TUŽILAŠTVO ISTRAŽUJE KORUPCIJU: Zašto Hamdo Ejubović nasljedniku ostavlja tešku hipoteku u Hadžićima
Kantonalno tužilaštvo vodi istragu u nekoliko predmeta. Saslušani su svjedoci prikupljena je dokumentacija. Općina je donosila niz sumnjivih odluka. HADŽIĆI – Na kandidatskim listama za načelnika Općine Hadžići na predstojećim Lokalnim izborima koji će se održati 6. oktobra po prvi put se od 2004. godine neće naći ime Hamde Ejubovića (SDA). On je još početkom ove godine obznanio da se neće kandidovati za načelnika ove općine. Dvije decenije su mu bile dovoljne. Kada je riječ o medijskim izvještajima iz proteklih godina ali i mnoštvu krivičnih prijava, ostavio je svom nasljedniku veliku hipoteku, ali i teret kada je riječ o sumnjivim odlukama koje je Općina donijela u prošlosti. Zloupotreba položaja Naime, u Tužilaštvu Kantona Sarajevo se protiv Ejubovića vodi nekoliko predmeta koji se odnose na korupciju. Jedan od najsvježijih se odnosi na zloupotrebu položaja, na način da je firmi CET BAH omogućio protivpravnu imovinsku korist od više stotina hiljada KM, te prouzrokovao štetu Općini u navedenom iznosu. Kako je lani izvjestio Fokus, Tužilaštvu je podneseno više krivičnih prijava, kako od pojedinaca iz same Općine, tako i iz Općinskog vijeća Hadžići. U najkraćem, navedenom investitoru je nezakonito odobren objekat van gabarita, dok je se Ejubović, nastavljajući djelovati u korist navedene firme, okomio i na pomoćnike i druge službenike iz Odjela za katastar koji nisu željeli kršiti zakon, i to tako što ih je degradirao i premjestio u druge službe. O svemu je, osim Tužilaštva KS, upoznat i Ured za borbu protiv korupcije KS gdje su degradirani službenici zatražili status zaštićenih prijavitelja korupcije. O pritiscima na uposlenike Općine također je izvijestio Fokus. Iz Ureda za borbu protiv korupcije KS kazali su za naš portal da su postupali po prijavuiu kojoj je navedeno da je došlo do korupcije i nezakonitosti u Općini Hadžići u vezi postupka uplanjenja objekta na zemljištu označenom kao k.č. 937/1, k.o. Hadžići, pokrenutog od strane investitora – firme CET BAH d.o.o., kao i da općinski načelnik izdaje nezakonite naloge i naredbe službenicima u Općini Hadžići kako bi se postupak proveo i okončao, iako se isti po zakonu ne može okončati. “Nakon preliminarnog razmatranja zaprimljene prijave, te provedenog postupka provjere, Ured je u skladu sa propisanim nadležnostima dostavio informaciju o svom postupanju i zapažanjima, uz zaprimljenu prijavu i relevantnu dokumentaciju, na nadležno postupanje Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo. Do sada Ured nije zaprimio povratnu informaciju o postupanju Tužilaštva u ovom predmetu”, rekli su nam u Ured za borbu protiv korupcije. Stanje nepromijenjeno Prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao Fokus, Tužilaštvo KS je saslušalo niz osoba u ovom slučaju te vodi istragu protiv Ejubovića ne samo u predmetu nezakonitosti kod izdavanja dozvola za zgradu, već i po pitanju nezakonitih postupaka prema službenicima. Kada je riječ o samom objektu, kako smo saznali, do danas nije ispoštovano rješenje Federalne uprave za geodetske poslove koje su Općini Hadžići izdali još 6. juna prošle godine, a u kojem je Općini naređeno da poništi svoje odluke i da predmet vrati na prvostepeni postupak. Što se tiče problema na području Hadžića novog načelnika čeka i rješavanje nekoliko nelegalnih deponija. Podsjetimo, Fokus je prije desetak mjeseci objavio informaciju uz prateće fotografije o tome da je ogroman dio kruga Kasarne „Žunovnica“ u Hadžićima, koja je klasificirana kao nepokretna vojna imovina u vlasništvu BiH, pretvoren u deponiju građevinskog otpada! O tome svjedoči dio odgovora koji smo dobili od Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH. Radilo se o desetinama hiljada kubnih metara istresenog građevinskog otpada, o čemu su svjedočile fotografije s lica mjesta koje smo objavili. Također, i satelitski snimci govore o kakvoj se promjeni izgleda zemljišta radi u odnosu na period od prije nekoliko godina. U Tužilaštvu KS nalazi se i predmet “granitne kocke”. One su 2015. skinute iz ulice Anđelka Lažetića, kod nekadašnje kasarne Žunovnicaa, a davane su mještanima bliskim vladajućoj strukturi u Hadžićima. MUP KS je, o čemu je pisao Žurnal operativni materijal proslijedio Tužilaštvu KS. Lani su pripadnici FUP-a izuzimali dokumentaciji i Općine Hadžići i po ovom pitanju. Ignorisanje odluke Parlamenta Treba podsjetiti i to da je Općina Hadžići kao i Općinsko vijeće ignorisali zabranu o izgradnji mini hidroelektrana koju je izglasao Federalni parlament te su 10. novembra 2022. Izglasali spornu Odluku o davanju saglasnosti za izgradnju mini hidroelektrane „Toplica“ 3 na rijeci Lepenici. Općini Hadžići i OV-u za izglasavanje ove saglasnosti bila je neophodna i dozvola JKP Sarajevo-šuma, ali je oni prilikom donošenja odluke uopće nisu imali. Sam načelnik Ejubović, kako je izvjestio Žurnal pozivao je vijećnike da usvoje ovu odluku, tumačeći kako su mešetari natjerali premijera Federacije Fadila Novalića da zabrani izgradnju malih hidroelektrana!? Inače, Ejubović, jednako kao i načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo koji se nalazi u pritvoru zbog nekoliko koruptivnih predmeta, ali i načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić, nisu dali odobrenje da njihove općine pristupe sistemu transparentosti odnosno javnim registrima Ureda za borbu protiv korupcije KS. Ove tri općine su ujedno i jedine u KS koje to nisu uradile. FOKUS.BA/MISBIH.BA
DVOSTRUKI ARŠINI: Zašto je vladavina prava na Ilidži pokleknula pred privatnim interesima?
