BERKOVIĆI: Od Vlade RS ne dobijaju ni obećanje
Izrazito nerazvijena opština s nešto više od dvije hiljade stanovnika, Berkovići se nalaze na rubu entitetske linije i na rubu interesovanja vlasti i institucija Repulike Srpske za građane ove opštine. BERKOVIĆI – Berkovići imaju veliku površinu plodne zemlje, značajne kulturno-istorijske spomenika i veliki potencijal za razvoj turizma. Ono što ova opština nema je nikakva podrška republičke vlasti. To se vidjelo i na primjeru kako je Vlada RS na sraman način postupila s građanima koji su 2022. godine ostali bez krova nad glavom usljed razornih zemljotresa. Opština Berkovići bila je epicentar najjačeg zemljotresa koji je te godine pogodio Hercegovinu, u kojoj je oštećeno 340 objekata, procijenjena šteta iznosila je oko 2,5 miliona maraka. Čak ni tada niko od zvaničnika Republike Srpske nije došao da obiđe građane ove opštine. Nedugo nakon potresa Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je donijelo odluku da opšinama Stolac i Ljubinje isplati po milion maraka u svrhu sanacije šteta prouzrokovanih zemljotresima, dok je opština Berkovići, koja je bila epicentar zemljotresa, izostavljena iz toga. Opštinske vlasti, iznenađene tom odlukom, reagovale su preko medija i izvršile pritisak na predsjedništvo i nadležne da promijene ovu odluku i uvrste Berkoviće u raspodjelu sredstava. Od tih milion maraka odlučeno je da 600 000 KM ide kao pomoć građanima, a 400 000 za obnavljanje javnih objekata. Od Vlade RS još ništa nisu dobili, a to je najviše pogodilo građane koje je i zemljotres najviše pogodio. „Od Vlade RS nismo dobili niti jednu marku, iako je Vlada RS preuzela obavezu u avgustu 2022. koja se odnosila na izgradnju devet stambenih objekata. To su stambeni objekti porodica koje su pretrpjele najveća oštećenja, objekti 5. i 6. kategorije, objekti koji nisu uslovni za život ni bezbijedni. Do dana današnjeg Vlada RS nije pokrenula niti javnu nabavku. Uprkos čestim urgencijama. Mi smo od milion maraka izmirili ostalu štetu i sada je paradoks da jedini nisu dobili naknadu ovi koji su pretrpjeli najveća oštećenja“, rekao je za Impuls zamjenik načelnika Berkovići Bojan Samardžić. Sada, dvije godine nakon zemljotresa, devet porodica nema krov nad glavom. Zbog čega se Vlada RS na ovakav način odnosi prema građanima Berkovića može se samo pretpostaviti. „Ako bih rekao da je saradnja simbolična, ne bih bio u pravu. Praktično te saradnje i nema. Opština Berkvići ima široko otvorena vrata za predstavnike republičke vlasti, mi smo uputili niz akata, mogu slobodno reći stotine akata, gdje smo slali naše projektne aplikacije, zahtjeve za prijem, zatim poziv u radne posjete, ali nismo naišli na odobrenje s druge strane. Činjenica koja pokazuje o kakvoj se nesaradnji radi, govori i to da smo u prethodinih 12 godina prošli na svega tri projekta iz programa javnih investicija“, navodi Samardžić. Kapitalni projekti Ovakav odnos vlasti može jedino da se protumači kroz političku prizmu. Berkovići su opoziciona opština i proteklih dvanaest godina imali su samo jednu zvaničnu posjetu vrha Republike Srpske. Tek 2020. godine premijer Radovan Višković je posjetio Berkoviće. Razlog posjete je bila izgradnja vjetroelektrane „Hrgud“ koja je trebalo da bude puštena u mrežu 2023. Takođe put Berkovići – Nevesinje je bila tema radne posjete i premijer je tada izjavio da će već te godine biti raspisan tender za početak radova. Premijer je tada za medije izjavio da je Vlada RS izdvojila 120 hiljada maraka za pristup pitkoj vodi građanima. „Rečeno je da tu na tom prostoru živi oko 150 domaćinstava, da je neophodno nekih 120 hiljada maraka da ljudi dobiju vodu i zaista ja sam to prepoznao kao prvi prioritet. Zamislite da neko domaćinstvo danas treba da funkcioniše u 21. vijeku, a da nema vode. I sigurno je da će vlada odobriti ta sredstva.“ Od obećanih 120 hiljada, vlada je isplatila 100, a dva velika projekta, vjetroelektrana i saobraćajnica Nevesinje – Berkovići još nisu ni u početnoj fazi, prije bi se moglo reći da za sada nema ni naznaka da će biti urađeni. Oba projekta su bili kapitalni projekti oko kojih je trebalo razvijati ovu lokalnu zajednicu. Međutim, od vjetroelektrane ni nakon četiri godine nema ništa. Njemačka razvojna banka se povukla iz projekta zbog sankcija Njemačke rukovodstvu Republike Srpske. Vlada se poslije te odluke pohvalila da imaju još zainteresovanih za ovaj projekat. Prvo se govorilo o Kinezima, pa nakon zvanične posjete Mađarske saopšteno je da Mađarska ulazi u ovaj projekat. Vjetroelektrane još uvijek nema, a ni zvanične najave ko će investirati. Ni drugi kapitalni projekat neće biti urađen, jer je vlast ispustila šansu i izigrala građane. Još u februaru ove godine Impuls je otkrio da Kraljevina Holandija neće uplatiti 2,9 miliona evra za rekonstrukciju puta Nevesinje – Berkovići, koju je vlada te zemlje odobrila još 2018. godine, jer Vlada RS nije ispunila svoj dio obaveza. Godinu dana prije potpisivanja granta, u februaru 2017. godine, opštine Berkovići i Nevesinje su posjetili predstavnici holandske vlade i saopštili da će sredstva uskoro biti odobrena što je naredne godine i realizovano. Tada je rečeno i da će radovi biti završeni najkasnije do 2021. godine. Projekat je unesen i u plan javnih nabavki JP „Putevi RS“ za 2019. godinu. Vrijednost radova procijenjena je na 20 376 859,03 maraka bez PDV-a, a kao okvirni datum pokretanja postupka naveden je april te godine. Međutim, u maju 2019. godine, na sjednici održanoj 23. maja 2019. Skupština opštine Nevesinje zadužila je načelnika te opštine da Vladi RS podnese inicijativu, kojom se traži da sredstva namijenjena za modernizaciju puta do Berkovića budu preusmjerena za sanaciju i izgradnju tunela na putu Nevesinje – Mostar. Nakon toga u planu javnih nabavki JP „Putevi RS“ narednih godina modernizacije tog puta nema. Jasno je da je ovaj projekat odbačen, ipak to nije spriječilo ministra Nedeljka Čubrilovića da početkom ove godine za medije izjavi da modernizacija puta Nevesinje – Berkovići samo što nije počela. Očigledno se radilo ili o neznanju ili o obmanjivanju javnosti, jer put nije izgrađen ni kada je bila dostupna finansijska pomoć Holandije. Život u Berkovićima Kada je ekipa Impulsa prije četiri godine posjetila Berkoviće mještani su se tada žalili na iseljavanje stanovništva i nepostojanje usluga koje su potrebne za svakodnevno funkcionisanje. Poruka mještana iz Berkovića je glasila: Berkovići nemaju pekaru, knjižaru, banku, a mještani su kivni na više
OTIŠAO JE IBRO, OSTALA JE OPŠTINA: Vrijednost oduzete imovine još nije procijenjena
Bivšem načelniku sarajevske općine Stari Grad Ibrahimu Hadžibajriću trenutačno se sudi pred Kantonalnom sudu u Sarajevu sudi zbog krivičnih djela organizovani kriminal, zloupotreba položaja/ovlaštenja, pranje novca, primanje i davanje dara. Po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo, do sada je privremeno oduzeto nekoliko nekretnina, luksuzni automobil, novac na računima i udjel u investicionom fondu koji su povjereni na čuvanje i upravljanje Federalnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom. STARI GRAD SARAJEVO – Sredinom juna 2024. godine u sarajevskom Kantonalnom sudu počeo je glavni pretres u predmetu protiv Ibrahima Hadžibajrića i drugih. Nešto više od sedam mjeseci nakon hapšenja Hadžibajrića i drugih sredinom januara 2024. godine, federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom zaplijenila je tri parkinga u Starom Gradu, koji su povezani sa Ibrahimom Hadžibajrićem. Riječ je o tri parkinga na lokacijama Tekija – Čikma bb, Kovači bb i Safvet-bega Bašagića bb te neizgrađeno građevinsko zemljište. Odluka Agencije o pečaćenju objekata i preuzimanje u svoju nadležnost došla je po naredbi Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo zbog sumnje na krivična djela zloupotreba položaja, pranje novca, davanje dara i drugih oblika koristi. Sud Bosne i Hercegovine naložio je Federalnoj agenciji za upravljanje nelegalno stečenom imovinom da upravlja oduzetom imovinom u vrijednosti 300.000 KM, koja se povezuje sa Ibrahimom Hadžibajrićem i Elmedinom Karišikom. “Ovo je još jedan pokazatelj pune primjene Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom u Federaciji Bosne i Hercegovine kojim se šalje jasna poruka da se kriminal ne isplati. Provođenjem svojih nadležnosti, Agencija se još jednom dokazala kao pouzdan partner domaćim i međunarodnim institucijama