BEZ IZNENAĐENJA: Zašto su čelnici Zenice, Novog Grada, Ilidže i Kaknja obnovili mandate?
Pobjedu u Hadžićima ostvario je Ejubovićev stranački kolega Eldar Čomor. Jesu li Kasumović, Muzur, Efendić i Bajtarević imali lošu konkurenciju ili je posrijedi nešto drugo ZENICA, ILIDŽA, NOVI GRAD SARAJEVO, KAKANJ – Zašto će Zeničani ponovo dočekati neizvjesnu grijnu sezonu i da li će Tužilaštvo ZDK procesuirati prijave o nezakonitim regulacionim planovima i gradnji? U četiri lokalne zajednice, Zenica, Ilidža, Novi Grad (Sarajevo) i Kakanj, aktuelni načelnici Fuad Kasumović, Nermin Muzur, Semir Efendić i Mirnes Bajtarević obnovili su mandate. Možda bi mandat obnovio i dvodecenijski načelnik Hadžića Hamdo Ejubović da se kandidovao. No, on je odlučio da mu je 20 godina „načelnikovanja“ ipak dovoljno. Na lokalnim izborima pobijedio je njegov stranački kolega Eldar Čomor. U utrci za prve ljude ovih lokalnih zajednica ubjedljivo su pobijedili svoje protukandidate. Razlozi su višestruki. Moguće ih je tražiti u nedovoljno dobroj konkurenciji. ZENICA Fuad Kasumović (BHI – KF) na ovim lokalnim izborima, prema podacima CIK-a, dobio je ukupno 19.272 glasa. Njegov protukandidat Spahija Kozlić (SDA) dobio je 16.356 glasova. Kasumović je, tako, uspio izboriti treći gradonačelnički mandat zaredom. Međutim, za razliku od 2020. godine kada je dobio 32.935 glasova, vidljivo je da mu se rapidno smanjuje biračko tijelo. Kako god, Zenica je posve demokratskim putem dobila novog/starog gradonačelnika koji je, prema podacima Istinomjera, u periodu između 2020. i 2024. ispunio tek četvrtinu od ukupno 21 obećanja koliko je dao. Budući da je gradonačelnik od 2016. godine, Kasumović nosi najveću odgovornost za situaciju u Zenici koja je u ingerenciji Grada. Fokus je u tekstu , objavljenom i na Mapi istraživačkih sadržaja u Bosni i Hercegovini, ukazao na niz problema koje tište ovaj grad, od neizvjesnosti po pitanju gradskog grijanja pa sve do nezakonitih regulacionih planova i gradnje. Tužilaštvo ZDK vodi istragu protiv 12 osoba zbog nezakonitih izmjena regulacionih planova, a na osnovu prijava Pokreta za preokret. Tokom protekle izborne kampanje Kasumović se nije baš trudio da građanima obeća nešto konkretno, opipljivo. Kampanja mu je uglavnom obilježena prozivkama na račun protukandidata i stranke SDA, koje je, između ostalog, optuživao da birače kupuju za nekoliko kilograma brašna ili za litru ulja ili kafe, dok je svom oponentu Kozliću jednom prilikom uzvratio: „Ja ne znam govoriti ćirilicom.“ HADŽIĆI Još početkom godine objelodanjeno je da Hamdo Ejubović (SDA), koji je bio načelnik Hadžića pune dvije decenije, više neće ići u utrku za pvrog čovjeka ove općine. Na ovoj funkciji Ejubovića je naslijedio njegov stranački kolega Eldar Čomor. Prema rezultatima CIK-a dobio je 7.015 glasova, a njegov oponent Enes Kazić iz NiP-a osvojio je tek 2.372 glasa. Čomor je prethodno bio poslanik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta. U njegovoj zvaničnoj biografiji stoji da ima završen Fakultet islamskih nauka. Ejubović je, kako je Fokus izvijestio u istraživačkom tekstu, objavljenom u okviru Mape istraživačkih sadržaja u Bosni i Hercegovini, Čomoru ostavio tešku hipoteku po pitanju prijava za koruptivno djelovanje u nekoliko slučajeva. Tužilaštvo KS protiv Ejubovića, naime, vodi istragu u nekoliko predmeta u okviru koje je saslušao svjedoke i prikupio dokumentaciju. Jedan od najsvježijih se odnosi na zloupotrebu položaja, na način da je firmi CET BAH omogućio protupravnu imovinsku korist od više stotina hiljada KM, te prouzrokovao štetu Općini u navedenom iznosu. Kako je lani izvijestio Fokus, Tužilaštvu je podneseno više krivičnih prijava, kako od pojedinaca iz same Općine, tako i iz Općinskog vijeća Hadžići. Čomor je tokom izborne kampanje najavio da će uspostaviti videonadzor u urbanim dijelovima Hadžića, Pazarića i Tarčina, kao i na glavnim ulazima i izlazima ove općine. Najavio je sufinansiranje potreba policije, podršku lovačkim društvima, vjerskim zajednicama, povećanje energetske efikasnosti itd. Iako to nije spominjao u izbornim spotovima nadati se da će se angažovati u borbi protiv korupcije na području ove općine. ILIDŽA Nermin Muzur (NiP) na Lokalnim izborima 2024, podaci su CIK-a, osvojio je ukupno 20.084 glasova. U odnosu na izbore održane 2020. godine, dobio je skoro 2.000 glasova više budući da je tada imao ukupno 18.349 glasova. Građani su, dakle, u velikom broju ponovo dali povjerenje Muzuru cijeneći da je imao dobar rezultat na Ilidži, tako da Muzurova pobjeda nije bila iznenađujuća. Prema podacima Istinomjera, Muzur je u protekle četiri godine ispunio samo 18 posto od ukupno 87 datih obećanja. Niz obećanja djelimično je ispunjen, a među neispunjenim Istinomjer je naveo izgradnju novog saobraćajnog mosta koji će bolje povezati Butmir i Sokolović-Koloniju u blizini Mosta spasa, izgradnju nove sportske dvorane u Sokolović-Koloniji, izgradnju žičare Hrasnica – Igman, te uspostavu novog Centra za biznis i poslovne ideje. Fokus je u tekstu, objavljenom i na Mapi istraživačkih sadržaja u Bosni i Hercegovini, između ostalog, problematizirao slučaj Restorana „Labud“ na Vrelu Bosne koji je bespravno izgrađen u vodozaštitnoj zoni na izvorištu vode za piće, a koji je aktom Kantonalne inspekcije Sarajevo odaslanom Službi za prostorno uređenje Općine Ilidža još 2021. godine trebao biti srušen. To se nije desilo ni uprkos činjenici da je rušenje ovog bespravnog objekta, za koji je