Iako je još prije 15 godina utvrđeno da predstavlja ekološki incident na Vrelu Bosne, Budnjin “Labud” i dalje radi punom parom. Za rušenje objekta nisu dovoljni ni nalozi inspekcije. Da li će vodozaštitna zona na Ilidži biti višestruko smanjena? ILIDŽA – Restoran “Labud” na Vrelu Bosne, koji je bespravno izgrađen u vodozaštinoj zoni na izvorištu vode za piće, aktom Kantonalne inspekcije Sarajevo odaslanom Službi za prostorno uređenje Općine Ilidža još 2021. godine trebao je biti srušen. No, ovo se ni tri godine kasnije nije desilo, o čemu svjedoče najsvežije fotografije fotoreportera Fokusa. Štaviše, ovaj restoran, koji je u vlasništvu grupacije “Hoteli Ilidža” nekadašnjeg utjecajnog člana SDA Alije Budnje, radi punom parom. Akt iz 2009. Nije, naravno, restoran “Labud” danas najveći problem za ovu lokalnu zajednicu, iako je Vlada KS još 23. aprila 2009., svojim aktom utvrdila da je bespravno izgrađen na području Spomenika prirode „Vrelo Bosne“, te da predstavlja „ekološki incident najvećeg stepena koji ugrožava zdravlje građana”. Ali je veoma indikativan pokazatelj kako je vladavina prava na Ilidži “pokleknula” pred privatnim interesima! Jer za rušenje ovog objekta nisu bili dovoljni ni akti inspekcije u kojima stoji kako se “Službi za prostorno uređenje Općine Ilidža nalaže da nastavi s postupkom na način da donese rješenje o rušenju ovog objekta”, kao ni sam akti Općine Ilidža u kojima se odbija zahtjev “Hotela Ilidža” za izdavanje naknadne urbanističke saglanosti. Fokus je službenim putem poslao upit Općini Ilidža i načelniku Nerminu Muzuru (NiP), koji je ponovo kandidat za načelničku poziciju na predstojećim lokalnim izborima, da objasni zašto je to tako. No, odgovor na naša pitanja do zaključenja ovog teksta nismo dobili. Kristić jedno Muzur drugo Zanimljivo je i to da je Muzurova stranačka kolegica Danijela Kristić kao zastupnica u Skupštini KS na ljeto 2021. godine u ovom zakonodavnom tijelu Kantona Sarajevo praktično ponovo oživjela cijelu priču oko “Labuda”. U više navrata je slala akte, između ostalog i Uredu za borbu protiv korupcije KS koji je u svojoj nadležnosti utvrdio anomalije i nepravilnosti. Iako je Kristić tada u Skupštini KS poručila da “ovakvim stvarima moramo stati u kraj”, Budnjinom bespravnom objektu u općini na čijem je čelu njen stranački kolega Muzur, izgleda još nema kraja. Međutim, još veći problem za Ilidžu definitivno predstavljaju najave kojima se višestruko smanjuje obuhvat vodozaštitne zone. Ova priča je još u toku, a njen epilog se očekuje u Skupštini KS. Odlukom o zaštiti izvorišta “Sarajevsko polje” iz 1987. godine, ukupna površina zaštićenog područja iznosi više od 58.000 hektara. Nacrtom privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće “Sarajevsko polje” koji je u aprilu prošle godine, nakon određenog pritiska u javnosti, povučen s dnevnog reda Skupštine KS vodozaštitna zona previđena je na površini od oko 32.000 hektara! Na potezu Skupština Najveći dio prostora koji ne bi više bio zaštićen nalazio bi se upravo se na području Općine Ilidža. Govoreći o vodozaštinoj zoni načelnik Muzur je nedavno, gostujući u emisiji TVSA, kazao “mi u Općini Ilidža ćemo se potruditi da nikako ne dozvolimo da ovaj urbanistički plan prođe u Skupštini KS bez da se riješi pitanje vodozaštitne zone”. Dodao je da bi odluku o vodozaštitnoj zoni ukoliko se prvo usvoji urbanistički plan onda bilo nemoguće usvajati ili zamijeniti. Anes Podić aktivista „Eko akcije“ u izjavi za Fokus, komentirajući situaciju oko donošenja urbanističkog plana i odluke o vodozaštitnoj zoni, podsjetio je da se slična stvar desila i sa ventilacionim koridorima. “Kada su shvatili da imaju dovoljan broj ruku u Skupštini, onda su to progurali. Čekaju trenutak koji je njima povoljan da se to progura. Dakle slično će se desiti i sa vodozaštitnom zonom. Jedino sada imaju obavezu malo javne rasprave. Možda ih je ovo s Berilom malo poremetilo. Jer cijela shema je sada eksponirana, dakle shema oko korumpiranih građevinskih poslova i politike”, kazao je Podić. FOKUS.BA/MISBIH.BA
VLASENIČKA TUGA PREGOLEMA: Sve Kraljevićeve igre bez sudskog epiloga
Optuženik za ratne zločine, načelnik Miroslav Kraljević pokrenuo je niz projekata u Vlasenici, od kojih je samo imao koristi. Projekat spalionice plastike je na čekanju, ski centar Igrišta je simbol propadanja, ukidao je vatrogasce, pravio dilove s „velikim biznismenima“ iz Rusije. VLASENICA – Vlasenica, mala općina u Bosni i Hercegovini, ima teško naslijeđe ratne prošlosti. Gradom upravlja Miroslav Mićo Kraljević, bivši komandant jedinice “Jurišnici,” koji se trenutno suočava s optužbama za ratne zločine pred Sudom Bosne i Hercegovine. Prošlost je odavno prošla, a u atmosferi kontinuiranog pritiska, mnogi Kraljevićevi neistomišljenici napuštaju grad. Oni koji ostaju žive u strahu ili su marginalizirani. Posljedice Kraljevićeve politike osjetili su mnogi, a oni koji su se usudili suprotstaviti, poput vatrogasaca iz Vlasenice, platili su visoku cijenu. Naime, vatrogasna jedinica je raspuštena 2023. godine, a preostali vatrogasci su dobili otkaze nakon što su odbili podržati političke skupove vladajuće stranke. Igre oko Ski-centra “Igrišta” Mnogi su Kraljevićevi potezi bili nerazumljivi i završili kao fijasko. Projekat spalionice plastike u Vlasenici, koji je pokrenuo Miroslav Kraljević i dalje je na čekanju. Umjesto toga, pažnja se sada preusmjerava na ski-centar Igrišta, koji je postao simbol propadanja i neuspjelih projekata u ovoj opštini. Ski-centar Igrišta, koji je nekada bio jedan od najvećih u regiji, započeo je rad 1985. godine i imao je ski-stazu dužu od šest kilometara. Međutim, nakon što je Vlada Republike Srpske 2008. godine otkupila imovinu propalog hotelsko-turističkog preduzeća „Zvijezda“ iz Vlasenice i formirala Akcionarsko društvo „Igrišta“, centar je ubrzo propao. Iako su neki kapaciteti djelimično renovirani, radnici su otpušteni, a centar je prepušten propadanju i vandalizmu. Vlada RS je 2008. godine investirala u renoviranje, no ski-centar nikada nije vratio nekadašnji sjaj. Posljednji finansijski izvještaji društva sačinjeni su 2011. godine, a Investiciono-razvojna banka RS je 2015. godine izrazila sumnju u mogućnost prodaje akcijskog kapitala, ukazujući na nedostatak zainteresovanih kupaca. Poreska uprava RS je pokrenula postupak prinudne naplate zbog duga od 237.460,13 KM, a likvidacioni postupak nad AD „Igrišta“ Vlasenica trenutno se vodi pred Okružnim privrednim sudom u Istočnom Sarajevu. Lokalno stanovništvo sumnja da će obnova Igrišta završiti kao mnogi drugi projekti u Vlasenici, poput trga gdje su ploče morale biti zamijenjene ubrzo nakon otvaranja. Kontroverze oko vatrogasne službe No, to nije sve. Nakon što