u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, te nastavlja sa intezivnim radom na ovom i drugim zaprimljenim predmetima”, poručili su iz Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom. Hanadi Karić, pomoćnica direktora Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom, za Tačno.net portal navela je kako su do sada oduzete četiri firme koje obuhvataju tri parking prostora i tri poslovne jedinice, tri parking prostora na neizgrađenom građevinskom zemljištu, tri stambene jedinice, od čega su dvije u Sarajevu, a jedna u Hrvatskoj, jedna zgrada u izgradnji, jedno motorno vozilo i jedan investicioni fond. Kada je u pitanju upravljanje oduzetom imovinom koja se odnosi na četiri firme koje obuhvataju tri parking prostora i tri poslovne jedinice, u momentu privremenog oduzimanja, općina Stari Grad je imala zaključen ugovor o zakupu sa licima u postupku. “Kako je za jedan parking istekao ugovor o zakupu, Općina nije htjela dalje produžiti isti, taj parking je vraćen općini. Druga dva su još uvijek na upravljanju kod Agencije u okviru firmi gdje su registovani”, pojašnjava Karić. Irfan Čengić, aktualni načelnik općine Stari Grad, kaže kako zaplijenjeni parkinzi imaju različite statuse i ugovore. “Tekija Čikma je parking koji je dijelom u privatnom, a dijelom i općinskom vlasništvu i on se ne izdaje dok Sud ne donese mjere za pravoslužnost”, navodi Čengić te dodaje kako je parkinge Patke i Kovači Agencija izdala Općini, koja to izdaje građanima, jer je Sud oduzeo ZK zemljište, a ne firmu. Kad su u pitanju tri parkinga na neizgrađenom građevinskom zemljištu, kako pojašnjava Hanadi Karić iz Agencije, dva parkinga je agencija dala u zakup općinskoj firmi nadležnoj za upravljanje parkinzima, dok je jedan vraćen vlasniku. Imaš kuću, vrati parking Načelnik Čengić nam je potvrdio da nadzor nad parkinzima na Trgu Austrije i Domu armije do kraja godine ima Agencije te da će potom biti predati u nadležnost Općine. “Ova dva parkinga izdaje Agencija, a dva koja je izdala općini mi smo stavili u službu građana”, kaže Čengić. Dva mjeseca nakon pljenidbe parkinga, u sklopu istrage nad uhapšenima u akciji “Start”, među kojima je bivši načelnik općine Stari Grad Sarajevo Ibrahim Hadžibajrić, službenici Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom zaplijenili su i stan u vrijednosti od 280.000 KM. Kako je saopšteno iz agencije, stan se nalazi u Ulici Koturova 5 na poručju sarajevske općine Stari Grad. Istražni organi su došli do stana prilikom istrage nad pravnim licem “Plaza Group”, koje je u vlasništvu Elmedina Karišika, koji je također uhapšen u navedenoj akciji. Na dan kada je Kantonalni sud potvrdio optužnicu protiv Hadžibajrića i drugih, 24. aprila, uslijedio je nastavak pljenidbe imovine nekadašnjeg načelnika općine Stari Grad. Pripadnici federalne Agencije za upravljanje oduzetom imovinom, po naredbi Kantonalnog suda u Sarajevu, zaplijenili su stan i garažu Ibrahima Hadžibajrića, u sarajevskom naselju Skenderija. “Naši pripadnici, u asistenciji sa sudskom policijom, na Skenderiji su oduzeli stan veličine od 75 kvadrata. Postupili smo po naredbi Kantonalnog suda, preuzeli smo nekretninu”, izjavio je tada vršilac dužnosti direktora Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom Emir Bašić za portal N1. Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo rekli su da je do sada privremeno oduzeto nekoliko nekretnina, luksuzni automobil, novac na računima i udjel u investicionom fondu, koji su povjereni na čuvanje i upravljanje Federalnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom sa kojom je ostvarena odlična saradnja u finansijskoj istrazi. Poseban značaj saradnje sa inostranim pravosudnim organima se ogleda u činjenici da je prvi put odlukom domaćeg suda ishodovana privremena mjera oduzimanja nekretnine u inostranstvu (apartman Ibrahima Hadžibajrića u Baškoj Vodi) na osnovu Strazburške konvencije iz 1990. godine, čime je Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo postavilo temelj za tužilačku i sudsku praksu oduzimanja imovine osumnjičenih u inostranstvu. Ibrahim Hadžibajrić se tereti da je apartman u Baškoj Vodi kupio na način da je optuženi Fahrudin Novalija dao mito Ibrahimu Hadžibajriću za nezakonitu prodaju zemljišta u ulici Magoda u Općini Stari Grad, koju je u ime Ibrahima Hadžibajrića kao prljav novac oprao Seid Hadžibajrić, a Ibrahim Hadžibajrić od njega kupio apartman u Baškoj Vodi u Republici Hrvatskoj. Naime, Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu Tužilaštva Kantona Sarajevo protiv Ibrahima Hadžibajrića, Elmedina Karišika, Seida Hadžibajrića, Alme Destanović , Fahrudina Novalije i firme “PLAZA GROUP” zbog najtežih koruptivnih krivičnih djela propisanih zakonima Federacije BiH i Kantona Sarajevo. Ibrahim Hadžibajrić optužen je za više krivičnih djela tokom mandata načelnika Općine Stari Grad Sarajevo, a Alma Destanović za krivično pravne radnje koje je počinila kao sekretar uprave Općine Stari Grad Sarajevo. Ibrahim Hadžibajrić i Elmedin Karišik terete se da su organizovali kriminalnu grupu koja je od 2019. godine do 2023. godine počinila niz krivičnih djela povezanih sa zloupotrebama i nezakonitim izdavanjem nekretnina u vlasništvu Općine Stari Grad Sarajevo. Ibrahim Hadžibajrić i Alma Destanovć su prekoračenjem svojih službenih ovlaštenja zaobilazili Općinsko vijeće Općine
Po uzoru na republičku i lokalnu vlast u Banjaluci: Ćosićeve mahinacije sa Zakonom o javnim nabavkama
Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, je po uzoru na izgradnju teniske arene za potrebe “Srpska open” u Banjaluci, većinu ovlaštenja oko izgradnje memorijalnog kompleksa posvećenog stradalim Srbima Sarajevsko-romanijske regije prebacio na boračku organizaciju. Sve kako bi zaobišao Zakon o javnim nabavkama BiH. ISTOČNO SARAJEVO – Netransparentno trošenje javnog novca nije samo karakteristično za Banjaluku, već i za Istočno Sarajevo. Brojni su primjeri, a jedan se odnosi na gradnju memorijalnog kompleksa posvećenog stradalim Srbima Sarajevsko-romanijske regije. Naime gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić je po uzoru na izgradnju teniske arene za potrebe “Srpska open” u Banjaluci, većinu ovlaštenja oko ovog kompleksa prebacio na boračku organizaciju opštine Istočno Novo Sarajevo, a koja je zatim sa firmom “Uniotec” sklopila posao vrijedan 2,2 miliona KM. Grad Istočno Sarajevo je obezbijedio novac za realizaciju projekta, a boračka organizacija je preuzela obavezu da izabere izvođača radova i uredi prostor parka i terena, elektro, mašinske i hidrotehničke instalacija kao i ozelenjavanje prostora. Time je vlast u toj lokalnoj zajednici mimoišla Zakon o javnim nabavkama BiH, što su potvrdili revizori u svom izvještaju u kojem je navedeno da su se ovi poslovi morali sprovesti u okviru tog zakona. Ćosić je inače ranije priznao da je sve radio kako bi zaobišao javne nabavke, a u tome nije vidio nikakav problem. Ovo inače nije jedina primjedba koju su revizori uputili gradonačelniku Ljubiši Ćosiću. Naime, oni su otkrili da su se kod popravke i održavanja službenih vozila nabavke sprovodile kroz više direktnih sporazuma, čime su one dijeljene, što je takođe nezakonito. Takođe, kod isplate regresa za korišćenje godišnjeg odmora i pomoći zaposlenima nisu obračunati i uplaćeni porezi i doprinosi od skoro 100.000 KM. Isto tako Ćosić je donio i odluku kojom je građevinsku mašinu vrijednu 109.863 KM prenio sa Grada na javno preduzeće “Komunalno” sa Pala, što nije smio bez odluke Skupštine grada. Grad Istočno Sarajevo je zbog ovakvih poteza od revizora dobio mišljenje sa rezervom i preporuku da usluge i radove tamo gdje se koriste javna sredstva uskladi sa gore spomenutim zakonom. To nije jedini primjer, što se vidi iz pisanja medija. Idejno rješenja za pasarelu se bira dva puta Da se mu Zakon o javnim nabavkama i nije previše bitan, Ćosić je potvrdio i na drugim projektima. Naime, Grad Istočno Sarajevo je ove godine raspisao konkurs za izbor idejnog rješenja izgleda pasarele koja bi po okončanju izgradnje trebala spojiti opštine Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo. U tom potezu ne bi ništa bilo čudno da tri mjeseca prije objave konkursa Ćosić nije objavio slike za koje je tvrdio da predstavljaju idejno rješenje za tu pasarelu. To je za sobom povlačilo pitanje zbog čega se pokretao konkurs, ako je idejno rješenje izgleda te pasarele spremno. Ćosić je tom prilikom tvrdio da su objavljene fotografije „preliminarni crteži, koje su uradile njegove kolege koje imaju projektantsku kuću, čisto da se pokaže kako bi otprilike mogla izgledati pasarela i okolni prostor “. Naveo je da je te rendere pro bono pripremila firma “2D plan” iz Istočnog Novog Sarajeva. Interesantno je da je upravo ta firma pobijedila na konkursu. Pobjeda je na ovom konkursu sa sobom je nosila ugovor za izradu glavnog projekta pasarele za šta Grad Istočno Sarajevo planirao oko 76.050 KM. CAPITAL.BA/MISBIH.BA