Vlada KS još 2009. godine utvrdila da predstavlja ekološki incident najvećeg stepena koji ugrožava zdravlje građana, na ljeto 2021. praktično pokrenuto u redovima NiP-a. Ovu priču je tada u Skupštini KS-a pokrenula Muzurova stranačka kolegica Danijela Kristić. NOVI GRAD SARAJEVO Semir Efendić, koji je i predsjednik Stranke za BiH, po četvrti put postao je načelnik sarajevske općine Novi Grad. Njegova pobjeda u utrci za načelnika ove najmnogoljudnije općine nije bila iznenađujuća. Na ovim lokalnim izborima ostvario je do sada najbolji rezultat, budući da je osvojio čak 33.908 glasova. Njegov protukandidat Mirza Selimbegović iz NiP-a imao je u konačnici skoro tri puta manje glasova. Kako je Fokus izvijestio u istraživačkom tekstu, objavljenom u okviru Mape istraživačkih sadržaja u Bosni i Hercegovini, Efendić je kao načelnik ove općine imao opipljive i vidljive rezultate, posebno kada je riječ o infrastrukturi ili generalno gradnji na području ove općine. On se nedavno i pohvalio nalazima portala Istinomjer o tome da je ispunio najviše obećanja. No, kako smo objavili, tu je i druga strana medalje, a tiče se upitnih dozvola za gradnju benzinske pumpe i kompleksa za kerozin na području vodozaštitne zone na Dobrinji, kao i naknadnih izmjena i korekcija regulacionog plana „Alipašin most VII“ na osnovu čega
NOVI/STARI (GRADO)NAČELNICI U BANJALUCI, BIJELJINI, PRIJEDORU, ISTOČNOM SARAJEVU, PELAGIĆEVU: Povjerenje istim ljudima
Rezultati nedavno održanih lokalnih izbori u BiH ne daju nadu da će doći do promjena u načinu rada lokalnih vlasti u Banjaluci, Prijedoru, Bijeljini, Istočnom Sarajevu te Pelagićevu BANJALUKA – Rezultati nedavno održanih lokalnih izbori u BiH ne daju nadu da će doći do promjena u načinu rada lokalnih vlasti u Banjaluci, Prijedoru, Bijeljini, Istočnom Sarajevu te Pelagićevu, jer će tim lokalnim zajednicama i dalje upravljati novi/stari (grado)načelnici. Preliminarni rezultati Centralne izborne komisije BiH su pokazali da su aktuelni (grado)načelnici u ovim lokalnim zajednicama pobijedili svoje protivkandidate sa velikom razlikom u broju glasova. To ukazuje na to da većina birača podržava rad novih/starih vlasti, ali i da se situacija u ovim gradovima/opštinama neće značajnije promijeniti. Vlast su zadržali stari gradonačelnici koji će na krilima zadnjih uspjeha sigurno nastaviti da rade na isti način kao i do sada. Stanivuković u pregovorima za većinu u Skupštini grada Tako će u fotelji gradonačelnika Banjaluke i u naredne četiri godine biti Draško Stanivuković (PDP) sa 50.777 osvojenih glasova ili 49,65 odsto u odnosu na ostale protivkandidate. U odnosu na drugoplasiranog kandidata SNSD-a Nikolu Šobota (36.801 glasova), Stanivuković je imao prednost od 13.976 glasa. Taj rezultat pokazuje da birače nisu obeshrabrili medijski natpisi koji su ukazivali da Stanivuković nije ispunio obećanja koja je dao na lokalnim izborima 2020. godine. Bez obzira na to što je u Banjaluci u protekle četiri godine na dnevnom redu bilo i stranačko zapošljavanje i netransparentno trošenje novca, sumnjiva izmjena regulacionih planova, gradnja bez dozvola i na kraju „simbioza“ sa dojučerašnjim ljutim protivnicima iz SNSD-a. Pošto je u Banjaluci sastav lokalne vlasti ostao manje više isti, odnosno Stanivuković gradonačelnik i SNSD sa većinom odbornika u lokalnom parlamentu, za pretpostaviti je da će situacija u gradu na Vrbasu ostati manje više ista kao i prethodne četiri godine. Posljednje izjave gradonačelnika Stanivukovića pokazuju da je sve moguće i da nije imun na pregovore i dogovore. On je najavio da će pokušati napraviti skupštinsku većinu bez SNSD-a. Rezultat takvih pregovora je uvijek politička trgovina, a tačna cijena će biti poznata u narednim danima i sedmicama. Javor zadržao Prijedor Iako nije došao na početku prethodnog mandata već nakon vanrednih izbora u Prijedoru Slobodan Javor (SNSD) nije imao problem da obnovi mandat sa 18.628 osvojenih glasova (64,47odsto). Taj broj glasova je za 8.367 veći u odnosu na njegovog protivkandidata Maju Dragojević Stojić iz SDS-Volja naroda (10.261). Osvojeni broj glasova i velika prednost koju je imao u odnosu na protivkandidata pokazuju da birači nisu imali ništa protiv Javorovih poteza u prethodnom mandatu. Tekstovi koje je objavio portal CAPITAL su ukazivali na to da je i ova lokalna zajednica imala slične boljke kao i ostale, bez obzira koja politička opcija je na vlasti. Naime, ukazivali smo na upitno trošenje javnog novca za infrastrukturna ulaganja i promociju, sumnjivu zamjenu zemljišta te sporna imenovanja u javnoj upravi. Pošto je i ovom gradu voljom birača odlučeno da novi/stari gradonačelnik Javor ostaje u Gradskoj upravi Prijedor, u kombinaciji sa Skupštinom grada u kojoj će njegova partija imati 11 od 31 odbornika, za očekivati je da se prakse lokalne vlasti u ovom gradu neće promijeniti. Petrović opet obećao da će služiti građanima Birači su novim mandatom nagradili i novog starog gradonačelnika Bijeljine Ljubišu Petrovića, koji je osvojio 27.216 glasova ili 48,92 odsto. On je ostvario prednost od 5.223 glasova u odnosu na drugoplasiranog kandidata iz reda SNSD Mikajla Lazića koji je osvojio 21.993. Većina birača Bijeljine je ponovo poklonila povjerenje Petroviću bez obzira na to što ni on nije u potpunosti ispunio sva data obećanja, između ostalog i to da neće praviti podjele među ljudima i da će raditi u interesu svih građana. Naime u Gradskoj upravi Bijeljina u pretekle četiri godine bilo je neplanskog