u Banjoj Luci vidim kao moguće ohrabrenje kolegama iz ‘esnafa’ da potraže pravnu zaštitu kada dožive slične situacije”, kazao je Dinarević. Na ovu presudu je dozvoljena žalba Okružnom sudu Banja Luka. (detektor.ba)
BHRT: Ako nadležni hitno ne reaguju, tražićemo zaštitu prava pred drugim instancama
Menadžment Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) uputio je Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, kao osnivaču, zakonodavnoj, sudskoj i izvršnoj vlasti Bosne i Hercegovine, popis hitnih zahtjeva koji bi omogućili normalno funkcioniranje BHRT-a. – Zahtijevamo od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, s obzirom na njenu supsidijarnu odgovornost kao osnivača BHRT-a, i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da obezbijede provođenje/poštivanje člana 23. Zakona o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 78/05, 32/10, 51/15 i 25/16) od strane sva tri javna RTV servisa; – Zahtijevamo od Vijeća ministara BiH da hitno obezbijedi kreditna sredstva sa odgođenim plaćanjem za BHRT i da bude garant za BHRT. Sredstva su neophodna za potrebe plaćanja svih dugovanja BHRT-a, a kredit će biti pokriven i vraćen nakon naplate potraživanja BHRT-a po okončanju sudskih sporova sa Radio-televizijom Republike Srpske (RTRS). Istovremeno tražimo da Vijeće ministara BiH donese i odluku da se iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) ili tekuće budžetske rezerve BHRT-u hitno dodijele sredstva za izmirenje dugovanja BHRT-a. – Od predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH zahtijevamo utvrđivanje i javno objavljivanje razloga za odugovlačenje sudova u Republici Srpskoj kod donošenja presuda u sporovima između BHRT-a i RTRS-a u skladu sa Odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj: AP-4567/23 od 27.03.2025. godine; – Zahtijevamo hitno formiranje ad hoc komisije Parlamentarne skupštine BiH, koja će sa Upravnim odborom BHRT-a i menadžmentom BHRT-a izraditi strategiju rješavanja problema i očuvanja BHRT-a. Imajući u vidu rokove iz Reformske agende BiH, koja je prihvaćena od strane Evropske komisije, a koji se odnose na BHRT i ukoliko Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara BiH ne preuzmu svoje obaveze u cilju zaštite i opstanka BHRT-a u roku od 30 dana, bit ćemo prinuđeni na pokretanje procedura za zaštitu svojih prava pred drugim instancama.
Sud potvrdio da je Elek lagao i oklevetao Vukelića i CAPITAL
BANJALUKA – Osnovni sud u Banjaluci presudio je da je predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra “Jahorina” Nedeljko Elek lagao i oklevetao glavnog urednika portala CAPITAL Sinišu Vukelića i naložio mu da mu na ime obeštećenja isplati 5.000 KM. “Obavezuje se Nedeljko Elek da Siniši Vukeliću isplati iznos od 5.000 KM sa zateznim kamatama na ime štete pričinjene njegovom ugledu uzrokovane iznošenjem neistinitih navoda na svom javnom profilu na društvenoj mreži Twitter 30. 6. 2023. godine, te na konferenciji za novinare na otvaranju ljetne sezone na Jahorini“, navodi se u presudi ovog suda. Osim ovoga, sud mu je naložio i da plati preko 2.500 KM sudskih troškova. Elek je na Twitteru u junu te godine, nakon priče CAPITAL-a o OC “Jahorina”, objavio da je Vukelić od njega tražio 6.000 KM kako novinari ne bi pisali o dešavanjima u ovom javnom preduzeću. FOTO: Dio presude Sud je potvrdio da je Elek na ovaj način pokušao da naruši Vukelićev ugled i predstavi ga kao kriminalca i reketaša koji novinarstvo koristi samo kao paravan za svoje iznude i ucjene. “Nesporno je da je tuženi (Elek) navedenim iznošenjem neistinitih tvrdnji dao krajnje uvredljivu i klevetničku izjavu nazvavši i označivši tužioca (Vukelića) kao osobu koja je iznuđivala od njega novac da bi prestao pisati o OC “Jahorina”. Prenio je takvu izjavu široj javnosti na Tviteru i konferenciji za štampu znajući pri tome da je ona neutemeljena, uvredljiva i usmjerena na diskreditaciju tužioca i kao osobe i kao uglednog novinara“, navela