TREBINJE: Afere vlasti u medijskim napisima i u ladicama tužilaštva
Posljednji četvorogodišnji mandat aktuelne gradske vlasti u Trebinju obilježile su brojne afere, neke od njih završile su na sudu, neke u vidu krivičnih prijava čekaju svoj red u ladicama Okružnog javnog tužilaštva u ovom gradu. Neke su samo ostale u medijskim tekstovima koje je, između ostalih, objavljivao i portal Direkt. TREBINJE – Od 2016. godine u Trebinju je u kontinuitetu na vlasti SNSD sa svojim koalicionim partnerima. U izbornoj kampanji 2020. godine obećavali su mnogo, no nisu sva obećanja ispunjena, iako vlast uvjerava da su radili u najboljem interesu građana, pošteno i odgovorno. No, činjenice ne govore uvijek u prilog tome. Neka od obećanja, poput aerodroma, nisu ni započeta, a neka, poput obilaznica, nisu daleko odmakla. Sa istim žarom, starim i novim obećanjima, vlast je ušla u novu kampanju. Istovremeno, posljednji četvorogodišnji mandat aktuelne gradske vlasti obilježile su brojne afere. Neke od njih završile su na sudu, neke u vidu krivičnih prijava čekaju svoj red u ladicama Okružnog javnog tužilaštva u ovom gradu, a neke su samo ostale u medijskim tekstovima koje je, između ostalih, objavljivao i portal Direkt. Mirko Ćurić na mjestu je gradonačelnika Trebinja šest godina. Izabran je na vanrednim izborima 2018. godine, a poziciju je praktično naslijedio od kuma i stranačkog kolege Luke Petrovića. Gradonačelnik Ćurić ostaće upamćen po obračunu sa lokalnim vatrogascima koji su tražili povećanja zarade koje im je garantovao kolektivni ugovor. No, gradonačelnik se tome protivio, pa je neposlušne vatrogasce počeo premještati na druga radna mjesta, degradirajući njihov status. Da je Gradska uprava postupala mimo zakona, potvrdio je u više presuda i Osnovni sud u Trebinju, o čemu je Direkt izvještavao u više navrata. U svom višegodišnjem mandatu gradonačelnik Ćurić je uspio i da sedamdesetogodišnjoj punici u zakup dodijeli državnu parcelu na 20 godina, kako bi se ona bavila voćarstvom i vinogradarstvom. Direkt je prvi objavio tu priču, a Ćurić je našem mediju spočitavao to da njegovoj punici ne želimo dug životni vijek. Grad Trebinje je u ovom periodu uspio da se u čak jednom danu zaduži za 10 miliona maraka. „Crni dan za Trebinje, idemo ka dužničkom ropstu i to baš ususret izborima“, tako su govorili opozicioni odbornici u skupštinskim klupama. Gradonačelnik se branio da to nije njegov kredit, već da ga je izglasala odbornička većina, uz opasku da će Trebinje „nastaviti putem razvoja“. Nakon više pokušaja, podizanja i smanjivanja cijene, najavljivanih protesta i blokada, te poništenih tendera, Grad Trebinje je uspio da ugradi reflektore na fudbalskom stadionu „Police“. No, do danas još nijedna utakmica nije odgirana pod novim reflektorima. Pobjednički konzorcijum koji je dobio posao vrijedan oko dva miliona maraka, dobila je vlastima omiljena „Herc gradnja“, zatim firma „Nexen“ iz Banjaluke, ali i firma odbornika Ranka Bošnjaka „Monting energetika“. Odbornik je u škupštini glasao za odluku o izgradnji reflektora, a nedugo potom i dobio posao ugradnje. Tragom priče Direkt portala, Transparency international BiH je protiv Bošnjaka podnio prijavu zbog sukoba interesa. Nakon toga, Bošnjak je poziciju direktora u firmi prepustio svom sinu Bojanu i tako otklonio sukob interesa, a nadležna komisija tek naknadno utvrdila da on nije u sukobu. Budući da je nedvosmisleno utvrđeno da je Ranko Bošnjak bio u sukobu interesa u trenutku prijave i objave našeg teksta, TI BiH je nastavio pravnu borbu u ovom predmetu. Proteklih godina Gradska uprava je nastavila javni novac svih građana Trebinja da dodjeljuje medijima koji izvještavaju po njihovoj volji. Prema godinama ustaljenim tenderima, najviše novca dobila je lokalna Herceg televizija. Iz opozicionih redova mogle su se čuti kritike i na račun netransparentne podjele javnog novca udruženjima i fondacijama koje se bave problematikom različite populacije građana. U prilog ovoj pojavi govori i izvještaj Direkt portala o tome kako je vlast u Trebinju uspjela da podijeli i penzionersku populaciju. Naime, prema podacima koje smo uspjeli da prikupimo, jednom penzionerskom udruženju, na čijem je čelu predsjednik aktiva penzionera SNSD-a, Grad je u posljednjih pet godina dodijelio najmanje 349.000 maraka. Ovo udruženje je nepriznato od republičkog udruženja penzionera i okuplja znatno manji broj ove populacije u Trebinju. Istovremeno, drugo udruženje, zvanično priznato od republičkog, dobilo je najmanje 48.800 maraka. Kratkoročno negodovanje, mahom na društvenim mrežama i u odborničkim klupama, izazvalo je povećanje cijena parkinga, kao i uvođenje noćne tarife na pojedinim parking mjestima. Na hiljade radnika iz Trebinja i cijele Hercegovine krenulo je posljednjih nekoliko godina najčešće u susjedni Dubrovnik zbog znatno boljih zarada. U Trebinju, koje u prvom redu ističe svoje turističke potencijale, poskupjele su cijene života, voda, kanalizacija, komunalne naknade, porezi na nepokretnosti… Sve namete, ucjene i propale dogovore nije mogao podnijeti ni jedan od, kako ga nazivaju, najvećih hercegovačkih investitora Rodoljub Drašković. On je rekao da zamrzava, konzervira i povlači sve investicije, a vlast u Trebinju i Republici Srpskoj optužio je za kriminal i korupciju, a politički i privredni ambijent u Trebinju nazvao je, takođe, korumpiranim. Tako je napola ostala izgrađena Draškovićeva zadužbina – zgrada Gimnazije, koju ne želi da završi i prepušta je Gradu. Gradonačelnik Mirko Ćurić ranije je rekao za naš portal da bi Grad mogao preuzeti taj projekat, no do danas nema konkretnijih informacija o tome Po ustaljenom receptu, vlast je brojne poslove putem tendera dodjeljivala bliskim firmama, pa nije iznenadila ni situacija u kojoj je posao raspodjele miliona maraka Elektroprivreda Republike Srpske (generalni direktor Luka Petrović je odbornik SNSD-a, prim. aut.) dodijelila firmi bez zavidnih referenci, a koja se dovodi u vezu sa odbornikom SNSD-a Aleksandrom Bodirogom. Vlast se na kritike nije mnogo obazirala, osim što ih je doživljavala kao zlonamjerne i sputavajuće za razvoj grada. Iz ugla vlasti urađeno je mnogo toga, realizovano više od 40 projekata i imaju namjeru da tako i nastave. Popločavali su Stari grad, gradili duhovni centar u Mrkonjićima, koji još nije završen, iako je trebalo da bude gotov u 2022. godine. Napravili su kružni tok, treću traku prema gradskoj kapeli, dječja igrališta, stakleni vidikovac, uređivali trotoare, pjeskarili i osvijetlili mostove, nudili različite kulturne manifestacije, a započeli i obećanu „Slobodnu zonu“. Dugo godina su najavljivali završetak dvije obilaznice oko grada, a trenutno grade treću traku za odvajanje prema Bileći. Završili su višegodišnju izgradnju zatvorenog bazena, na čije su čelo postavili bivšeg policijskog komandira, kome se sada sudi pod otpužbom da je
„SIMBIOZA“, NEZAKONITA GRADNJA, SUMNJIVE ZAMJENE ZEMLJIŠTA: Šta je obilježilo Stanivukovićev mandat