zapošljavanja radnika, ali i nenamjenskog trošenja novca iz gradske kase. Po svemu sudeći, malo je vjerovatno da će doći do promjene u načinu rada vlasti u ovoj lokalnoj zajednici, s obzirom na poruke koje stižu od Petrovića. Njegove izjave nakon pobjede na lokalnim izborima 2020. i 2024. godine su gotovo identične. “Ovo je pobjeda naroda Bijeljine, a i moja”, poručio je Petrović nakon objave rezultata 2020.godine. Nakon pobjede na proteklim lokalnim izborima Petrović je u objavi na društvenim mrežama uputio sličnu poruku kao i 2020. godine. “Ovo je još jedna velika narodna pobjeda, pokazali smo da smo slobodni ljudi i nepotkupljivi i zato je volja naroda pobijedila! Svim ljudima koji su mi ponovo poklonili povjerenje se od srca zahvaljujem, hvala i onima koji to nisu uradili, u narednom periodu naš zadatak će biti da dopremo do svakog čovjeka. U narednom periodu očekuje nas mnogo posla, idemo dalje zajedno još jače, bolje i požrtvovanije!”, navedeno je u Petrovićevoj objavi. Čosić bez problema do novog mandata Ako je suditi prema izbrojanim glasovima ni birači u Istočnom Sarajevu se nisu dvoumili kome će pokloniti povjerenje na proteklim lokalnim izborima. Još jedan mandat gradonačelnika je obezbijedio Ljubiša Ćosić sa 22.991 glasova ili 66,9 odsto. Ćosićeva prednost u odnosu drugoplasiranog nezavisnog kandidata je duplo veća (9.913 osvojenih glasova). Gore navedene brojke pokazuju da na volju birača nisu uticali negativni primjeri koji su dolazili iz ove lokalne zajednice. Obzirom na to da izbori nisu donijeli korjenite promjene u ovom gradu, za očekivati je da će lokalna vlast funkcionisati na isti način kao i u prethodne četiri godine, uz još puno obećanja političara. Jedno od njih je Ćosić objavio nakon izbora na društvenim mrežama. „Izbori prošlost i završeni. Idemo dalje da radimo i izgradimo naš grad, da popravimo mnoge greške i još bolje činimo ono što je do sada dobro bilo. Ima grešaka ličnih za popraviti. Hvala vam dragi sugrađani i prijatelji na povjerenju, dugo sam među vama, ali obećavam da ću popraviti gdje sam griješio“, navedeno je u Ćosićevoj objavi. I u Pelagićevu sve po starom Novi mandat dobio je i dosadašnji načelnik opštine Pelagićevo Slavko Tešić (SNSD) sa 996 osvojenih glasova (51,22 odsto). Tešić je imao 284 glasova više od svog protivkandidata Sime Stakića iz SP (712). Kako smo otkrili i u ovoj malo lokalnoj zajednici bilo je nenamjenskog trošenja novca i prebacivanja krivice na druge, ali to nije
Vanji Stokić i Ajdinu Kamberu regionalna EU nagrada za istraživačko novinarstvo
Urednica eTrafike Vanja Stokić i novinar eTrafike Ajdin Kamber osvojili su treće mjesto regionalne EU nagrade za istraživačko novinarstvo, za tekst i dokumentarni film o utapanju migranata u graničnim rijekama između Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Prvo mjesto osvojila je Ksenija Pavkov, novinarka televizije N1 iz Srbije, a drugo mjesto Saša Dragojlo, novinar portala Balkan Insight, takođe iz Srbije. Piše: Snježana Aničić Petković/eTrafika.net; Foto: Udruženje novinara Turske Na konkursu za ovu nagradu pristigle su 283 prijave iz šest zemalja. Pobjednike regionalne nagrade birali su povjerenica za ljudska prava u Vijeću Evrope Dunja Mijatović, novinar Drago Hedl i novinar Can Ertuna. Nagrada EU za istraživačko novinarstvo 2024. dio je projekta „Jačanje kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj II“, a organizator je Thomson fondacija. Aktivnosti u okviru ovog projekta imaju za cilj da prepoznaju i promovišu izuzetna dostignuća u istraživačkom novinarstvu uz istovremeno jačanje svijesti i kapaciteta o značaju kvalitetnog novinarstva u regionu. U ime eTrafike, nagradu je večeras u Ankari preuzeo Ajdin Kamber, koji ističe da je ovo sjajna motivacija za dalji rad i izvještavanje o ovim temama. “Nagrada potvrđuje da je ovo što radimo dobro i da smo na dobrom putu. Ona je iznad svega podstrek da se i dalje bavimo ovim temama, da i dalje budemo uporni i vrijedni. Smatramo da bi se kroz ovu nagradu i kroz sve festivale na kojima se film prikazuje, moglo doprijeti do šire publike i do različitih donosioca odluka, jer sam film se bavi migrantima i izbjeglicama o kojima izvještavamo godinama. To nisu ni jednostavne ni lake teme, a najteže je upravo njima. Susreli smo se sa raznim patnjama, posebno na zapadu BiH i na tom putu, nažalost, oni stradaju, što naš film pokazuje. Mnogi od njih stradaju na najgore moguće načine i njihova tijela nikad neće biti pronađena. Ovaj film je naš mali doprinos borbi porodica koje su izgubile svoje članove”, rekao je Ajdin Kamber. Dokumentarni film „Brat“ sniman je na 18 lokacija u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, od februara do novembra 2023. godine. Obrađuje temu utapanja migranata u graničnim rijekama, prilikom prelaska iz jedne zemlje u drugu. Tokom snimanja pronađeno je više od 50 grobova neidentifikovanih osoba u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Većina njih je sahranjena bez uzimanja uzorka za DNK analizu. To, zapravo, znači da porodice tih osoba nikada neće saznati šta se desilo sa njima, živjeće u nadi da se radi samo o prekinutom kontaktu, ali i strepnji da više nisu živi. Nažalost, stvaran broj takvih porodica je mnogo veći. Ovo stanje označeno je terminom “nezaključeni gubitak”, gdje porodice tuguju zbog gubitka svog člana, ali istovremeno se nadaju da je on još uvijek živ. Život u takvom stanju emotivno iscrpljuje porodice i ne dopušta im da pronađu svoj mir.