je početkom 2023. godine SO Vlasenica na prijedlog načelnika Miroslava Kraljevića ukinula Vatrogasnu jedinicu, a zaposlene podvela pod status neraspoređenih, neposlušni vatrogasci su vrlo brzo dobili otkaze. Vatrogasnu djelatnost prepuštena je komunalnom preduzeću. Zašto su ugašeni vatrogasci? Jedini koji je javno progovorio bio je Siniša Purtić, dugogodišnji vatrogasac. “Mi smo tokom predizborne kampanje 2018. godine odbili da idemo po stranačkim skupovima. Te je godine jak vjetar oborio bilbord SNSD-a u blizini Osnovne škole u Vlasenici. Tu bilbord nije smio ni biti. Onda nas je pozvala načelnica Odjeljenja za urbanizam i rekla da bilbord moramo podići. Mi smo odbili da na osnovu usmene naredbe idemo na teren. Ja da dižem bilbord neke političke stranke, u uniformi i sa vatrogasnim vozilom, ma ne pada mi na pamet”, navodi Purtić. Zbog takvog stava ostao je bez posla. Da se radi o mogućem krivičnom djelu uvjeren je advokat Din Tešić čija kancelarija pro bono zastupa vatrogasce iz Vlasenice. “Ovo je očigledan nastavak zastrašivanja vatrogasaca u Republici Srpskoj počinjen od određenih lica koja suprotno Zakonu i Kolektivnom ugovoru žele da određuju ko su podobni, a ko nepodobni radnici kojima će se oduzeti sva zakonska prava. Posebno je opasno ponašanje načelnika i drugih lica u Opštini Vlasenica koji su ukinuli Vatrogasnu jedinicu, ostavljajući sve građane Opštine Vlasenica bez zaštite usljed požara”, izjavio je advokat Tešić. Kada je Kraljević shvatio da je počinio moguće krivično djelo, zaključen je nezakonit ugovor s načelnikom opštine Milići, a onda je pokrenuo inicijatvu formiranja Dobrovoljnog vatrogasnog društva. Sukob s ruskim partnerima Nakon što je ukinuo vatrogasnu jedinicu, načelnik Vlasenice, Miroslav Kraljević, planirao je otvaranje spalionice plastike u krugu nekadašnje fabrike „Finali“, sada poznate kao „Ecoplast“. Prema dostupnoj dokumentaciji, Kraljević je direktor i suvlasnik „Ecoplasta“, zajedno s ruskim državljaninom čečenskog porijekla, Aslanbekom Rostakhanovim. Prije nego što je došlo do nesuglasica između Kraljevića i Rostakhanova, Vlasenica je svjedočila prvom građanskom buntu u poslijeratnoj historiji. Peticiju protiv otvaranja spalionice potpisalo je više od 2.000 građana. Međutim, Branislav Petković, službenik opštinske administracije, odbio je protokolisati peticiju, što je mnoge navelo da ga smatraju Kraljevićevim poslušnikom. Smanjiti ton ezana Siniša Purtić, član neformalne grupe ekoloških aktivista iz Vlasenice, izjavio je da Petkovićeva akcija predstavlja krivično djelo, ali da ih nije spriječila u organizaciji protesta. Aktivisti su, uprkos pokušajima diskreditacije i optužbama za stranačku pripadnost i suradnju s udruženjima iz Federacije BiH, uspjeli održati proteste. Grupa planira uskoro registrirati se kao zvanično udruženje. Kad su se u kampanju protiv spalionice uključili aktivisti „Karton revolucije“ iz Tuzle, Kraljević i vlasenički SNSD pokušali su podići nacionalne tenzije. Objavili su saopštenje u kojem je grupa građana tražila smanjenje tona ezana s gradske Hajrija džamije. Pokušaj izazivanja nacionalnih tenzija nije uspio, pa su Kraljević i lokalni SNSD etiketirali potpisnike peticije kao stranačke igrače i izdajnike. Unatoč ovim naporima, građanski bunt u Vlasenici nije bio spriječen, i po prvi put poslije rata, građani su digli glas protiv Kraljevićeve, kako su je nazvali, diktature. Dok je ignorisao proteste građana, Kraljević je istovremeno došao u sukob s ruskim partnerom Rostakhanovim. Natalija Stanisavljević, pravna zastupnica preduzeća „MS Milošević“, koja ima objekte unutar kompleksa „Ecoplast“, tvrdila je da joj je Kraljević prijetio i tražio da ovjeri svoju ostavku kod notara, uz upozorenje da misli na svoju porodicu. Pri povratku iz Vlasenice, Rostakhanov i njegovi ruski partneri zaustavljeni su na području Zvornika, ispod Hotela „Vidikovac“, gdje ih je policija legitimisala i privela u Policijsku stanicu Zvornik. To je, kako tvrdi advokatica Ozrenka Jakšić, urađeno po nalogu tužioca iz Vlasenice, ali bez jasnog razloga ili opravdanja. Stanisavljevićeva je, kako je dodala Jakšić, bila optužena za uzimanje pečata firme i ključeva prostorija, što je, prema njenim riječima, bila njena zakonska obaveza kao zastupnika firme. Pitanje koje ostaje bez odgovora je zašto su Milorad Dodik i SNSD šutjeli o privođenju ruskih državljana, posebno s obzirom na to da je u to vrijeme Dodik bio na sastanku s Vladimirom Putinom u Rusiji. Navodno je Putin bio obaviješten o hapšenju putem
MOSTAR NAKON IZBORNOG VAKUUMA: Blago podizanje životnog standarda naplaćeno pogodovanjem stranačkim tajkunima
Mostarke i Mostarci su napokon vratili svoje pravo glasa, no politička dinamika koja je obilježila mandat nove vlasti samo je dio složene priče o neredu i nepravdi koji su vladali godinama u gradu. MOSTAR – Zadnji put kada su Mostarke i Mostarci ‘normalno’ izišli na lokalne izbore bilo je prije 16 godina. Pred lokalne izbore uredno održane 2008. godine, nitko nije mogao ni pomisliti da će to biti zadnji regularno održani izbori sve do 2024. godine. Tek u ovoj godini, Mostar i službeno neće biti tretiran kao “grad slučaj” što se dogodilo na izborima 2020. kada su birači iz Mostara nakon dugog ‘demokratskog posta’ konačno dobili priliku izići na birališta, no sa dva mjeseca zakašnjenja u odnosu na sve ostale jedinice lokalne samouprave. No, i ti izbori 2020. bili su ogroman korak naprijed u odnosu na politički kaos koji je započet 2008. godine, nastavljen raspuštanjem gradskog vijeća 2012. godine te čudnim stanjem koje je vladalo u gradu kojim su nakon izostanka zakonodavne vlasti ravnala dva čovjeka, gradonačelnik Ljubo Bešlić i načelnik odjela za financije Izet Šahović. Zašto je došlo do ovoga problema? U najkraćim crtama, zbog loše napisanog nametnutog statuta od strane OHR-a, odnosno tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna. Ashdown statut nameće 2004. godine, no Ustavni sud BiH dijelove tog statuta proglašava neustavnim 2010. godine, te pokreće lavinu događaja zbog kojih je Mostar bio predmetom izučavanja brojnih političkih akademija u svijetu. U mutnoj vodi zatečenog stanja sjajno su se snašle partnerske HDZ i SDA, budući da su njihovi ljudi bili na dvije čelne pozicije moći, gradonačelnika i šefa financija. U tom razdoblju zabilježen je i ogroman broj nepravilnosti, netransparetnog trošenja javnih sredstava, nelegalne gradnje, spornih dozvola, te uspona tajkuna bliskih vlasti. Počele su se otkrivati tajne pročistača za otpadne vode, te ogromni problemi s depnijeom Uborak. Birači u Mostaru bili su ogorčeni činjenicom da ne mogli konzumirati jedno od najvažnijih prava u demokraciji – mogućnost da na lokalnoj razini biraš i