Mandat Draška Stanivukovića sasvim sigurno obilježilo je trošenje miliona maraka iz budžeta na razne infrastrukturne projekte, čiju realizaciju su pratile brojne neregularnosti. BANJALUKA – Nema političkog revanšizma, nema stranačkog zapošljavanja, transparentna Gradska uprava, dosljedno poštovanje zakona, izgradnja gradske bolnice, samo su neka od predizbornih obećanja aktuelnog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koja nisu ispunjena. Umjesto toga, u protekle skoro četiri godine svjedočili smo i stranačkom zapošljavanju i netransparentnom trošenju novca, sumnjivim izmjenama regulacionih planova, gradnji bez dozvola i na kraju „simbiozi“ sa dojučerašnjim ljutim protivnicima iz SNSD-a. Iako je prije preuzimanja fotelje gradonačelnika oštro kritikovao svoje prethodnike zbog betonizacije grada, netransparentnog zapošljavanja, kršenja zakona, Stanivuković je vrlo brzo nakon dolaska na vlast i sam nastavio njihovu praksu. Ono što je sasvim sigurno obilježilo njegov mandat je trošenje miliona maraka iz budžeta na razne infrastrukturne projekte, čiju realizaciju su pratile brojne neregularnosti, a prije svih, gradnja mimo regulacionog plana i bez građevinskih dozvola te upitan način finansiranja. Građenje bez dozvola, regulacioni planovi po narudžbi investitora, “simbioza” Najočigledniji primjer je izgradnja teniske arene za potrebe turnira „Srpska open“. Administracija gradonačelnika je na sve moguće načine podržavala i pomagala realizaciju ovog projekta. Grad je izdvojio 15 miliona KM koji su netransparentno potrošeni mimo tendera, građeno je mimo regulacionog plana, koji ni danas nije izmijenjen i bez građevinske dozvole koja je naknadno pribavljena. Danas ovaj teren izgleda zapušteno i rijetko se koristi. Od održavanja turnira u aprilu 2023. godine u areni su održana dva ili tri događaja, a na platou ispred arene isto toliko. Cijeli prostor trenutno izgleda zapušteno, iako je sam objekat star tek nešto više od jedne godine, a gradske vlasti se prema njemu ponašaju kao da ne postoji. Ovo nije jedini projekat koji se gradio mimo regulacionih planova. Takav je slučaj sa pojedinim parkovima, saobraćajnicama te kružnim tokovima čiju gradnju je inspekcija zbog toga i zaustavljala. Pogodovanje krupnom kapitalu, prije svega građevinskim investitorima, zbog kojeg je često prozivao kako lokalne tako i republičke vlasti, je takođe bilo vidljivo. Mijenjanje RP kako bi se pogodovalo krupnom kapitalu vidljivo je na raznim primjerima. Jedan od očiglednijih je izmjena RP u samom centru Banjaluke gdje je Stanivuković omogućio “Prointeru” da izgradi neboder od 15 spratova. U pitanju je IT kompanija koja se dovodila u vezu sa Igorom Dodikom i zbog čega je završila na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država. Sam Stanivuković je priznao da je odobravanje RP za „Prointer“ ustupak koji je bio potreban kako bi bila moguća realizacija planova za dogradnju hotela „Palas“, projekta za čiju realizaciju se on zalagao. To nije usamljeni slučaj jer je ucrtavanje stambenih zgrada umjesto zelenih površina, vrtića, škola ili parkinga pogotovo u 2024. godini postalo pravilo, a ne izuzetak. Iako su ga na brojnim projektima kočili, Stanivuković je kod izmjene regulacionih planova, zamjenu zemljišta i trošenje javnog novca za „Srpska open“ imao svesrdnu podršku sa većinom u Skupštini grada Banjaluka, na čelu sa SNSD-om. U tim momentima se jasno vidjela „simbioza“, izraz koji u Banjaluci označava saradnju Stanivukovića i SNSD-a, a koji je postao popularan kada je počela izgradnja mosta u naselju Česma. Upravo taj projekat prati veliki skandal oko zamjene zemljišta za izgradnju pristupne saobraćajnice za most u Česmi, a gdje je Stanivuković u saradnji sa Skupštinom grada praktično poklonio milionski vrijedno gradsko zemljište. To nije jedini slučaj, jer bilo je brojnih primjera koji su pokazali da su građevinski investitori lako dobijali u zamjenu gradsko zemljište na daleko boljim lokacijama od onih koje su nudili u zamjenu. Pojedine slučajevi su zapali za oko i nadležnim institucijama. Naime, Pravobranilaštvo Republike Srpske dalo je negativno mišljenje na pet ugovora o zamjeni zemljišta između fizičkih lica i Grada Banjaluka uz obrazloženje da ugovori nisu u skladu sa zakonskim propisima i da se ne može pristupiti njihovoj realizaciji. Nova zapošljavanja postala norma, politika diktira imenovanje kadrova Stanivuković je u kampanji tvrdio da je javna uprava pretrpana kadrovima koji su zaposleni po stranačkoj liniji, te da su potrebni oštri rezovi. Po preuzimanju vlasti u Banjaluci Stanivukovićeva administracija je objavila da je u Gradskoj upravi zaposleno 788 radnika, a sam gradonačelnik je tvrdio da u Gradskoj upravi ima 200 radnika viška. Umjesto rezova, sada je broj radnika veći. Prema izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, koja je Gradu dala negativno mišljenje, na kraju prošle godine u Gradskoj upravi Banjaluka je bilo zaposleno 862 službenika, što je za 74 više. Taj broj nije drastično veći u odnosu na prvobitnu cifru, ali revizori su utvrdili da je lani zaposleno 89 novih radnika što znači da je u međuvremenu otišao veći broja službenika, po raznim osnovama a da je aktuelna administracija ta upražnjena mjesta samo dopunjavala. Osim toga trenutno je u proceduri nekoliko konkursa za zapošljavanje novih službenika i pripravnika, njih ukupno 18. To sve pokazuje da je trend novih zapošljavanja nije obustavljen. Osim novih zapošljavanja pojedini primjeri su pokazali da je Stanivuković izdašno nagrađivao svoje najbliže saradnike povišicama plata i tako kršio važeće odluke Vlade RS koje regulišu tu oblast. Na taj način je potrošeno više stotina hiljada KM javnog novca. Taj potez je Stanivuković pravdao tako što je tvrdio da su njegovi saradnici zaradili više od svoje plate. Iako je svoje prethodnike kritikovao i zbog postavljanja direktora po političkoj liniji ni sam Stanivuković nije radio mnogo drugačije. Tako je nedavno za v.d. direktora imenovan kadar PDP Aleksandar Zolak, inače ginekolog po struci. Zolak je kasnije na konkursu na kojem je bio jedini kandidat dobio mandat na četiri godine da upravlja gradskim „Vodovodom“. U 2021. godini je za v. d. izvršnog direktora za tehničke poslove imenovan Željko Raljić, inače kadar SDS koji je nedavno smijenjen sa te funkcije. Tim potezom aktuelni gradonačelnik Banjaluke kaznio kadrove SDS, zato što ga ta stranka nije podržala u njegovom nastojanju da pobjedi na predstojećim lokalnim izborima i osvoji drugi mandat. Sa druge strane svoju funkciju v.d. direktora za pravne poslove je zadržao Željko Travar iako je stekao uslove za starosnu penziju. Njegov status je regulisan menadžerskim ugovorom. Ovaj saziv je obilježilo je i poskupljenje parkinga u Banjaluci. Nakon što su najavljene nove cijene došlo je do revolta javnosti, a bilo je i upitno da li je Gradska uprava ispoštovala procedure oko formiranja novog cjenovnika. Zbog svega
OBEĆANO I ISPUNJENO U POSUŠJU: Vodovodna mreža i autobusni kolodvor na čekanju, novac se slijeva u HŠK Posušje
Vladajući u Posušju jedni su od rijetkih kojI uživaju ogromnu podršku u svom radu, budući da imaju kontrolu u općinskom vijeću. To im je često i kamen spoticanja, jer se oporbeni vijećnici žale da im ne prolaze ni one ideje za koje smatraju da su objektivno kvalitetne i na korist građana. POSUŠJE – Općinska vlast u Posušju, nakon pobjede na izborima 2020. godine, obećavala je svašta. Između ostaloga na izbornim obećanjima našla se izgradnja vodovodne mreže u cijeloj općini, izgradnja autobusnog kolodvora, kao i graničnog prijelaza ‘Osoje’, završetak nove osnovne škole i druge aktivnosti. Ono što se možda najčešće moglo čuti iz oporbenih krugova je simbioza s nogometnim klubom HŠK Posušje koje je, po njima, bilo u prevelikom fokusu u proteklom mandatu. Općinske vlasti aktivno su podržavale i podržavaju klub. Samo za ugradnju hibridnog travnjaka Općina Posušje je uz pomoć Vlade ŽZH potrošeno je oko 550 tisuća maraka. Među neispunjenim predizbornim obećanjima su kapitalni projekti poput autobusnog kolodvora, pročistača pitke vode i kanalizacije, a često se mogla čuti i kritika na nepostojanje prostornog plana. Kritike na rad vladajućih mogle su se čuti i u smjeru ignoriranja ili neprovođenja kvalitetnih inicijativa. “Općinsko vijeće Općine Posušje u kojem većinu ima HDZ BiH i načelnik Ante Begić, od datih obećanja 2020. godine su vrlo malo ispunili. Priča o autobusnom kolodvoru se aktivira kao kampanja, prije mjesec dana ponovo je promijenjena lokacija na kojoj bi se trebao graditi autobusni kolodvor iako je načelnik Begić u intervjuu za Večernji list 6. svibnja 2021. rekao da su u tijeku pripremni radovi. Drugi kapitalni projekt koji su obećavali je izgradnja pročistač pitke vode na Senjakovini, a u četiri godine nisu uspjeli napraviti glavni projekt, a kamoli nešto više. Planom kapitalnih investicija u ŽZH za izgradnju ovog projekta osigurana je bio jedan dio sredstava, koji je prošao zbog nepostojanja projekta. Treći kapitalni projekt je kanalizacija, u tijeku četiri godine izgrađeno negdje oko 600 metara. Koliko su vladajući nesposobni govori podatak da je općina Posušje, jedina općina u ŽZH koja nema prostorni plan, niti urbanistički plan, nego se urbanistički uvjeti koriste iz 1986, godine. Načelnik općine nije poštivao Odluku OV o izvršenju proračuna, sredstva je trošio mimo predviđenih po više stavki, tako je u proračunu za 2024. godinu planirano 500. 