ISTINA NIJE KLEVETA Rade Bošnjak izgubio tužbu protiv Kristine Perić i portala Hercegovina.info
Rade Bošnjak izgubio je tužbu protiv istraživačke novinarke i naše urednice koja je razotkrila aferu Peti kat i portala Hercegovina.info kojeg je ranije uređivala, a od kojih je solidarno potraživao 7.000 maraka za duševne boli. Općinski sud u Mostaru, sutkinja Gordana Puljarević u cijelosti je odbacila tužbeni zahtjev tužitelja. Suđenje istraživačkom novinarstvu U obrazloženju presude istaknula je da se ovdje radi o novinarskom istraživanju i zdravim motivima. „Radi se o istraživačkom novinarstvu koje je važno za svako demokratsko društvo jer ima ulogu ‘društvenog kontrolora vlasti‘ s ciljem otkrivanja i temeljitije obrade informacija koje su najčešće, na neki način, skrivene od javnosti od strane ljudi koji se nalaze na poziciji moći zbog čega se i dogodila afera koju obrađuju, najčešće, vezana za kriminal i korupciju. U konkretnom slučaju tema je kriminal i korupcija u javnim nabavkama, kako se trećetužena izjasnila, zaista postoji veliko zanimanje javnosti obzirom da je javna tajna da svaki objavljeni tender u BiH ima ‘svog izvođača radova’, odnosno firmu kojoj je taj ugovor namijenjen i prije objave javne nabavke, što vrijedi za sve vrste poslova uključujući i unosne ugovore u IT sektoru teške milijune maraka. Konkretno, iznesene su informacije o zloupotrebama tužitelja, kao direktora ZZO u trošenju javnih sredstava kroz nabavku novog softvera po znatno većoj cijeni i njegove povezanosti sa firmom kojoj bi se u konačnici ugovor trebao dodijeliti, što je tema od općeg interesa koja u širem kontekstu otvara i pitanje slabosti našeg sustava javnih nabavki, netransparentnosti u nabavci i trošenju javnog novca, kao i odgovornosti ugovornih tijela, a što je u konačnici i dovelo do poništenja spornog tendera i što jeste legitiman cilj”, navodi se u presudi. Tužitelj nije odgovarao na upite Prije objave spornog sadržaja tuženi se nisu oslonjali samo na informacije koje su dobili od Ane Džida i Vinka Kojundžića, već su u skladu sa novinarskom etikom proveli vlastito istraživanje i prikupili veći broj materijalnih dokaza u nastojanju da javnosti pruže točne i pouzdane informacije. Tužitelju su omogućili da se o navedenom izjasni, što jasno proizlazi iz zahtjeva za pristup informacijama koje je uredništvo hercegovina.info slalo ZZO, dana 27. ožujka 2023. godine; 22. rujna i 16. studenog 2023. godine, na koji nikada nisu dobili odgovor, što je potvrdio i svjedok, Dalibor Ravić (zaposlenik ZZO u službi za odnose s javnošću) ističući da je prije objave spornih tekstova PR služba ZZO zaprimila upite vezane za “Peti kat” na koje nikada nisu davali odgovore, a što se može zaključiti i na osnovu izjave tužitelja, da je bilo takvih mejlova samo što su pitanja bila tendenciozna i sugestivna i “u praksi izazivaju efekat kao kad se netko uhićuje, sve što se kaže može biti protiv vas upotrijebljeno na sudu“, pa je on, zajedno s PR službom odlučio da na takva pitanja ne daju odgovore. Stoga su bez temelja navodi tužbe da tužitelju osobno nije dostavljen niti jedan e-mail, kako se trećetužena i izjasnila, da nije novinarska praksa da se ravnatelj zove na privatne mobitele kada ima službu za to, pa se na temelju izvedenih dokaza ne može zaključiti da su postupili suprotno odredbi ZZK i Kodeksa novinarstva“, navodi dalje sutkinja. Javne osobe su pod povećalom Sutkinja dalje navodi da je tužitelj javna ličnost, javni službenik i političar, jer je bio direktor ZZO, zastupnik u Domu naroda Parlamenta, Skupštini HNŽ, Saboru RH, a osnivač je HDZ BiH, te se javnim djelovanjem izložio pomnom ispitivanju novinara. Sutkinja navodi da su tuženi postupali u dobroj vjeri, a ne zbog senzacionalizma, odnosno diskreditacije tužitelja, kako tužitelj pogrešno zaključuje. Sutkinja pak još pridodaje da kada novinar ima legitiman cilj, a u pitanju je nešto značajno za javnost, i kada je uložen značajan napor u potvrđivanju činjenica, mediji se neće smatrati odgovornim čak i kada se ispostavi da su činjenice bile neistinite.Sutkinja navodi i da je po izjavi Kristine Perić, tada u procesnoj ulozi urednika portala Hercegovina info, “cilj pisanja bila borba za opće dobro, da se svaka IT tvrtka može javiti na tender pod jednakim uvjetima, a ne samo one koje su pripremljene za neravnopravnu utakmicu na nekakvim petim katovima što je bio predmet njezinog istraživanja (da se prvo pripreme tvrtke pa ih onda uvedu u natječaj)”. „Nakon što je došla do saznanja o pismu koje je poslala Ana Džida, poslala je ZZO upit (postoji li anonimno pismo i jesu li tačni navodi iz tog pisma), ali nije dobila odgovor. Nakon prvog članka u redakciju im je došao vlasnik Cusipsa, Vinko