da budeš biran. Politički kaos je okončan nakon tužbe Irme Baralije iz Naše stranke Europskom sudu za ljudska prava, te potpisivanjem mostarskog sporazuma između SDA i HDZ, sa brojnim međunarodnim partnerima i mentorima koji su tom činu svjedočili. Prvi lokalni izbori nakon 2008. godine održali su se u prosincu 2020.godine. Pobjednici tih izbora bili su HDZ BiH sa 13 mandata, te Koalicija za Mostar koju je predvodila SDA koja je osvojila 11 mandata. Dvije grupacije tako su u sazivu vijeća 2020-2024 raspolagale sa 24 od ukupno 35 vijećnika. Ostatak vijeća čine troje zastupnika SDP-a, troje iz HRS-a, dvoje iz Naše stranke, dvoje iz PMP te jedan iz koalicije “Ostajte ovdje” koju predvodi SNSD. Apsolutnu prevlast u odlučivanju tako su imale dvije najjače stranke koje su mogle donositi sve odluke koje su zahtjevale natpolovičnu većinu. Gradonačelnik je nakon iscrpljujućeg procesa postao Mario Kordić (HDZ BiH), dok je u fotelju predsjednika vijeća zasjeo Salem Marić (SDA). U ovom mandatu izvršeni su i neki preleti, pa je tako vijećnik Haris Nazdraić koji je u vijeće ušao kao član DF-a prebjegao u SDA. Boška Ćavar koja je ušla u vijeće kao članica Naše stranke postala je neovisna vijećnica, a zbog prelaska u druge razine vlasti došlo je i do nekih zamjena, pa je tako Arman Zalihić iz SDP-a svoje mjesto u vijeću prepustio kolegama radi prelaska u Skupštinu HNŽ, odnosno Dom naroda FBiH, dok je Adil Šuta iz SDA napustio vijeće kako bi postao novi ministar financija u Vladi HNŽ. Gradsko vijeće bilo je aktivno u ovom mandatnom razdoblju, s održane 44 sjednice. Programi Način na koji su stranke vabile birače da zaokruže baš njihovog kandidata u predizbornoj kampanji 2020. bio je jednostavan, obećaj svašta, pa će se valjda ispuniti nešto. A obećanja je bilo lako dati baš zbog vakuuma u kojem je grad životario godinama ranije, pa je patila i infrastruktura i socijala i školstvo i zdravstvo i sigurnost… Iz tadašnjeg programa HDZ BiH može se izdvojiti obećanje o unaprjeđenju rada i digitalizaciji Gradske uprave koja će biti na usluzi građanima, jačanje uloge mjesnih zajednica, kvalitetno upravljanje otpadom za čist Mostar, sigurnost rada i života, stvaranje poželjnog poslovnog ozračja, reduciranje parafiskalnih opterećenja gospodarstvu, kreiranje uvjeta za razvoj ekološki i ekonomski održivog turizma, te izgradnja funkcionalnih sportskih objekata… Koalicija za Mostar koju predvodi Stranka demokratske akcije (SDA), a članice su još i Savez za bolju budućnost (SBB), Demokratska fronta (DF), Stranka za BiH (SBIH) i Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS), objavila je opsežan plan rada s mjerama koje žele uvesti u četiri godine budućeg mandata. Kompletna izborna platforma nalazi se ovdje: https://koalicijazamostar2020.ba/izborna-platforma/ Iz nje vrijedi izdvojiti neka zanimljiva obećanja, kao što su sistematizacija radnih mjesta u Gradskoj upravi, te predlaganje Gradskom vijeću izmjena i dopuna iste ili novu sistematizaciju, a također i uspostava elektronskog oblika komuniciranja stranaka i organa Uprave kroz web city platformu te zaprimanje zahtjeva u elektronskoj formi na glavni protokol Grada koji je povezan sa protokolom gradskih područja i s njim čini jednu cjelinu. Koalicija je najavila i uspostavljanje principa transparentnosti konkursne procedure kod izbora najuspješnijeg kandidata, reformu lokalne uprave, funkcionalno i institucionalno jedinstvo Grada Mostara, uz daljnji razvoj i jačanje mjesne i lokalne samouprave u gradskim područjima i mjesnim zajednicama. Obećano je da će se izvršiti utvrđivanja gradske imovine, a imovinu procijeniti i evidentirati u poslovnim knjigama uz procjenu sudskog vještaka. Spominje se i financiranje redovnog održavanja Partizanskog groblja kao nacionalnog spomenika BiH, ponovna uspostava radiotelevizijskog javnog servisa Grada Mostara, povratak građana obalama Neretve – izgradnja šetnice uz Neretvu, uređenje vodotoka Radobolje: zona sporta i rekreacije; uređenje rekreacione zone Bune i Bunice, zabraniti gradnju objekata bez projektom planiranog adekvatnog parkinga. Program je predvidio i da se novim prostornim planom dugoročno riješi nova lokacija Gradske deponije, te da se u skladu sa prostornim planom ubrza izdavanje koncesija za projekte proizvodnje za solarne i vjetroenergije. Koliko je obećanog i ispunjeno? Pa i ne baš previše. Digitalizacija rada gradske uprave nikada nije provedena. Uloga mjesnih zajednica nije ojačana, štoviše, namjerno je zaobiđeno usklađivanje sa federalnim Zakonom o principima lokalne samouprave. Upravljanje otpadom donekle je popravljeno, posebice ujedinjenjem gradskih komunalnih poduzeća u jedno, no
PROPISI I ZAKONI: Semir Efendić i gradnja u Novom Gradu – druga strana medalje
Dok se aktuelni načelnik sarajevske općine hvali rezultatima Istinomjera, oni koji dublje analiziraju mogu ustanoviti i nekoliko spornih poteza. NOVI GRAD SARAJEVO – Iako se aktuelni načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić na društvenim mrežama pohvalio nalazima portala Istinomjer o aktivnostima čelnika lokalnih vlasti u protekle četiri godine, oni koji malo dublje analiziraju situaciju na području ove općine ustanovit će da postoji i druga strana medalje. Naime, portal Istinomjer ustanovio je u svojoj analizi da je Efendić od 68 obećanja u potpunosti ispunio 22, dok je 28 njih ispunjeno većim dijelom. Sedam obećanja je djelimično ispunio, tri je ispunio manjim dijelom,a osam obećanja ostalo je neispunjeno. Dobrinja i Hifa Oil Efendić je u objavi na Facebooku ove nalaze protumačio tako da je “kao načelnik općine ocijenjen najbolje u Kantonu Sarajevo, sa najviše realiziranih stavki iz programa datog prije četiri godine”. Uistinu, na području Općine Novi Grad u proteklim godinama izgrađeno je štošta, od stambenih objekata, bolnica, industrijskih hala, pa do dječijih igrališta. Druga strana medalje jeste da je izgrađeno i štošta što nije trebalo ili barem ne na način kako je izgrađeno. Krenut ćemo od Dobrinje. Građani ovog sarajevskog naselja koji stanuju u blizini Aerodroma Sarajevo, nažalost su izgubili borbu protiv investitora koji je na ovom području uz dozvole upitne valjanosti izgradio benzinsku pumpu i kompleks za kerozin. Taj investiror se je Hifa Oil. Kompleks je izgrađen, iako se nalazi na trećoj vodozaštitnoj zoni na kojoj je, prema Zakonu o vodama Federacije, zabranjena izgradnja rezervoara za gorivo. Kako sada stvari stoje, višemjesečni protesti, peticije, alarmiranje javnosti, izvještavanje medija, te institucionalna pravna borba nisu postigli željeni efekat. Ovaj kompleks je izgrađen i neometano je u funkciju od 8. septembra 2022. godine. Tada je poručeno da “interesi privatnika ne smiju biti važniji od