000 maraka, a da bi prije mjesec dana promijenio lokaciju i ovlasti prebaci na JP Urbikom bez ikakvog elaborata. Nadalje, načelnik je cijeli mandat odbijao donijeti odluku o raspisivanju Javnog natječaj za ravnatelja Gradske knjižnice fra Petar Bakula, iako je Zakon o Ustanovama kazao da se v.d. može biti šest mjeseci, kod nas je vršitelj dužnosti već četiri godine. Kad smo kod nepotizma od strane načelnika i raznih povjerenstva koje osniva OV, u kojem HDZ BiH ima većinu, glavni kriteriji su stranačka iskaznica HDZ u odnosu na sve stručne kompetencije, a isti je odnos i prema zahtjevima vezanih za izmjene i dopune prostornih planova”, kažu za Hercegovina.info oporbeni vijećnici Ljiljana Pirić i Tomislav Topić. Vodovod posebna priča Iako se žitelji susreću s velikim problemima u katastru općine, o čemu ste i vi pisali, izvođenje radova od strane JP Vodovod na privatnoj parceli u Batinu, kao i nestajanje posjedovnog lista iz katastra, zatim mijenjanje regulacijskih planova tako da se neke parcele skupljaju, nereagiranje općinske inspekcije na nelegalnu gradnju su problemi o kojima načelnik šuti, a na pitanje postavljena na sjednicama vijeća od mene i vijećnika Topića vezano za ovu problematiku šuti. Od strane načelnika je zanemareno i izvješće Centra za socijalni rad u kojem stoji da je nasilje u obitelji u 2023. godini poraslo za 300 posto. Načelnik, ne želi nigdje gdje oni nemaju kontrolu uložiti niti jednu marku, tako je odbio sufinanciranje smještaja oko 300 djece u privatne vrtiće, a javni vrtić ima samo 120 mjesta. Fokus je na športu, velika ulaganja su u stadion Mokri Dolac, sa svih razina do te mjera da OV nema uvid u sredstva koja se slijavaju u kasu HŠK Posušje. “Budući da pripadam oporbi ipak ću biti objektivna i mislim da je najveći problem taj stranački nepotizam, sve ostale inicijative bez obzira koliko su dobre su zanemarene ako su došle od strane oporbe, kao i amandmani na proračun. Općina ništa nije poduzela na demografskoj slici u odnosu što rade općine u okruženju. Samim praćenjem rada OV Posušje od strane ‘CGS’, vidljivo je kako su vijećnici HDZ-a, doslovce četiri godine prespavali odnosno dizali su ručice bez ikakvih pitanja i rasprava”, zaključila je Pirić te dodala da smatra ako netko ne ispuni bar 50 posto obećanja, nije zaslužio novo povjerenje građana. Upozorenje federalnih revizora Javna poduzeća “Komrad” i njegov nasljednik JP “Vodovod” nisu izmirivali obveze po kreditu od Međunarodne asocijacije za razvoj u iznosu od 13,8 milijuna SDR, što predstavlja značajan dug. Općina nije evidentirala ove obveze kao uvjetne u izvanbilančnoj evidenciji, iako je potencijalno odgovorna za njihov povratak. Revizori su utvrdili nepravilnosti u iskazivanju kratkoročnih i dugoročnih obveza, uključujući pogrešno evidentiranje prihoda i izdataka, kao i neusklađenost s pravilnicima o knjigovodstvu. Na primjer, kreditne obveze nisu prikazane kao izdaci, a kratkoročna potraživanja su evidentirana bez validnih isprava. Općina nije provela revalorizaciju stalnih sredstava sukladno propisima, što je rezultiralo netočnim prikazom vrijednosti kapitalne imovine, uključujući manjkave knjige kapitalne imovine. Namještenici Općine su dobivali jednokratne naknade za poslove koji su već dio njihovih redovitih radnih zadataka, što revizori smatraju neopravdanim. Posebno je spomenuto isplaćivanje za poslove koje bi trebali obavljati zaposlenici na svojim sistematiziranim radnim mjestima, bez popunjavanja upražnjenih pozicija. Ugovori o djelu su zaključivani za poslove koji su već predviđeni kao redoviti poslovi u okviru sistematiziranih radnih mjesta. Revizori nisu mogli potvrditi osnovanost ovih ugovora, koji su rezultirali dodatnim troškovima za Općinu u iznosu od najmanje 47.550 KM. PR mladog načelnika “Kao vijećnik ispred HSS-a, koji je imao priliku iz prve ruke pratiti rad vladajuće garniture u protekle četiri godine s načelnikom Begićem, mogu istaknuti nekoliko ključnih zapažanja. Prvo, ne mogu, a da ne pohvalim vrhunski PR mladog načelnika Begića, koji bi mogao konkurirati i samom Plenkoviću. Ante je, kako netko reče „prekucao igricu“, jer što god se radilo u Posušju, načelnik će biti prvi koji će
OPĆINA BANOVIĆI: Hapšenje načelnika, korupcija, sumnjivi ugovori…
Prema dokumentaciji koja ga inkriminira, Bego Gutić kao općinski načelnik više od 90 posto javnih nabavki provodio je preko netransparentnih direktnih sporazuma. BANOVIĆI – Protekle četiri godine općinu Banovići obilježilo je hapšenje načelnika Bege Gutića (SDA), njegov sukob sa predstavnicima nove većine u Vijeću koja je kulminirala tučom ispred zgrade općine, ali i optužbe pojedinaca iz Općinskog vijeća da nadležno Tužilaštvo i policija štite načelnika. Gutić je, podjetimo, uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja, a prilikom privođenja od njega je oduzet i mobitel radi vještačenja. Hapšenje su izveli pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) sredinom 2022. godine, koji su Gutića ubrzo pustili na slobodu. Prema dokumentaciji koja ga inkriminira, Bego Gutić kao općinski načelnik više od 90 posto javnih nabavki provodio je preko netransparentnih direktnih sporazuma, o čemu je pisao i portal Pratimo tendere. Namještanje tendera Podsjećamo da je InfoRadar objavio da je samo u 2021. godini, od ukupno 51 ugovora općine Banovići (317.977 KM), čak 45 njih sklopljeno direktno. Poreski obveznici ova “namicanja” poslova privatnicima od strane načelnika Gutića platili su 179.928 KM. Od tih 45 poslova, 23 je procijenjeno gotovo do granične zakonske vrijednosti od 6.000 KM za direktnu pogodbu. Nekoliko direktnih sporazuma predstavljaju klasično “cijepanje nabavki”, čime je skriveno pogodovanje i namještanje tendera. Načelnik se pobrinuo da dio toga ostane i u familiji pa u vezi s tim je u više navrata angažovao firmu Gutić transport njegovog rođaka, kojoj se daju poslovi “od igle do lokomotive”. Najprije je 1. aprila 2021. godine Općina Banovići od Gutić transporta iznajmila ICB mašinu za 5.000 KM budžetskog novca. Potom je firmu svog rođaka načelnik angažovao i za iskope i zemljane radove, za što im je plaćeno dodatnih 5.990 KM, a onda je Gutić transport revidirao i glavne projekte kod Tangrama iz Lukavca, za šta je Općina izdvojila 5.900 KM. U martu 2022. godine Gutić transport je, kako je pisao InfoRadar, nakon provednog tendera i odabira “komisije” dobio i posao “izrade džambo plakata, grafičkih proizvoda, reklamnih stalaka, pozivnica, zahvalnica i čestitiki”, što je plaćeno s oko 16.000 KM budžetskog novca. I ovo je sve od onoga za što se zna. Načelnik Gutić je, osim Gutić transporta, po broju direktnih ugovora po SDA liniji posebno favorizirao firmu Tanović kojoj je za uređenje Ulice Alije Izetbegovića plaćeno 5.950 KM. Za renoviranje i općinske prostorije i za taj posao istoj firmi je isplaćeno 2.497 KM. Tanović je, nadalje, sanirao i potporni zid u naselju Čifluk za 5.969 KM, te korito u Mrahorovićima za 3.686 KM. Zahvaljujući direktnim sporazumima, Tanović sanira i Informativno-edukativni centar, a posao je bio vrijedan 5.983 KM. Početkom 2021. godine Općina Banovići nabavila je 36 tona uglja, a nabavka je direktno dogovorena sa RM Company i plaćena 5.040 KM. U julu 2021. ista firma dobila je ugovor za prevoz nepoznatih roba i materijala, u vrijednosti 5.900 KM. Kuhinjski namještaj kupljen je kod Ading Commerca za 5.900 KM, a IMUS Team je za 5.840 KM isporučio kancelarijski namještaj. Informatička oprema nabavljena je od firme Disti i koštala je 5.700. Gutić je isti iznos (5.700 KM) iskeširao firmi Amde projekt za nadzor prilikom sanacije Holandske kuće, objavio je InfoRadar. Spisak Gutićevih favorita ovim nije konačan. Glavni projekt za regulaciju korita Litve PGP Hidroinženjeringu plaćen je je 5.930 KM, dok su Gutić i Općina Banovići za izradu studije za vodne saglasnosti istoj kompaniji isplatili 5.900 KM. Za usluge bankarstva i platnog prometa NLB Banci je iskeširano 5.990 KM, dok je izrada projekta za 15 stanova Atrius Projektu plaćena 5.900 KM. Ova firma uradila je i elaborat za dva stambena projekta za opet 5.900 KM. Oba posla urađena su istog dana, 24. maja 2021. godine. Posebno su interesantni višegodišnji sumnjivo sklopljeni ugovori sa agencijom Inform. Inform je, naime, određen za održavanje službene općinske web stranice te mu je tokom 2021. godine isplaćivano po 5.999 KM budžetskih sredstava