Kojundžić tvrdeći da mu je tužitelj nudio neke mutne radnje oko IZIS-a nakon čega, detaljnim istraživačkim radom, dolazi do zemljišnoknjižnog izvoda iz Zagreba gdje nalazi adresu sina tužitelja, Marija Bošnjaka i vlasnika jedne od tvrtki s petog kata, Bandića, a dobili su i odgovor od Gorana Đuzela (vlasnika Poliklinike Vitalis) da je vlasnik petog kata firma “Katarina” d.o.o. kojoj ZZO kroz javne nabavke, obilato doznačava sredstva. Radi se o ugovorima od po 200.000,00 KM. Zanimalo ih je iz kojih izvora tužitelj plaća programere koji u uvjetima BiH ne rade ispod 5.000,00 KM pa su došli do fiktivnih ugovora s Tomislavom Marićem. Značajno, dobili su informaciju od Eroneta, da ne znaju za njegov ugovor o djelu sa ZZO, kao što ni poslodavac Bandića (Elektroprivreda HZ HB) nije znao da djeluje na petom katu “volonterski” i da ima nekretnine u Zagrebu, i na temelju čega su zaključili da su djelatnosti na petom katu skrivene, kao i ugovori. U ovom istraživanju došli su do saznanja da tužitelj ima jednu nekretninu u Zagrebu; Blidinju; Risovcu i Mostaru, odnosno da samo u zgradi “Ministarka” ima dva stana. Ovoliko nezamislivo i nemoguće običnom čovjeku, pošteno, zaraditi za jedan život pa uz sve druge navode i saznanja, joj se nametnulo kao jedna logičnost. Zbog afere “Peti kat” društvo novinara je njoj dodijelilo nagradu za najbolju novinarku“, prepričava dalje sutkinja u obrazloženju presude svjedočenje Kristine Perić. Tužba se, nakon svega obrazloženog odbacuje, a Rade Bošnjak tuženima je dužan isplatiti 2.016 maraka. Kristina Perić o svemu se oglasila i na društvenim mrežama, naznačivši da nikada u 20 godina nije izgubila nijednu tužbu. Upitala je i Tužiteljstvo HNŽ što radi s obzirom da je
PRIZNANJE EVROPSKE UNIJE: Novinarke Žurnala dobitnice nagrade za istraživačko novinarstvo
Novinarke Online magazina Žurnal Azra Omerović i Zinaida Đelilović dobitnice su treće nagrade Evropske unije za istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini za 2024. Novinarke naše redakcije nagradu su dobile za istraživački tekst Internacionalni univerzitet u Goraždu: Dobila diplomu doktora stomatologije iako fakultet nije imao upisanih studenata, a osim nagrađenog teksta autorice su niza istraživanja o ovoj temi objavljenih na Žurnalu. Treću nagradu dobio je i Azhar Kalamujić, novinar Centra za istraživačko novinarstvo, za istraživanje u vezi sa manipulacijama parking prostorom u Starom Gradu u Sarajevu, drugu Dejan Rakita (mislioprirodi.ba) za istraživanje o Trgovskoj gori. Prvo mjesto na dodjeli EU nagrada za istraživačko novinarstvo podijelili su autori istraživanja o prevarama eMagnetixa Selma Učanbarlić i Nino Bilajac (BIRN) i reporterka Al Jazeere Balkans Arduana Pribinja za istraživačku priču “Optužbe pacijentica za seksualno uznemiravanje u bolnici u Zenici”. Nagrade je dobitnicima uručio ambasador Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Nagrada EU za istraživačko novinarstvo dio je projekta „Jačanje kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj II“ („Strengthening Quality Journalism in Western Balkans and Türkiye II“). Projektom se želi prepoznati i promovisati izuzetna dostignuća u istraživačkom novinarstvu, kao i poboljšati vidljivost kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj. (zurnal.info)
Sanja Vasković: Nastavljamo pisati o korupciji, uprkos pritiscima i prijetnjama
Sanja Vasković, novinarka i urednica portala SPIN info nedavno je pozvana u policijsku stanicu u svojstvu osumnjičene za krivičnog djelo kleveta. U intervjuu za Tacno.net govori o iskustvu saslušanja zbog optužbi za klevetu, pritiscima s kojima se suočava te podršci kolega i udruženja u borbi za medijske slobode. Sanja, Vi ste na poziv policije pripadnika MUP-a RS saslušani u svojstvu osumnjičene za krivično djelo kleveta. Kako je izgledao taj postupak i kad ste saznali za koji tekst ste osumnjičeni? “U pozivu za saslušanje koji sam dobila dan nakon izbora, i to u popodnevnim časovima, pisalo je da se javim u policijsku stanicu odmah ujutru. U pozivu nisam saznala ništa konkretno osim toga da sam osumnjičena za krivično djelo kleveta, što samo po sebi grozno zvuči jer se ranije nisam nalazila u sličnim situacijama. Poziv je uznemirio i moju majku, jer su policajci prvo otišli kući da mi lično uruče poziv. U tom trenutku nisam znala ko me prijavio, ni zbog čega i imala sam malo vremena da reagujem. Na sreću uz podršku udruženja i organizacija koje uvijek stoje uz novinare obezbijedili su mi advokata, gospodina Ahmeta Efendića koji je bio sa mnom u policijskoj stanici tokom saslušanja.” Šta je vlasniku firme “Mraz” s Pala, Mladenu Kovačeviću, tačno smetalo u tom tekstu? Šta je prema navodima policije kleveta u tom