zdravlja građana”. Ali desilo se upravo suprotno. Zamršen slučaj Amar Taso, stanovnik Dobrinje i član Neformalne grupe građana „Spas u zadnji čas – spasimo Dobrinju“ kaže da je ovaj kompleks i dalje problem za stanovnike Dobrinje, ali i Sarajeva općenito budući da se iz podzemnih voda sa ovog područja snabijeva izvorište Bačevo, koje je kao takvo najveće u Kantonu Sarajevo. Ukoliko bi i litar kerozina procurio, ističe, milioni litara pitke vode bili bi kontaminirani. Ovaj slučaj je poprično zamršen i to zbog izrazito podijeljenih nadležnosti po pitanju izdavanja dozvola. Nadležna su pojedina federalno ministarstva poput okoliša i vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva, dok je okolinsku dozvolu izdalo Kantonalno ministarstvo komunalne privrede. Urbanističku i građevinsku dozvolu za skladište kerozina izdala je, pak, Općina Novi Grad. Kako je u oktobru 2021. godine izvijestio Žurnal Općina Novi Grad obratila se 2019. godine, prije izdavanja urbanističke saglasnosti, ministarstvima prostornog uređenja: federalnom i kantonalnom. Ni iz jednog nisu dobili pozitivno mišljenje za gradnju. Fokus je tada objavio i akt Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u kojem je navedeno kako su sporni vodni akti koje treba preispitati a tiču se upravo vodozaštitne zone. Također, Tužilaštvu KS podneseno je nekoliko krivičnih prijava protiv odgovornih osoba u Općini Novi Grada i u KS, koje do dans nisu doživjele pravosudni epilog. Otoka i veliki kompleksi Na području Otoke (Općina Novi Grad) nikli su veliki stambeni kompleksi. Uprkos činjenici da je Ured za borbu protiv korupcije KS ustanovio određene neregularnosti po pitanju naknadnih izmjena i korekcija regulacionog plana „Alipašin most VII“ i to 2015. godine, osam godina nakon njegovog usvajanja, stanje je ostalo nepromijenjeno. O tome je svojevremeno pisao i Fokus. Iz Ureda za borbu protiv korupcije KS za Fokus su kazali kako su u avgustu 2020. Godine došli do informacije da je pogrešnim tumačenjem i primjenom odredbi Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, nepropisno izvršena izmjena i dopuna više provedbenih planova putem skraćenog postupka „korekcije plana“. “Uvidom u prikupljene podatke i dokumentaciju, uočeno je da je Regulacioni plan „Alipašin Most VII“, nakon donošenja osnovnog plana, više puta mijenjan i dopunjavan, uključujući i korekciju plana (po starom zakonu), odnosno skraćeni postupak (po novom zakonu). O svim zapažanjima i uočenim nepravilnostima Ured je sačinio informaciju koju je u aprilu 2021. godine dostavio Skupštini Kantona Sarajevo, Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, kao i Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo”, kazali su nam iz ovog ureda. Životni standard ili profit? U strahu od klizišta, dodatnog zagađenja zraka, smanjenja zelenih površina, povećanja buke i drugih štetnih posljedica građani Općine Novi Grad Sarajevo su 6. februara prošle godine na usprotivili izmjenama Regulacionog plana „Hepok-Čengić Vila III“ a kojim je bila predviđena izgradnja stambeno-poslovnih objekata odnosno zgrada sa sedam, osam i devet spratova. Vlasnik ovog zemljišta je firma “Tibra Pacific” iz Kiseljaka. Za sada nije došlo do konkretnog epiloga budući da je ovo pitanje pokrenuto i u Općinskom vijeću. Emina Voljević iz Udruženja Aarhus centar BiH, koje tada građanima u ovom slučaju pružilo podršku, za Fokus kaže da su građani postupili po njihovim pravnim savjetima. “Nove zgrade će zasigurno još dodatno blokirati strujanje zraka u tom predjelu, a svakako uticati i na povećanje saobraćaja zbog novih stanara, koji će živjeti u tim zgradama. Jedino ako u nastavku projekta ne budu gradili tzv. zelene zgrade prosječne veličine do pet spratova po uzoru na zelene zgrade u Tajvanu i ako će novi stanari koristiti električna vozila. Nažalost, mala vjerovatnoća je da će se to desiti, jer ovim projektima nije cilj poboljšati život građana Sarajeva, već ostvariti profit”, istaknula je Voljević. FOKUS.BA/MISBIH.BA
ZENICA: Lokalni moćnici zarađuju nauštrb devastacije grada, a građani se mrznu
Zašto će Zeničani ponovo dočekati neizvjesnu grijnu sezonu i da li će Tužilaštvo ZDK procesuirati prijave o nezakonitim regulacionom planovima i gradnji ZENICA – Zenica je grad koji godinama kuburi s mnoštvom problema lokalnog karaktera. Većina ih se ne odnosi na zagađeni zrak, koji je svakako prvorazredni ekološki problem s već odavno upaljenom crvenom lampicom za alarm. Međutim, korijen većine problema Zenice je korupcija. Jedan koji je usko povezan s ekologijom jeste hronični problem sa sistemskim rješenjem za grijanjem. Naravno, veliku komponentu ovog problema predstavlja lov u mutnom, jer za egzistenciju građana se, očito, ne mari. Tako je u martu odnosno aprilu ove godine zatvaranje pogona koksare u kompaniji ArcelorMittal stvorilo potpunu neizvjesnost građanima Zenice koji su se putem zeničke Toplane zahvaljujući koksnom plinu grijali tokom zimskog perioda. Kasumovićeva obećanja U martu 2022. godine, otvorena je Toplana Zenica, zahvaljujući kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 41 miliona eura, te 12 miliona eura koliko su uložili partneri u projektu. A to su bili ArcelorMittal, Grad Zenica, KPA Unicon i Finnfund iz Finske. Slavodobitno je tada gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović izjavio: “Zahvaljujući ovoj saradnji, omogućili smo građanima Zenice pouzdano, kvalitetno i ekološki prihvatljivo i sigurno grijanje stambenih i poslovnih prostora.” Dvije godine kasnije, dakle danas, možemo već sa sigurnošću zaključiti: Niti je bilo pouzdano, a nije bilo ni sigurno. A o kvalitetu i ekologiji bi se također moglo diskutovati. No, ovo nije sve. Korištenje skupljeg zemnog umjesto skoro besplatnog koksnog gasa znatno poskupljuje proizvodnju toplotne energije i taj neplanirani rast cijene će neko morati platiti. A to će biti građani Zenice. Rješenje jeste, kako je nedavno pravilno primijetio predsjednik Gradskog odbora Naše stranke Zenica Ernad Bešlagić, u tome da Grad Zenica dobije svoju toplanu i da javno preduzeće Grijanje Zenica napokon postane i proizvođač i distributer toplotne energije. Famozni projekat s Kinezima No, taj su film Zeničani i svekolika javnost u BiH već gledali. Podsjetit ćemo samo na famozni projekat izgradnje Termoelektrane „Zenica“ težak 500 miliona KM, koji je ugovorom iz 2013. godine trebao uvesti kineske investitore u ovaj posao. Općina Zenica, tada s načelnikom Husejinom Smajlovićem, koji je u međuvremenu preminuo, pompezno je obavijestila javnost kako je potpisan ugovor o izgradnji i nabavci opreme za Termoelektranu – toplanu „Zenica“. Izgradnju ove termoelektrane nazvali su jednim od najvažnijih energetskih projekata u