na mjesečnoj osnovi. Inače, vlasnik Informa je Emir Alibašić iz Živinica. Diplomirani je inžinjer elektrotehnike i kao pomoćnik direktora uposlenik je Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona. Dakle, on je osoba koja zastupa pravno lice Agencija Inform Živinice i istovremeno kao uposlenik javne ustanove prima platu. Sve je počelo prije nekoliko godina kada se u Tuzlanskom kantonu pojavio novi informativni web-portal nezavisni.ba. Kao što su mediji objavili, vlasnik domene ovog portala upravo je Emir Alibašić. Kako je InfoRadaru tada potvrđeno iz više izvora, Nezavisni.ba je formiran sa zadatkom očuvanja pozicije i vlasti SDA, ali i stranačkog i familijarnog širenja uticaja i svega što uz to ide. Nimalo slučajno, portal je osnovan donacijom Vlade TK, znači novcima građana ovog Kantona i to “na ime usluga promoviranja općina TK”. Što znači i još veće familijarno širenje uticaja, kao i kontrole nad javnim nabavkama jer je Alibašić zet Gutićevog brata. Zakazala pravna država Ideja je došla u trenutku kada je Kantonalna televizija iz Tuzle ukazivala na nezakonitosti tadašnjeg premijera Bege Gutića, nakon čega je on angažirao Alibašića i njegovu agenciju Inform te im dodijelio donaciju Vlade TK “za promociju općina u ovom Kantonu” (Sl. novine TK br. 16., 6.11.2017.). Svo to vrijeme Alibašić je bio uposlenik Zavoda zdravstvenog osiguranja TK. Kulminacija je uslijedila raspadom SDA Tuzlanskog kantona te formiranjem Pokreta demokratske akcije (PDA) Mirsada Kukića, a nakon što je Alibašić, zahvaljujući IT resursima, kupio sve domene s ekstenzijom.ba koje u sebi sadrže ime PDA ili PDA BiH. Kako su mediji tada pisali, domene su kupljene s ciljem onemogućavanja bilo kakve promocije Kukićeve nove političke partije i kasnije su ostale pod direktnom kontrolom Bege Gutića. Protiv Gutića je formiran predmet te je rađeno vještačenje njegovog mobitela, ali ni do danas istraga nije dobila epilog. Gutićevi suparnici ističu da je u cijelom slučaju zakazala pravna država, te da se policija i tužitelji drže po strani. Ističu da niko ne želi da istražuje odakle Gutiću nekoliko poslovnih prostora u Banovićima, dva stana u Tuzli i kuće u Omazićima te stanovi u Sarajevu. Gutić, koji je kandidat i za izbore u oktobru 2024. godine, prema rezultatima koje je objavio Istinomjer u septembru ove godine, dao je 21 predizborno obećanje 2020. godine, a od toga je većim dijelom ispunio 11 te isto toliko djelimično. Manjim dijelom ostalo je ispunjeno jedno obećanje, a jedno je prekršeno. Prekršeno je obećanje da će cijene komunalnih usluga biti smanjene zbog činjenice da su cijene povećane tokom mandata. Većim dijelom ispunjena su obećanja koje se tiče razvoja infrastrukture, uključujući izgradnju puteva, postavljanje javne rasvjete, radove na vodovodnoj mreži i izgradnji gradske deponije. Mandat Bege Gutića obilježilo je i nekoliko pokušaja opoziva, ali su svi propali. Osim navedenog, Općinu Banoviću “tresli” su i sumnjivi dogovori i angažman sa firmom iz Srbije a sa kojom je, prema pisanju Fokusa, uprava Rudnika mrkog uglja “Banovići” za potrebe eksploatacije uglja s površinskog kopa “Grivice” u blizini Banovića dovezla mobilno drobilično postrojenje iz Srbije. Za to postrojenje nadležne službe RMU “Banovići” su retroaktivno izdale upotrebnu dozvolu i prateću dokumentaciju, a radnici koji rade na ovom postrojenju nisu ni prošli obuku za rad na ovoj mašini. Siva eminencija Pod lupom istražitelja se našao i RMU Banovići. Naime, predsjednik PDA BiH i nekadašnji vladar iz sjene u Rudnicima mrkog uglja Banovići Mirsad Kukić sankcionisan je zbog umiješanosti u značajnu korupciju. Iz State Departmenta je početkom 2022. saopćeno da sankcije protiv
Bihać: Tenderi za stranačke donatore i kupovina mandata, migrantska kriza, nezaposlenost…
Firma Behić Sanny Boy finansirala je SDP i POMAK, a dobijala je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća. Zakonom o finansiranju političkih partija zabranjeno je primanje priloga od privatnih kompanija koje su dobijale tendere od izvršne vlasti. Ova prijava nije spriječila poslovanje Grada Bihaća i gradskih preduzeća sa ovom firmom. BIHAĆ – Period između dva lokalna izborna ciklusa u Bihaću obilježio je izbor dva gradonačelnika. Nakon lokalnih izbora 2020. Šuhret Fazlić je kao kandidat Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu (POMAK) počeo svoj drugi gradonačelnički mandat. Međutim, dvije godine kasnije na Općim izborima prihvata mandat u Skupštini USK, tako da su u februaru 2023. održani prijevremeni izbori za gradonačelnika na kojima je izabran Elvedin Sedić, također kandidat POMAK-a. Krajem 2023. Fazlić, koji je bio i osnivač POMAK-a, prelazi u političku partiju Narod i Pravda (NiP). KANDIDAT PO MJERI SDA Podsjetimo, da je jedan od kandidata za gradonačelnika Bihaća na prijevremenim izborima bio i Hamdija Abdić Tigar. Njega je u to vrijeme predložila Stranka demokratske akcije (SDA), što je u to vrijeme na svom zvaničnom Facebook profilu potvrdio tadašnji premijer FBiH Fadil Novalić, koji je u međuvremenu zbog afere Respiratori upućen na izdržavanje zatvorske kazne. “Sa, ako Bog da, budućim gradonačelnikom Bihaća – legendarnim komandantom i mojim velikim prijateljem Hamdijom Abdićem Tigrom.“, prenio je Novalićev status Žurnal u svom tekstu objavljenom u decembru 2022. godine. Kandidatura Abdića, koji je u nekoliko navrata osuđivan, pokazala je još jednom kako SDA nastavlja ustaljenom matricom uspostavljenom tokom “najtežih godina s njima”, kada je sa koalicionim partnerima HDZ BiH i SNSD, uspostavila sistem kriminalizacije institucija, stranačkog zapošljavanja, nepotizma, provedbi sumnjivih tendera, propalih projekata, uništavanja obrazovanja i zdravstva, sve zarad kratkoročnih političkih ciljeva i dugoročnog bogaćenja pojedinaca, onako kako Žurnal godinama o tome piše. UGOVORI ZA FIRMU KOJA JE NAJVEĆI DONATOR POMAK-a Podsjetimo i na Žurnalovo pisanje o ugovorima vrijednim 1,4 miliona KM koje je Zavod za prostorno planiranje Bihać dodijelio firmi Behić-Sanny Boy koja je, prema finansijskom izvještaju koji je POMAK dostavio CIK-u, ujedno i najveći privatni donator POMAK-a u 2022. godini. Direktor Zavoda je kadar POMAK-a Ademir Toromanović, a njegova stranačka kolegica i vijećnica u Gradskom vijeću Bihać Silvana Behić zaposlena je u firmi Behić-Sanny Boy, čiji je vlasnik njen brat Sani Behić. O dobrim odnosima vlasnika firme Behić-Sanny Boy svjedoči i njegova javna podrška kadrovima POMAK-a uključujući i gradonačelnika Bihaća. Zbog donacija ove firme ranije je Transparency International prijavio je Centralnoj izbornoj komisiji SDP i POMAK jer su primili zabranjene priloge od kompanija koje su dobijale tendere od organa izvršne vlasti. Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić i direktor Zavoda Ademir Todorović u obilasku radova firme Behić-Sanny Boy (Foto: Akta.ba) Naime, firma Behić Sanny Boy finansirala je SDP i POMAK, a dobijala je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća. Zakonom o finansiranju političkih partija zabranjeno je primanje priloga od privatnih kompanija koje su dobijale tendere od izvršne vlasti. Ova prijava nije spriječila poslovanje Grada Bihaća i gradskih preduzeća sa firmom Behić-Sanny Boy. SNIMAK O KUPOVINI MANDATA Žurnal je u prošloj godini u Općinskom sudu u Bihaću pratio suđenje Razimu Halkiću, SDP-ovom zastupniku u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. U februaru 2022. objavljen je snimak telefonskog razgovora u kojem Halkić govori o trgovini pozicijama u zamjenu za podršku vlasti, a što je on još tada za medije negirao navodeći da se radi o montaži. „Najgore je što trenutno od tri čovjeka s kojima razgovaramo neće nijedan. Vildana, Zikrija, Maršal, ni Kantarević… Tri dana sam sjedio po četiri sata sa Vildanom. Samo treba jedno od njih četvero da kaže hoću mito i mi damo, hoću ceste i mi damo, hoću bilo šta… ali neće ništa…“, može se čuti u audiosnimku objavljenom u februaru prošle godine. Ramiz Halkić (Foto:Adi Kebo/zurnal.info) Halkić je u prvostepenom postupku proglašen krivim za trgovinu uticajem i osuđen je na uslovnu kaznu, ali je Kantonalni sud u Bihaću ukinuo ovu presudu i postupak vratio na ponovno suđenje. MIGRANTSKA KRIZA, NEZAPOSLENOST, NESREĐENA INFRASTRUKTURA… Impuls portal je u augustu 2020. godine sažeo osnovne probleme s kojima se susreće grad Bihać. Kao jedan od osnovnih problema, sagovornici Impuls portala, tada su naveli migrantsku krizu. Podsjetimo, Bihać je zbog svoje blizine sa granicom EU bio pogođen velikim brojem dolazaka i boravaka migranata. U tom periodu nisu imali nikavu podršku institucija BiH. Osim migrantske krize, dugogodišnji direktor Nacionalnog parka Una Amarildo Mulić tada je za Impuls portal ukazao i na nezaposlenost, ističući da je ekonomija osnovna priča na kojoj se treba raditi. “Osnova je razvoj ekonomije i ona treba da bude u prvom planu. Realni sektor nije toliko zastupljen i imamo velike potrošače javnih sredstava. Ako nemamo proizvodnju, a povećavamo uslužni sektor, onda dolazi do disbalansa i nemogućnosti da punjenje budžeta ostvari sve one potrebe korisnika budžeta”, izjavio je ranije Mulić. Još neki od problema koji su spomenuti jesu nesređena infrastruktura i nedostatak novca za održavanje, ali i školstvo. Politički sastav Gradskog vijeća je šarolik. Osam vijećnika je iz SDA, pet ima POMAK, po tri SDP i NES, NIP dva, SBB, SbiH, Naša stranka i Zeleni pokret BiH po jednog, a tu su i tri nezavisna vijećnika. Budžet za 2024. godinu iznosi oko 46 miliona, dok je četiri godine ranije bio 33,8 miliona KM. ZURNAL.INFO/MISBIH.BA