tekstu? “Apsurdno u svemu ovome, što ujedno ukazuje da je riječ o klasičnom zastrašivanju novinara, pokazuje i činjenica da smo mi tekst o firmi “Mraz” objavili prije pola godine. Još tada je gospodin Kovačević zvao kolegu novinara koji je pisao tu priču, pritiskao i pokušavao zastrašiti da se ne piše o njemu i njegovoj firmi. Tačnije malverzacijama vezano za firmu ‘Mraz’. U tekstu za koji sam osumnjičena navedena je samo rečenica o ‘Mrazu’, jer je priča bila o jednom kandidatu za odbornika, pa sam se nadovezala pominjući da su iz ‘Mraza’, s obzirom da imaju više firmi, prebacivali radnice iz jedne firme u drugu da bi dobili podsticaje Zavoda za zapošljavanje. Zbog te jedne rečenice koja je citirana u prijavi ja, navodno, pričinjavam štetu ugledu i časti prijavioca, kao i preduzeća koje zapošljava preko 400 radnika. Osim toga, navedeno je da su u tekstu iznošene neistine, što apsolutno nije tačno, jer imamo dokaze za svaku napisanu rečenicu, a dokaz je i podrška radnica ‘Mraza’ koje nam još uvijek pišu u kakvim uslovima rade i kako se prema njima odnosi gospodin Kovačević. Zapravo, ja sam trebala prijaviti gospodina Kovačevića policiji jer me nakon ovog teksta dva puta zvao i prijetio da će me prijaviti policiji, govorio da sam mu neprijatelj i na sve moguće načine pokušavao da utiče na naše pisanje govoreći da će nam on reći šta je istina i slično, što je zaista bilo iscrpljujuće. Napominjem da je uredno dobio priliku da se čuje njegova strana priče i da tekst nikada nije zvanično demantovao.” Kakav je bio postupak pripadnika MUP-a RS tokom ispitivanja? Da li je bio postupak profesionalan, da li ste osjetili pritisak ili nepravilnosti? “Pripadnici MUP-a koji su me ispitivali su bili zaista ljubazni, nisam osjetila neprijatnosti i pritisak sa njihove strane, možda je razlog što sam bila u prisustvu advokata. Neprijatnosti je bilo zbog činjenice da se nalazim u policijskoj stanici, a trebala bih biti u svojoj kancelariji i pisati tekstove i činjenici da, prema podacima OJT Istočno Sarajevo u ovom Gradu nema visoke korupcije, jer nema podignutih optužnica, a o korupciju u Gradu svakodnevno pišem.” Ustupljena fotografija Kako ova situacija utiče na Vaš rad i rad Vašeg medija? Da li se suočavate s dodatnim pritiscima ili prijetnjama? “Namjera prijavioca da nas uplaši zaista nije uspjela, s obzirom da mi odavno spremamo nastavak priče o ‘Mrazu’. Jedino nam je oduzela dosta vremena da ne možemo da se bavimo svojim poslom zbog saslušanja, reagovanja i ostalih procedura. Bila sam u dilemi da li javno govoriti o ovome iz razloga što dodatno psihički iscrpljuje čitava situacija, ali se pokazalo kao i svaki put da je pritisak javnosti naše najjače oružje u situacijama kada se ne možemo osloniti na institucije koje bi trebalo da nas štite. Kada je riječ o dodatnim pritiscima, trenutno ih nema od strane gospodina Kovačevića osim nečega što je meni zaista smiješno, a to je da gospodin Kovačević ili neko njemu blizak kreira lažne profile sa kojih komentariše i pokušava da uruši naš kredibilitet.” Kakva je podrška novinarskih udruženja i nevladinih organizacija u Vašem slučaju? “U takvim trenucima podrška zaista mnogo znači, a ja sam je dobila od velikog broja kolega iz medija. Znati da nisi sam i da će ljudi stati iza mene i Spin Info je dodatna motivacija da nastavimo da se bavimo istraživačkim novinarstvom. Moram posebno pomenuti moje matično udruženje odnosno ‘Umbrellu’ koja je odmah reagovala spremno, a i ‘BH novinare’ koji su mi istog trena omogućili advokata koji će ići sa mnom u policijsku stanicu, što je u takvim trenucima zaista olakšavajuća okolnost za novinara. Podrška je stigla od velikog broja organizacija koje se bave medijskim slobodama na čemu sam izuzetno zahvalna, jer iako se čini da je SPIN info usamljen u Istočnom Sarajevu, jer je jedini istraživački medij, ovakve situacije pokazuju da nismo sami.” Koliko je ovaj Zakon o kriminalizaciji klevete doveo do autocenzure u medijima u BiH? Koliko bi Vaš slučaj mogao uplašiti dodatno medije da se bave istraživačkim novinarstvom? “Nisam primijetila da je značajnije povećan stepen autocenzure u medijima. Mislim da su kolege koje se bave sličnim temama odavno navikle na različite pritiske, zastrašivanja i slično, ali i dalje nastavljaju da se bave svojim poslom. Nažalost, danas je hrabrost baviti se novinarstvom držeći se standarda profesije i novinarske etike. Ono što nam je donijela kriminalizacija klevete savršeno se uklopilo u sistem vrijednosti koji se namaće. Umjesto onih koji su počinili krivična djela, a svaki naš tekst obiluje dokazima o tome, u policiji se nalazi onaj ko piše o korupciji i nepravilnostima i to je pokazatelj moralnog i drugog sunovrata našeg društva.”