ovom dijelu Evrope?! Ugovorom je bilo planirano da će termoelektrana proizvoditi 390 MW električne energije i do 170 MW toplinske energije za potrebe grijanja grada Zenice. No, ubrzo nakon toga već je bilo kasno da će ovaj projekat propasti i prije nego što zaživi. Portal Fokus je prije dvije godine istražio cjelokupnu pozadinu (https://www.fokus.ba/vijesti/bih/obustavljena-istraga-o-propalom-kineskom-projektu-u-zenici-milioni-potroseni-i-nikome-nista/2512062/ ) ovog “tašna-mašna” projekta čiji je glavni investitor bio kontroverzni biznismen Branko Montenegro. Njegova firma je u konačnici likvidirana sredinom 2020. godine, dok je Tužilaštvo ZDK, kako smo izvijestili istragu o kriminalnim radnjama u vezi s ovim projektom, nakon šest godina obustavilo. I to u septembru 2022. godine. Za Tužilaštvo ZDK ne postoje osnove sumnje da je počinjeno krivično djelo. Također, portal Žurnal je u nekoliko tekstova javnosti predstavio pozadinu problema u vezi s grijanjem i prolongiranjem grijne sezone u Zenici (https://zurnal.info/clanak/nadlezni-kriju-istinu-o-razlozima-prolongiranja-grijne-sezone/24383?) i to na relaciji JP Grijanje – ArcelorMittal – Grad Zenica (https://zurnal.info/clanak/ako-radnici-budu-strajkovali-zenica-ce-ostati-bez grijanja/24466?fbclid=IwAR0mIWzIZmEpPw9A0EHzKdA3rc8oF6pAZ9yYCqy1z2ajT6CAVJP_O8BfZUg) Nalazi Istinomjera Udruženje “Zašto ne” i platforma Istinomjer 3. septembra ove godine predstavili su rezultate monitoringa ispunjenosti obećanja datih tokom predizborne kampanje uoči Lokalnih izbora 2020. godine. Kako se navodi, jedno od obećanja koje je po pitanju Zenice ocijenjeno kao “djelimično ispunjeno” jeste upravo realizacija projekata toplifikacije i gasifikacije grada. Gradnja na području Zenice također je problem koji svoje korijene ima u korupciji. Neformalna grupa građana „Pokret za preokret“ u proteklim godinama je glasno ukazivala na nezakonite izrade regulacionih planova, koje su, kako su navodili, za cilj imali nezakonito bogaćenje lokalnih moćnika, a za sami grad – urbicid. Žurnal je krajem juna ove godine objavio informaciju (https://www.zurnal.info/clanak/vodi-se-istraga-protiv-12-osoba-zbog-izmjene-regulacionih-planova-u-zenici/26945?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR0sdAPtKdP4Oyqb9EZE3CbmyYXKBlgQXZecG1E0sH4mZgl2JOHDvYd-fOk_aem_d9S190ImkONUjv5H3xEnUQ) da Tužilaštvo ZDK vodi istragu protiv 12 osoba zbog nezakonitih izmjena regulacionih planova, a na osnovu prijava „Pokreta za preokret“. Između ostalog, riječ je o planovima za Trg Alije Izetbegovića, Crkvice, te Kamberovića ravan i padina. Zenica kao Jahorina Boris Britvar, aktivista zeničkog “Pokreta za preokret” za Fokus kaže da su od maja 2022. godine podnijeli ukupno šest krivičnih prijava. Tužilaštvo ZDK ih je, navodi, nakon godinu i po obavijestilo da nema elemenata krivičnih djela. Uložili su žalbu, na osnovu koje je Tužilaštvo ponovo pokrenulo istragu koja je idalje u toku. “U Zenici je izvršena prodaja zemljišta koja je po svim karakteristikama identična kao i na Jahorini. Naše krivične prijave napisane na 50-ak stranica uz oko 250 stranica dokaznog materijala. Sada se vodi jedna sveobuhvatna istraga. Vidjet ćemo šta će od toga biti. Mi smo prema Tužilaštvu slali stotinu dopisa”, ističe Britvar. Napominje da im je Tužilaštvo bila krajnja instanca, jer su se prvo obratili inspekcijskim organima. “Sve je to dosta dugo trajalo i za rezultat je imalo da se Gradska služba za inspekcijske poslove oglasila nenadležnim. Isto je postupila i kantonalna kao i federalna inspekcija! Dakle, tri razine inspekcijskih organa su se proglasili nenadležnim! A suštinski, po slovu zakona svi su nadležni! Zamislite, Gradska služba za inspekcijske poslove oglasila se nenadležnom zato što nema zaposlenog urbanističkog inspektora. A da apsurd bude veći, u tom rješenju nam napišu da oni ni u sistematizaciji nemaju to radno mjesto! Iako ih zakon obavezuje na to”, rekao nam je Britvar. Naglašava da se u ovom slučaju posebno postavlja pitanje štete koja nastaje. A riječ je, kaže, o iznimno velikoj namaterijalnoj šteti koji će trpjeti buduće generacije, i to, kako je potcrtao, nauštrb trenutne zarade lokalnih mafijaša. FOKUS.BA/MISBIH.BA
OPĆINA NOVO SARAJEVO: A sve je počelo kupovinom jednog električnog automobila
No, električno je vozilo vrh ledenog brijega. Mimo Vijeća nabavljena je dekorativna rasvjetu koja je u prvoj fazi koštala 400.000 KM. Tenderi su, prema prijavama, unaprijed određeni za kompanije, poneke i Tanovićevih prijatelja. Tužilaštvo je zaustavilo javnu nabavku softvera za dokumentacioni centar, a zaustavljena je i nabavka kamera za brdo Hum koja je trebala koštati 1,3 miliona KM. NOVO SARAJEVO – Političke razmjerice, poništavanje tendera i sumnje u nezakonite radnje su obilježili protekle četiri godine upravljanja Općinom Novo Sarajevo. Dokaz da nije riječ samo o pretpostavkama jeste i presuda kantonalnog suda u Sarajevu iz jula 2024. godine kojom je bivši direktor JP ONSA Adnan Karamehmedović, nakon priznanja krivice, proglašen krivim i osuđen na godinu dana zatvora. Karamehmedović je imao obavezu i da iznos od 101.701,50 KM uplati Preduzeću na ime naknade štete. Priznao je da je novac Preduzeća prebacivao na račun sebi i drugim osobama. (Karamehmedoviću je presudom i zabranjeno da tokom narednih pet godina vrši pozive, aktivnosti ili funkcije.) Četvorka, pa Trojka Evo kako je počelo… Načelnik Novog Sarajeva u protekle četiri godine bio je Hasan Tanović, sarajevski ortoped, jedan od onih koji su Klinički centar napustili zbog strahovlade bivše direktorice Sebije Izetbegović. Na izborima u jesen 2020. predstavio se kao kandidat „četvorke“ koju su činili SDP, NiP, Naša stranka i NES. Tanović nema dugu političku karijeru. Prije kandidature bio je član DF-a, koju je napustio u augustu 2020. godine, a 2022. godine je postao član SDP-a. Njegovu pobjedu pratila je i pobjeda „četvorke“ koja se ubrzo, nakon što je NES napustio taj savez, pretvorila u „trojku“. No, ni ova ljubav nije dugo trajala jer je već u februaru 2023. i NiP napustio većinu. Iz te su stranke kazali da: … realizacija većih infrastrukturnih projekata u našoj Općini skoro je pa isključivo vezana uz većinsko sufinansiranje sa kantonalnog nivoa, i to uz brojne oborene tendere i kašnjenja, dok se skoro pa pola općinskog budžeta prenosi iz godine u godinu što je bilo praksa i za vrijeme prethodnog načelnika iz SDA. Može li još komplikovanije? Nešto kasnije će, glasovima SDA-a, PZP-a, NES-a, samostalnih vijećnika i vijećnica i dva SDP-ova vijećnika, biti smijenjeni predsjedavajući Općinskog vijeća Robert Pleše (NS) i dopredsjedavajući Nijaz Džaka (NiP). Ukratko, odnosi unutar većine su dodatno zakomplikovani. “Nered i nerad koji