PRIVREDA UNIŠTENA: Od izgradnje zgrada u Istočnom Novom Sarajevu korist imaju samo investitori
Načelnik Istočnog Novog Sarajeva Jovan Katić produžena je ruka vladajućih koji odlukama pogoduju investitorima koji grade stambene objekte na prostoru ove opštine. Nezakonite izmjene regulacionih planova, nedovršeni projekti, tenderi prijateljskim firmama, netransparentnost te obračuni sa onim koji su se usudili kritikovati obilježja su četverogodišnjeg mandata SNSD-ovog kadra. Na predstojećim Lokalnim izborima nema protivkandidata. ISTOČNO NOVO SARAJEVO – Pojedine zgrade u opštini Istočno Novo Sarajevo sagrađene su po želji investitora, odnosno spratnosti veće od dozvoljene. No, umjesto da nadležna inspekcija izađe na teren odbornici Skupština opštine Istočno Novo Sarajevo na sjednicama su naknadno usvajali izmjene regulacionog plana. Opštinsko zemljište prodavano je ispod svake cijene, a građevinski lobi u ovoj opštini upravlja lokalnom politikom. Odbornik opozicije Natko Sudžuka svojevremeno je za naš portal rekao da se na ovaj način legalizuje kriminal, dodajući da nema ništa protiv investitora, ali je pitanje u čijem interesu rade- opštinske strukture, investitora ili građana. “Investitor napravi zgradu mimo regulacionog plana koji se poslije izmjeni, to je nečiji dogovor”, rekao je Sudžuka. Kada je opštinske zemlje ponestalo, krenula je borba za preostale lokacije. Jedna od atraktivnijih bila je ona u centru opštine, na kojoj je smješten nekadašnji industrijski giganta fabrika “FAMOS/MOFAS”. Da je odavno plan opštinske i gradske vlasti na čelu sa gradonačelnikom Istočnog Sarajeva Ljubišom Ćosićem, koji i dalje upravlja procesima u ovoj opštini, bio pribavljanje zemljišta govori i to da je Katić još 2020, pred izbore, pomenuo premiještanje fabrike na drugu lokaciju. Nakon tri godine radničke agonije i štrajkova namirena su dugovanja “FAMOS-a”, a polovinu zemljišta nekadašnje fabrike kupio je konzorcij firmi iz Istočnog Sarajeva koji namjerava graditi stambeno- poslovni kompleks. Nakon propasti još jedne firme smještene u ovoj Opštini “RAOP-Energoinvest” zemljišta su se dokopali investitori. Vodeći među njima je bivši funkioner DNS-a Maden Lučić, brat bivšeg ministra za ljudska prava i izbjeglice Mladena Lučića koji je osumnjičen za zloupotrebu položaja i pronevjeru u službi. Rus Dmitri Kuznecov svojevremeno je tvrdio za portal Capital da je rasprodajom i na druge načine iz preduzeća „Energoinvest” izvučeno“ više od 280 miliona maraka koje su između sebe podijelili ljudi u Republici Srpskoj i ruski investitor. Na zemljištu još jedne ugašene firme “TAT”, firma bliska vlastima “UNITEC” gradi stambene objekte. Dok su radnici fabrike “MOFAS” prije dvije godine mjesecima protestovali pred kapijom preduzeća načelnik Jovan Katić ministra privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslava Petričevića odveo u posjetu pogonu privatne radnje “Bobo Graf”. Ova firma svake godine od Opštine dobija posao nabavke promotivnog materijala. Nezavršeni projekti i izvlačenje miliona Načelnik opštine Jovan Katić mandat je proveo ispunjavajući obećanja prethodnog načelnika Ljubiše Ćosića. Nijedan od obećanih kapitalnih projekata nije završen na vrijeme, a poslove su skoro uvijek dobijale firme bliske vlastima, no krenimo redom. U centru opštine trenutno se grade Studentski dom i Rektorat Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Zajedničko za ove objekte je to što je riječ o adaptaciji nekadašnjih vojnih objekata koji su postali vlasništvo opštine. No, obje zgrade su svojevremeno prodate privatnim licima, a kasnije preprodate Vladi RS koja je uložila novac u njihovu izgradnju. Zanimljivo je da je zgradu planiranog Studentskog doma najprije Opština Istočno Novo Sarajevo prodala privatnom licu, firmi “PAVGORD”, za 520 hiljada maraka. Ista zgrada kasnije je preprodata Vladi Republike Srpske za potrebe izgradnje studentskog doma i to za milion i po maraka. Gdje je završio ostatak novca niko ne govori. Odluka o izboru najboljeg ponuđača za adaptaciju zgrade donijeta je u septembru 2021. godine. Za izvođača radova izabrana je grupa ponuđača na čelu sa firmom “RADIS” d.o.o koja je gradila dijelom i pozorište, vještačko jezero, sankalište, osnovnu školu i mnoge druge projekte na području ove opštine. Vrijednost radova bila je 4.866.776 KM sa PDV-om, nakon čega su dobili još 950.000 KM za nepredviđene dodatne radove. Vlada RS dva puta je izdvajala novac za opremanje studentskog doma. Prvobitnih milion i po naprasno su nestali, početkom godine izdvojeno je novih 1 700 000 KM. Iako godinama obećavan, rektorat je počeo da se radi tek u septembru 2022. godine kada je potpisan ugovor sa paljanskom firmom “Građenje” doo u vlasništvu Zorana Popića. Tada je najavljeno da vrijednost rekonstrukcije buduće zgrade rektorata i Muzičke akademije u Istočnom Sarajevu, koje je obezbijedila Vlada Republike Srpske iznosi 9.348.776,00 KM. Rektor UIS Milan Kulić prije par dana je trebinjskoj firmi “DINECO” dodijelio posao opremanja rektorata za šta će građani izdvojiti 1 500 000 KM. Nakon 20 godina izgrađeno je i pozorište u Istočnom Sarajevu, opet sredstvima Vlade RS, Srbije i opštine. Zanimljivo je da je pored brojnih firmi, za opremanje pozorišta bila zadužena firma “URBANIS” u vlasništvu odbornika ove opštine Miljana Sladoja. No, tu niko nije vidio sukob interesa. Opština Istočno Novo Sarajevo zadužila se samo ove godine četiri miliona za izgradnju bazena. Tender je dodijeljen grupi ponuđača na čalu sa pomenutom firmom “UNIOTEC” Slobodana Sladoja, koja je gradila i obdanište, no zbog malverzacija i žalbi drugih ponuđača u ovom postupku, Kancelarija za razmatranje žalbi poništila je ovaj tender i naredila ponovno pokretanje postupka javne nabavke. “Brojne stranice izabranog ponuđača su nepotpisane, neovjerene sa inicijalima SS, pa je nejasno šta isto znači. Na stranici 15 ponude odabranog ponuđača nije naveden popust već je isti precrtan, a takođe i na stranici 21 ponude povjerljive informacije sve početne kolene su precrtane”, navedeno je u žalbi koja je prihvaćena. Tokom ovog procesa i sam načelnik Opštine Jovan Katić prijavljen je policiji jer je onemogućio uvid u ponudu “UNIOTECA”. Iz Policijske uprave za SPIN info je potvrđeno da je načelnik prijavljen policiji te da je prijava proslijeđena nadležnom tužilaštvu koje na naše upite danima ćuti. Iako se iz Opštine Istočno Novo Sarajevo hvale “istorijskim budžetom” od 27 miliona ove godine, čak 7.360.645 KM uplaćeno je raspodjelom sredstava od poreza na dobit od igara na sreću. Bez pomoći Vlade nijedan kapitalni projekat ne bi mogli uraditi. Paradoks je da dok Vlada RS pomaže razvoj opštine Istočno Novo Sarajevo na čijem čelu je SNSD-ov kadar, opština Istočna Ilidža nije dobila ni marke za izgradnju Gimnazije u ovoj opštini jer njom rukovodi SDS-ov načelnik Marinko Božović. Pored pomenutog kredita za izgradnju bazena od četiri miliona, skupština je dala saglasnost i za drugi kredit, odnosno dodatnih četiri i po milona maraka za rješavanje problema vodosnabdjevanja. No, bez obzira na to što je direktor Ljubiša Lalović obećao uredno snabdijevanje u narednih 10-20 godina, građani su trpjeli svakodnevne redukcije koje su tek nedavno ukinute. Važno je napomenuti
ORILO, GORILO: Kako je pao Ibro Berilo?