Umbrella: Podrška glavnoj i odgovornoj urednici portala SPIN Info, Sanji Vasković
Sarajevo, 09.10.2024. godine – Udruženje Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih nezavisnih medija izražava punu podršku našoj kolegici, glavnoj i odgovornoj urednici portala SPIN Info, Sanji Vasković, koja je suočena s pritiscima i optužbama za krivično djelo klevete, zato što obavlja svoj novinarski posao i iznosi važne informacije u interesu javnosti. Smatramo da je svaka vrsta pritiska na novinare i slobodne medije direktan udar na slobodu izražavanja i pravo javnosti na istinu. Sa žaljenjem konstatujemo da je urednica Vasković pozvana na ispitivanje u Policijsku stanicu Istočna Ilidža na osnovu prijave vlasnika firme Mraz, gospodina Mladena Kovačevića, bez preciznog navođenja o kojim se navodnim klevetama radi. Podsjećamo da je posao novinara da služi interesu javnosti, istražuje i objavljuje informacije koje su od značaja za društvo. Prijavljivanje novinara zbog objavljenih tekstova koji preispituju poslovanje preduzeća, posebno kada postoji opravdana sumnja na nepravilnosti, predstavlja pokušaj ušutkivanja kritičkog novinarstva i ograničavanja slobode medija. Umbrella snažno osuđuje sve pokušaje zastrašivanja novinara i izražava punu solidarnost sa urednicom Sanjom Vasković. Pozivamo nadležne institucije da omoguće novinarima da rade svoj posao slobodno i bez pritisaka, te da svaki postupak bude vođen u skladu sa zakonom i najvišim standardima slobode medija. Novinari moraju imati slobodu da postavljaju pitanja i ukazuju na moguće nepravilnosti u radu privatnih i javnih preduzeća bez straha od odmazde. Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal.
Novi pritisci na redakciju SPIN Info- prijava policiji za klevetu vlasnika “Mraza”
Glavna i odgovorna urednica portala SPIN Info Sanja Vasković pozvana je juče u popodnevnim časovima da dođe danas u Policijsku stanicu (PS) Istočna Ilidža kako bi je policija ispitala u svojstvu osumnjičene za krivično djelo kleveta. Na pozivu nije navedeno o kom se konkretno predmetu radi te na šta se kleveta odnosi. Vasković se danas u pratnji advokata odazvala policijskom pozivu i tada joj je predočeno da se radi o prijavi koju je paljanskoj policiji protiv nje podnio vlasnik firme “Mraz” Mladen Kovačević. “Vi ste osumnjičeni da ste u dužem vremenskom periodu na internet portalu čiji ste Vi vlasnik i urednik, objavili niz tekstova u kojima ste, prema navodima prijavioca Mladena Kovačevića, vlasnika preduzeća “Mraz” Pale, iznosili niz neitina i kleveta”, navodi se u prijavi i dodaje da je tekstovima objavljenim na ovom portalu prijaviocu i preduzeću koje zapošljava 400 radnika narušen ugled. U ovoj fazi postupka, Vasković je iskoristila pravo da ne iznosi svoju odbranu. Naime, prije pola godine SPIN.info je objavio tekst o poslovanju firme “Mraz” iz Pala. Nakon objavljivanja teksta vlasnik firme Mladen Kovačević u više navrata pozivao je autora teksta i vršio pritisak na njega. Prije nekoliko dana u svom novom tekstu novinarka Sanja Vasković se ponovo dotakla nepravilnosti u poslovanju ovog preduzeća, nakon čega je vlasnik “Mraza” pozvao i nju lično, te prijetio da će je prijaviti policiji i pokušao uticati na pisanje novinarke. Inače, ovo nije prvi put da se Spin.info nalazi na meti pritisaka i napada funkcionera i drugih aktera naših priča. Šta je SPIN Info pisao? Od početka 2021. do kraja 2023. godine fima “Mraz” doo Pale, naplatila je 456.000 maraka iz programa podrške zapošljavanju koje dodjeljuje Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, što i ne bi bilo sporno da radnice ovog preduzeća koje osim u Palama, ima i poslovne jedinice u Foči i Nevesinju nisu zapošljavane “na određeno”, na mjesec dana, pa su po isteku ovog roka opet zapošljavane na ista radna mjesta. Za to vrijeme firma je naplaćivala nove podsticaje za zapošljavanje “novih radnika”.