je nastao kao posledica odbijanja saradnje i koordinacije načelnika Hasana Tanovića sa našim vijećnicima, prouzrokovao je izostanak većine u Vijeću, a sada i potpunu promjenu političkih stranaka na strani Tanovića”, napisala je tada na društvenim mrežama Mirela Džehverović (NS) i optužila Tanovića da djeluje u korist SDA i DF. Prilikom dolaska na čelo Općine Novo Sarajeva Tanović je imao podršku 24 vijećnika, a pao je na podršku samo 16 vijećnika i to onih iz SDA, Platforme za progres, SDP-a, NES-a i pojedinih samostalnih. “Tanović je davno trebao sam podnijeti ostavku jer nema podršku niti vijećnika niti građana. On se jednostavno ne snalazi. Školovan je da bude ortoped, doktor. Mogao je sam da se povuče i da kaže da ovo nije za njega”, pisao je i vijećnik Arslan Dučić na svom blogu. Ispunjena dva obećanja do decembra 2023. Iz NS su Tanoviću zamjerali mnogo, najčešće što nije ispunio data obećanja, a nije rješavao ni probleme koji su se gomilali tokom mandata. Između ostaloga zamjeraju što Novo Sarajevo nije dobilo najavljeni park-šumu Hum, da dvorana „Goran Čengić“ prokišnjava, da klupe i parkovi nisu obnovljeni, da su javni prostori i ulice zapušteni, da nema ni pokušaja rješenja nedostatka parkinga, osim na štetu zelenih površina i pješaka, da je birao nekompetentne saradnike, da je Općina kupila najskuplji električni terenac, da je ukrašavanje za praznike plaćeno 400.000 KM…. S druge strane, Istinomjer je u decembru 2023. godine procijenio da su u općini Novo Sarajevo u mandatu 2020.-24. ispunjena dva obećanja, u progresu je 38, 27 je započeto, a dva obećanja nisu ni započeta. Iz općinske administracije nisu prihvatili ovu procjenu uz komentar da je „načelnik realizovao mnogo veći broj predizbornih obećanja, nego što je to navedeno na portalu Istinomjera“, te da su „neka od obećanja postala trajni sastavni dio budžeta“. No, početkom septembra, netom prije zvanične izborne kampanje Istinomjer je objavio da je načelnik Općine Novo Sarajevo Hasan Tanović od 69 obećanja datih u predizbornoj kampanji 2020. u potpunosti ispunio 6, većim dijelom 30, djelomično 19, 11 manjim dijelom, a tri obećanja su tokom mandata ostala neispunjena. Spotakli se i na javnim nabavkama Istovremeno, nalazi kontrolnih javnih institucija ukazuju da je bilo propusta – najčešće se radilo o javnim nabavkama. Ured za razmatranje žalbi je na osnovu žalbe kompanije Glock Sigurnost d.o.o Sarajevo poništio tendersku dokumentaciju i obavještenje o nabavci Općine Novo Sarajevo za Nabavku i instaliranje sistema videonadzora javnih objekata i površina (935-1-l-313-3-292t22) od 30.12.2022. godine. Podsjećanja radi, portal Interview.ba je početkom aprila 2023. godine pisao o ovoj spornoj javnoj nabavci vrijednoj oko 1,1, milion KM. Nabavkom je planirana kupovina i instalacija opreme za videonadzora javnih objekata i površina. Naveli smo također da je javna nabavka više puta bila pauzirana zbog izmjena elemenata nabavke. Sporna je bila i nabavka softvera za digitalizaciju arhivske građe i sistema upravljanja dokumentima (document management system – DMS) čija je vrijednost 349.999 KM. Žalitelji Uredu za razumatranje žalbi su tada ocijenili da je ugovorni organ tendersku dokumentaciju pripremio ne poštujući osnovne principe ZJN BiH, diskriminatorno, netransparentno, postavljajući uslove koji onemogućuju jednak tretman i nediskriminaciju potencijalnih ponuđača, ali i da je Općina dvije godine ranije nabavila isti sistem od Fixit d.o.o. i Gama System d.o.o. za znatno manje novca. U decembru 2023. Žurnal je nakon nekoliko tekstova objavio da je poništenjem, odnosno otkazivanjem okončana nabavka novog softver za 300.000 KM, iako je ranije Opština već kupila sličan za oko 64.000 KM bez PDV-a. Istaknuto je da, osim upitnog odnosa prema javnom novcu, postoji sumnja i da je tender namješten.Postupke koji su prethodili stručnjaci ocjenjuju „veoma diskutabilnim“, a sve su pratili i iz Agencije za javne nabavke. Iz Žurnala su podsjetili da su upravo zbog ovog tendera podnesene krivične prijave protiv načelnika Hasana Tanovića, kao i protiv njegovog (nekadašnjeg) savjetnika Elisa Hrkalovića. Sve smo mogli mi… U ovom mandatnom periodu Ured za reviziju institucija u FBiH je samo jednom revidirao poslovanje Općine i to 2021. godine – dao je mišljenje s rezervom. Vijećnik Dučić je pisao i o izdavanju dijela jedne
Efikasna zaštita i brza podrška medijima: Značaj komunikacije sa tužilaštvima
Istočno Sarajevo, 12.09.2024.- Uspostavljanje kanala komunikacije i dijaloga između relevantnih strana u cilju poboljšanja sigurnosti novinara jedna je od ključnih pretpostavki za unaprijeđenje ambijenta u kom rade novinari i mediji. Važnu kariku čine tužilaštva i njihove kontakt tačke za sigurnost novinara. Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu izražava spremnost za dalju saradnju i otvorenost za sve potencijalne probleme i izazove koji se tiču sigurnosti novinara, poruke su sa sastanka koji je održan u okviru projekta “Efikasna zaštita I brza podrška medijima”, koji finansira Evropska unija, a realizuju Udruženje “Centar za razvoj medija I analize” (CRMA) i Udruženje Umbrella (UBA). Tokom sastanka sa tužiocem Nemanjom Sladoje, istaknut je i značaj razvoja mobilne aplikacije za sigurnost novinara, od koje se očekuje da bude pristupačan, jednostavan i efikasan alat za novinare u situacijama prijetnji I ugrožavanja sigurnosti. Aplikacija Pressalert zamišljena je kao alat koji će omogućiti brzu prijavu i reagovanje u slučajevima napada na novinare.
Efikasna zaštita i brza podrška medijima: Podrška Kantonalnog tužilaštva SBK
Travnik, 10.09.2024.- Kantonalno tužilaštvo Srednjobosanskog kantona podržava aktivnosti projekta “Efikasna zaštita i brza podrška medijima”. Spremnost ovog tužilaštva da pruži zaštitu novinarima i medijima je maksimalna, poručeno je sa sastanka koji je održan u okviru projekta “Efikasna zaštita i brza podrška medijima” koji finansira Evropska unija, a provode Udruženje Umbrella i Udruženje “Centar za razvoj medija i analize” (CRMA). Cilj projekta „Efikasna zaštita i brza podrška medijima“ je unaprijeđenje pravnog i političkog ambijenta za rad civilnog društva i medija, koji će promovisati pluralizam, osnovne slobode i prava, otpornost na neprikladne pritiske i jačati njihovu ulogu u procesu EU reformi u zemlji. Kako bi ojačalo kapacitete nezavisnih istraživačkih medija i njihov odgovor na prijeteće i ugrožavajuće situacije tokom novinarskog rada, projekat podrazumjeva razvoj online alata (mobilne aplikacije) za praktičnu i brzu podršku. Razvoj mobilne aplikacije, kao i realizacija cijelog projekta, podrazumjeva inkluzivan pristup i učešće brojnih aktera i zainteresovanih strana, uključujući i tužilaštva.