Akcija u kojoj je uhapšen dugogodišnji vladar opštine Trnovo izvedena je pod kodnim nazivom Incitat. A Incitat je, sjećamo se pomalo iz povijesti, bilo ime omiljenog konja rimskog cara Kaligule, koji je toliko ili volio konja ili poludio, pa ga je imenovao za senatora. TRNOVO (Federacija BiH) – Pet apartmana i parking višemilionske vrijednosti na Bjelašnici oduzela je Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom zadnjeg dana avgusta. Akcija je bila usmjerena na nelegalno stečenu imovinu dugogodišnjeg načelnika Trnova Ibru Berila i njegove suradnike. “Nekretnine je Kantonalni sud u Sarajevu rješenjem broj: 09 0 K 046598 24 Kpp 30 od 23.08.2024. godine privremeno oduzeo od osumnjičenih lica u cilju osiguranja oduzimanja imovinske koristi za koju se sumnja da je pribavljena počinjenim krivičnim djelima ‘zloupotreba položaja ili ovlaštenja’, ‘pranje novca’ i udruživanje radi činjenja krivičnih djela’ u iznosu od oko 3.000.000 KM, te povjerio Federalnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom na upravljanje”, saopćeno je poslije akcije. Riječ je o oduzetih pet apartmana u vrijednosti od 657.098 KM, te jednog parking mjesta vrijednog preko 57.000 KM. Omiljeni Kaligulin konj A sve je počelo 5. avgusta ujutro akcijom policije i Tužiteljstva u prostorijama općine Trnovo, ali i još nekoliko lokacija u Sarajevu i na Bjelašnici. Ibro Berilo, njegova pomoćnica u općini Nađa Milišić, Nermin Demirović (bivši direktor Sarajevo šuma), Adis Mulaosmanović (Lok-pil d.o.o.) i njegova sestra Edina Džigal terete za udruživanje radi činjenja krivičnih djela i to zloupotreba položaja ili ovlaštenja i pranje novca. Saopćeno je kako je riječ o predmetu sistemske korupcije u sektoru gradnje i pranja novca. A osumnjičenima se stavlja na teret da su prodavali, odnosno kupovali državnu imovinu koja je pod privremenom zabranom raspolaganja. Akcija je izvedena pod kodnim nazivom Incitat. A Incitat je, sjećamo se pomalo iz povijesti, bilo ime omiljenog konja rimskog cara Kaligule, koji je toliko ili volio konja ili poludio, pa ga je imenovao za senatora. Pišanje uz vjetar No, povijest sad na stranu, makar onu daleku, vratimo se u nešto malo bližu prošlost, posebno zarovimo u medijske naslove neovisnih medija, koji već godinama upozoravaju, apeliraju, mole, vrište na nadležne da malo pročešljaju i Berila i njegovu ekipu. “Glasajte za sebe. Ne treba da nam sole pamet oni koji pišaju uz vjetar. Jer oni koji pišaju uz vjetar sami sebe popišaju”, ostat će upamćena poruka Ibre Berila na jednom stranačkom predizbornom skupu Stranke demokratske akcije, čiji je član bio kad je uhapšen. No, očito je, ova ga je deviza vodila kroz život. Da glasa za sebe da bi njemu bilo bolje. U petom je mandatu načelnik Trnova i nikada nije osjećao nelagodu zbog promijene stranačkih dresova. Na općinskim izborima 2004. i 2008. godine pobijedio je kao kandidat Stranke za BiH. U to su vrijeme Centralna izborna komisija BiH i Tužilaštvo BiH istraživali su prijavu SDA da li je Berilo doniranim junicama kupovao glasove. Poput mnogobrojnih sličnih istraga u slučaju Berilo i ova je završena bez rezultata. Pred lokalne izbore 2012. vladar Trnova imao je dilemu, priključiti se SDA ili SBB-u, ali se na kraju odlučio za SDP i pobijedio na izborima. Dvije godine kasnije (iako je bio član GO SDPBiH) prelazi u Demokratsku frontu. Ubrzo odlazi u SDA, koja ga zakucava za načelničku poziciju do danas. Sve to pod budnim okom medija, koji su potrošili stotine sati istražujući i objavljujući sve o obećanjima, raznim projektima, investicijama u Trnovu o kojima je Berilo govorio. Bajke o Buroj Ozonu Svjedočili su mediji kako je u kratko vrijeme nekadašnja olimpijska dika, Bjelašnica pretvorena u ruglo. A o ostatku općine nije se bolje pisalo. Obećanja o infrastrukturi, boljem životu, blistavoj budućnosti nisu se ispunjavala. Od obimne građe izdvajamo obećanje o gradnji Buroj Ozon, najvećem turističkom gradu na Balkanu. Sve je bilo sumnjivo od početka. Ugovor potpisan na 99 (!) godina predviđa je pravo gradnje kompaniji iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Prva je nezakonitost u činjenici da Zakon o koncesijama na kantonalnom i federalnom nivou ne poznaju vremenski rok od 99 godina, već maksimalno 50 godina davanja određenog zemljišta pod koncesiju. No, Berilo ima vlastite zakone, pa se pozvao na onaj o stvarnim pravima. Je li iko ikada vidio Ugovor s investitorom iz UAR? Nije! Kament temeljac postavljen je uz niz prolongiranja u septembru 2016. godine. I od tada osim par kuća ovo naselje služi za ispašu ovaca. Nelegalna gradnja na Bjelašnici Prije četiri godine tadašnji ministar okoliša Kantona Sarajevo Faruk Kapidžić glasno je upozorio da su sve dozvole za građenje koje daje Općina Trnovo nelegalne, jer nemaju stratešku procjenu Ministarstva okoliša i nemaju regulacioni plan. “Hoteli, privatni apartmani i ostali objekti koji su napravljeni uz ski-stazu na Belašnici ostat će iako su praktično nelegalno napravljeni. Nije poštovan ni urbanistički plan koji je usvojilo Općinsko vijeće Trnovo na čelu sa načelnikom Ibrom Berilom. Objekti su proširivani, povećavala se spratnost i na djelu je potpuno bezakonje na Bjelašnici. To je bukvalno divlja gradnja koja je provučena kroz općinske papire, ali u osnovi je nelegalna. Veliki uspjeh će biti ako uspijemo zaustaviti divlju gradnju na Bjelašnici. Sve ovo se trebalo graditi na drugoj strani Bjelašnice, ali to se nije poštovalo. Problem je u tome što investitori neće tamo da ulažu jer imaju priliku da grade uz ski-stazu. Kada bi to načelnik Berilo zaustavio, investitori bi gradili na drugoj strani Bjelašnice”, kazao je Kapidžić. No, ovo je tek vrh ledenog brijega, jer ko ovdje mari za okolinu. Ni SDA, ni njihov tadašnji, a i neki bivši ministri nisu se bunili baš kako se i ne bune današnje vlasti. Vlast u Kantonu Sarajevo, bez obzira ko je činio, već punih 20 godina nijemo posmatra kako se Bjelašnica uništava nelegalnom gradnjom. “Ne može sve to Ibro Berilo raditi sam”, reći će sagovornici Žurnala. Devastacija šume Masovna gradnja na Bjelašnici traje još od 2004. godine i prema informacijama koje je sa javnošću podijelila neformalna grupa građana „Hoćemo pitku vodu i čist zrak – protiv nelegalne gradnje na Bjelašnici i Igmanu“ do danas je na ove dvije planine devastirano preko 8.000,000 m2 šume i šumskih livada. Jedan od primjera nelegalne gradnje na Bjelašnici je i poslovno-sportski centar Trnovo. Ministarstvo privrede KS je za 20 parcela u sklopu ovog centra odbilo da izda saglasnost za krčenje šume. Uprkos tome, gradnja je nastavljena.