je sudija Snježana Savić u presudi i dodala da je Elek kao javna ličnost bio svjestan činjenice da su mediji moćan i uticajan društveni faktor koji bitno, a ponekad i presudno utiče na kreiranje mišljenja i stavova u društvu. Dakle, spornim izražavanjem u javnosti, navodi sudija u presudi, postojala je namjera da se tužilac kao ugledni novinar omalovaži i okleveta, te da mu se time naruši društveni i privatni status. “U skladu sa navedenim sud je cijenio da u ovom slučaju postoji “hitna društvena potreba” da se prema tuženom primijeni sankcija (naknada štete) jer se navedenim tekstom, kao i neposrednim iznošenjem neistina na konferenciji za štampu zadire i vrijeđa privatni i poslovni ugled u čast tužitelja“, navedeno je u presudi. U presudi se ističe i da se u konkretnom slučaju radi o iskusnom i jednom od najuglednijih istraživačkih novinara u zemlji, osnivaču i uredniku portala CAPITAL, medija koji je postao sinonim za razotkrivanje korupcije i nepravilnosti, čiji rad je kao i rad portala nagrađivan brojnim nagradama Evropske unije. Takođe, navodi se da je Vukelić bio predsjednik Kluba novinara Banjaluka, čiji je ugled kapital, stečen decenijama mukotrpnog i poštenog rada, te da uz sve to nikada nije bio kažnjavan. „Osporavanje tuženog da je prouzrokovao štetu tužitelju temelji se na tvrdnjama da je i on javna ličnost i novinar sa dugogodišnjim iskustvom i da je i njegov rad izložen sudu javnosti, pa je stoga dužan trpjeti ne samo pohvale već i kritike. Navedeno se ni u kom slučaju ne može prihvatiti, jer bi to dovelo do stanja nesigurnosti i anarhije u kojem nije važna istina, već samo nečije neargumentovano mišljenje“, navodi se u presudi. FOTO: Dio presude Elek na sudu ipak priznao da je lagao Inače, Vukelić je Eleka tužio krajem 2023. godine nakon niza objava na Twitteru, današnjem X-u u kojima je tvrdio da mu je Vukelić tražio 6.000 maraka da portal CAPITAL prestane da piše o OC “Jahorina”, kao i izjava koje je iznosio u raznim televizijskim emisijama i na konferencijama. Uprkos tvrdnjama na X-u, na posljednjem ročištu u julu ove godine Elek je sam priznao da je lagao i da glavni i odgovorni urednik portala CAPITAL Siniša Vukelić nikada od njega nije tražio famoznih 6.000 KM da se prestane pisati o problematičnom poslovanju ovog javnog preduzeća. Prema zapisniku sa suđenja, Elek je decidno rekao da nije poznavao Vukelića od ranije, da on nije potpisnik nijednog objavljenog teksta na CAPITAL-u, te da smatra da sudnica nije mjesto gdje bi trebali raspravljati, nego javni prostor, pošto su obojica javne ličnosti. Elek je, na prvom ročištu po prvoj od dvije tužbe koje su podnesene protiv njega, svoje tvrdnje za potrebe suđenja nazvao “mišljenjem” koje nije mogao potkrijepiti nijednim dokazom. Novac od presude ide u fond za istraživačke priče o OC „Jahorina“ Glavni urednik CAPITAL-a Siniša Vukelić kaže da je zadovoljan presudom i činjenicom da je uspješno dokazano da su Elekovi navodi brutalna kleveta. “Dokazali smo da je Elek smišljeno iznio klevetu jer se nije mogao argumentovano odbraniti od činjenica koje smo iznosili u seriji tekstova o krajnje sumnjivim i nezakonitim poslovima u OC Jahorina. Optužbe, uvrede i klevete na moj račun i bez ikakvog osnova, Elek je nastavio da iznosi, što jasno pokazuje da postoji namjera da naruši moj i kredibilitet medija kao jednog od rijetkih u cijeloj zemlji koji pišu o poslovanju OC “Jahorina” i načinu na koji se upravlja njegovom imovinom. Mi smo protiv njega podnijeli još jednu tužbu za koju takođe očekujemo da ima isti ishod kao i ova “, rekao je Vukelić. Napominje da će novac od presude, čim ona postane pravosnažna, biti iskorišten na onaj način kako je to najavio na Twitteru: Na konkurs za pet najboljih novinarskih priča o poslovanju OC “Jahorina”. “Novac ćemo iskoristiti kao što je i najavljeno, za finansiranje konkursa za istraživačke novinarske priče na temu korupcije u poslovanju OC “Jahorina“, rekao je Vukelić. Izvor: Capital.ba