Čekajući Tužilaštvo u Istočnom Sarajevu, žene žrtve nasilja žive u strahu i neizvjesnosti
Učestali slučajevi femicida posljednih godina u BiH pokazuju da naše društvo toleriše svaki oblik nasilja nad ženama. Jedan od razloga jeste institucionalno odobravanje nasilja kroz nesankcionisanje ovih krivičnih djela ili blage kazne koje počiniocima pokazuju da se nasilje isplati. Tužilaštvo u Istočnom Sarajevu pokazuje nerad i neefikasnost po svim slučajevima, pa i ovim. Piše: Sanja Vasković Od početka godine Tužilaštvo u Istočnom Sarajevu zaprimilo je 40 prijava koje se odnose na nasilje nad ženama. Od toga u dva predmeta je podignuta optužnica, dok je u tri donesena naredba o nesprovođenju istrage. Ako samo ove konkretne brojke pretvorimo u ljudske priče 40 žena svakodnevno je izloženo opasnosti da će se nasilje ponoviti dok čekaju zaštitu institucija. I to samo one koje su se usudile da prijave nasilje. Podsjećamo, iz Policijske uprave Istočno Sarajevo za naš portal kažu da su u prošloj godini prijavljena 83 slučaja nasilja u porodici na teritoriji koju pokriva CJB Istočno Sarajevo. I kada se podigne optužnica pitanje je da li će biti potvrđena i kako će dalje sud postupati što je dugotrajan proces, a potencijalne žrtve ne znaju kada nasilje može eskalirati u najgori scenario. Na osnovu podataka sa zvanične stranice Tužilaštva u Istočnom Sarajevu od početka godine potvrđeno je osam optužnica povezanih sa nasiljem nad ženama. Od toga, jedna je vezana za krivično djelo proganjanja, a u drugoj je slučaj nasilja između dvije ženske osobe. Ono što je zabrinjavajuće jeste da su tri potvrđene optužnice u ovoj godini vezane za nasilje nad ženama koje se desilo još 2021, tri su iz 2022, a dvije potvrđene optužnice iz prošle godine. Sadržaj potvrđenih optužnica je prilično uznemirujući. Kada je riječ o potvrđivanju optužnica statistika ne idu u prilog ni ostalim tužilaštvima sa područja Republike Srpske. Prema istraživanju Transparency International za period od 2018- 2020. godine od prijavljenih 36 silovanja optužnica se potvrdi za tek 12 krivičnih dijela silovanja, a za nasilje u porodici u kojem je žrtva žena od 1 764 prijavljena slučaja, a koliko ih je tek neprijavljenih, potvrdi se optužnica tek za 516 krivičnih dijela. Tužiteljke OJT ne rade svoj posao, imaju li žrtve povjerenje u nadležne organe? Početkom godine, Spin info sproveo je anketu na temu nasilja nad ženama, koju su samovoljno popunile 202 žene sa teritorije grada Istočno Sarajevo. Rezultati ankete pokazali su da veliki broj žena zbog straha ne prijavljuje nasilje, što zbog finansijske situacije, što zbog sopstvene bezbjednosti. Nadležni organi žrtvama nasilja svojim radom nisu ulili dovoljno povjerenja, pa 18,8 % žena smatra da može biti samo gore po njih ukoliko prijave nasilje, a svega 15,3% smatra da nadležni organi reaguju na vrijeme. Čak 39,6% žena izjavilo je da su bar jednom u životu bile žrtva nasilja, dok je samo 27,2% izjavilo da su to nasilje i prijavile nadležnim organima. Naš izvor blizak tužilaštvu kaže da nije istina da žene ne prijavljuju nasilje, te da postoje najmanje tri slučaja nasilja koja bi mogla eskalirati i završiti kao slučajevi femicida u Tuzli i Gradačcu. No, tužilaštvo ne reaguje. U pripremi su disciplinske prijave protiv tužiteljki Ovo nisu jedini pokazatelji neefikasnog rada. Na osnovu analize koju je radio Transparency International Okružno javno tužilaštvo Istočno Sarajevo za tri godine nije podiglo podiglo nijednu optužnicu u predmetima visoke korupcije. (Ne)radom tužiteljki nezadovoljni su i vatrogasci iz Vlasenice. O nepostupanju po krivičnim prijavama koje su podnijeli protiv načelnika Opštine Vlasenica, predsjednika Skupštine opštine i drugih obavijestili su i Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS). Osim toga, pravni zastupnik vatrogasaca Din Tešić za SPIN Info kaže da su u pripremi i disciplinske prijave protiv tužiteljki OJT IS. “Što se tiče krivičnih prijava koje su uložene, imamo očigledan nerad Tužilaštva“, rekao je advokat Tešić. Kako kaže, upravo zbog tog nerada, nije se mrdnulo sa mrtve tačke iako je u pitanju ozbiljan slučaj. Kako kaže advokat Tešić moguće je da je nadležna tužiteljica svojim neradom doprinijela da nastanu ova krivična djela, stoga razmatraju da li postoji osnov sumnje da se protiv postupajućeg tužioca podnese krivična prijava iz razloga što u ovako hitnom predmetu, gdje su građani Vlasenice svakodnevno ugroženi, još se ne donosi tužilačka odluka, a gašenje jedinice je i dovelo do toga da nepokretna osoba izgori u stanu. Važi li zakon jednako za političke funkcionere potencijalne nasilnike? O neradu institucija i pritiscima, između ostalog i od Okružnog javnog tužilaštva, za naš portal nedavno je svjedočila i Sanja Stanković, bivša supruga dugogodišnjeg funkcionera SNSD-a i aktuelnog ministra iz Istočnog Sarajeva Staše Košarca. „Od kada sam prijavila nasilje u porodici, septembra 2020, najveće pritiske trpila sam sa adresa: Centar za socijalni rad Istočno Novo Sarajevo, Policijska stanica Istočno Sarajevo, Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu. Sve u dosluhu, odgovorno tvrdim, s ministrom Stašom Košarcem“. Ministar Košarac nije jedini visoki funkcioner kojem se na teret stavlja nasilje nad ženama. Svojevremeno je i etička komisija Skupštine Grada Istočno Sarajevo odlučivala o prijavi protiv aktuelnog gradonačelnika Ljubiše Ćosića, međutim, prijava je odbačena i čitav slučaj je, očigledno iz prevelikog straha građana, nemoći institucija kojim upravljaju političke strukture, zataškan. Apsurdno je da je u odbranu gradonačelnika stala tada jedina žena odbornica u skupštini Grada Aleksandra Damjanović. Iako ima naznaka da gradonačelnik ima veze sa slučajem nasilja nad ženama, gradonačelnik apsurdno daje podršku projektu “Istočno Sarajevo – grad bez nasilja” koji sprovodi Ženski interaktivni ruralni centar, uz podršku Razvojnog programa UN i EU. Izvor: Spin.info