BILEĆA: Sinonim za dugove
Sinonim za Bileću je postao dug, a u posljednje vrijeme on nije nestao. Načelnik te opštine Veselin Vujović smanjio je dug za četiri miliona, ali nije uspio dovesti nove investitore, pa zato mnogi iz ove lokalne zajednice odlaze u Dubrovnik. Aktuelni načelnik, inače kadar SDS, ponovo će u novu trku za prvog čovjeka opštine. Ni ove godine ne obećava ništa. BILEĆA – Bileću napuštaju mladi, a trbuhom za kruhom najčešće odlaze u Dubrovnik. Tako iz godine u godinu, stanovnika je sve manje, a otvaranje nove fabrike za ovaj kraj je misaona imenica. I ne bi ovo bilo čudno da nije riječ o lokalnoj zajednici koja je donedavno imala sve predispozicije da bude primjer drugim. Politika je posljednjih decenija u ovom hercegovačkom mjestu imala posebnu ulogu, nažalost negativnu. Slika Bileće danas i prije četiri godine, kako kažu tamošnji stanovnici, ne razlikuje se puno, osim što je stanovnika iz dana u dan sve manje. U Bileći novi samo solarni paneli U odnosu na prije četiri godine, kako nam pričaju stanovnici ovog mjesta, u ovoj opštini primjetan je veliki broj solarnih panela i to je upravo najveća razlika. Jedan od stanovnika Bileće nam priča da je život za obične stanovnike isti. „Novi su nam samo solarni paneli, a ljudi se bore i sada kao i ranije. Dosta njih odlazi da radi i u Dubrovnik “, kaže on. Nedavno smo pričali i sa mještanima ovog gradića koji su protiv izgradnje solarnih panela u blizini Bilećkog jezeara, jer im je očuvanje prirode prioritet. Tada nam je prvi čovjek ove opštine rekao da ne vidi nikakav problem u izgradnji solarnih panela. „Ja ne vidim ništa sporno da ljudi dođu da investiraju, po ovim brdima okolo gdje nisu blizu naselja“, rekao je za „Direkt“ ranije načelnik Bileće Veselin Vujović i dodao da je i on sam protiv malih solarnih elektrana u urbanim dijelovima opštine. Minus u Bilećkoj kasi „iznenađenje“ za Vujovića Načelnik Bileće Veselin Vujović ističe da 2020. godine, kao kandidat za načelnika, nije ni znao koliki će ga minus na računu dočekati ukoliko pobijedi za načelnika. Time danas pravda to što je četiri godine kasnije Bileća i dalje u problemima. „Nažalost, nije bilo prostora u ove četiri godine za neka veća investiranja i dan danas kuburimo sa tim zaostalim dugom. On nas guši, tih 16 miliona je veliki teret. Kada sam ušao nisam znao da se opština Bileća nalazi u ovakvoj dubiozi. Vjerovatno se ne bih ni bavio ovim poslom. Ali kada smo već tu moramo se uhvatiti u koštac i riješavati problem po problem“, rekao je Vujović. Ipak, bez obzira na sadašnje znanje o prijašnjem naslijeđenom dugu i trenutnom stanju u Opštini, Vujović se ipak ponovo pojavljuje kao kandidat za načelnika na predstojećim lokalnim izborima. Vujović je čini se i 2020. godine vodio opreznu kampanju bez puno obećanja, ograđujujući se od priče kako će nešto sigurno biti urađeno. Ipak, građanima je obećavao da će neke investicije, kao što je dogradnja vrtića, biti urađene. Veselin Vujović To obećanje nije ispunio, a za „Direkt“ to opravdava nedostatkom novca u budžetu, za koji on kao kandidat, navodno, nije ni znao. Ipak, za četiri godine, uspio je da smanji dug za četiri milona. „Smanjili smo dug sa 20 na 16 miliona KM, odnosno četiri miliona tuđeg duga smo vratili i smanjili smo broj zaposlenih za 100, što sam i obećao u kampanji 2020. godine. Ovo malo novca što je preteklo investitali smo u asfaltiranje ulica u gradu i u seoskom području”, dodao je Vujović. Nelegalna otpuštanja radnika Načelniku opštine Bileća Veselinu Vujoviću u prethodnim godinama se zamjerao način otpuštanja radnika kao i sistematizacija koja je tom prilikom korištena. Pokazalo se da otpuštanje, ipak, nije bilo po zakonu, pošto je neke od tih rješenja o otpuštanju Osnovni sud u Trebinju i poništio. Naime, „Direkt“ portal u svom posjedu ima presudu iz 2024. godine kojom je Osnovni sud u Trebinju naložio opštini Bileća da vrati u radni odnos ranije otpuštenu radnicu. Uz to, Opština je dužna da isplati radnici plate za period od 8.10.2022. pa do 17.04.2024. godine. Štrajk i nezadovoljstvo radnika I u mandatu aktuelnog načelnika Bileće prijašnje muke radnika Komusa su se ponavljale, tako da su u štrajku zbog kašnjenja plata i isplate doprinosa bili radnici ovog preduzeća i 2021. godine. Ništa bolja slika nije bila ni dvije godine kasnije kada su, kako je pisao “Direkt”, danima ulice bile zatrpane smećem. Kako smo tada svjedočili, na bilećkim ulicama se osjetio neprijatan miris, iz kontejnera je kipjelo smeće, a prekipjelo je bilo i radnicima “Komusa”. Tada su neki od njih napustili ovo preduzeće, a i tadašnja direktorka Danijela Kapor je podnijela ostavku. Sve nade polažu u Srbiju Sve nade bilećke vlasti bile su usmjere ka pomoći iz Srbije. Vujović se uzdao u dobre veze sa tamošnjim vlastima i u kampanji 2020. godine. Vlada Srbije je, kako je na jednom od skupštinskih zasjedanja govorio Vujović, ranije obećala pomoć opštini Bileća za nadogradnju vrtića, međutim ta pomoć je još uvijek na čekanju. O ovoj temi, odnosno dogradnji vrtića se polemisalo više puta i na skupštinskim zasjedanjima. „Ta priča u koju smo mi ušli za nadogradnju vrtića, koju je obećala Vlada Srbije, to će biti u paketu sa svim gradovima Republike Srpske kojima će Vlada Srbije da pomogne“, rekao je još ranije Vujović. Srbija je u aprilu pomogla ovoj opštini sa milion maraka, što je zakrpilo tek neke budžetske rupe. Nova obećanja stižu i u mjesecu izborne kampanje. Vučić je Bileći sredinom septembra ove godine ponovo obećao 500 miliona maraka. Kako je Srbija od svih opština odabrala baš Bileću javnosti nije poznato. Vučić prilikom svoje posjete ovoj hercegovačkoj opštini nije davao izjave za medije. Nezvanična Direktova saznanja govore o tome kako su bilećki načelnik i otac predsjednika Srbije Anđelko Vučić stari poznanici, pa pretenzije za pomoć ovom hercegovačkom gradiću možda dolaze i otuda. Vučić u Bileći Do redovne plate tužbom Da bi zaposleni u organima lokalne samouprave došli do primanja propisanih zakonom, odnosno plata, tuže opštinu. Dok jedni kažu da je ova mjera nepopularna, drugi apostrofiraju da je ovo jedini način da imaju redovna primanja, budući da dobar dio njih ima i kredite,
PRIČA O VRIJEDNOM MINERALU SEŽE DO 1998. GODINE: Kako su Lopare postale opština litijuma?
Opština Lopare ima oko 15.000 stanovnika i spada u izrazito nerazvijene opštine. Međutim, to nije prva asocijacija na ovu opštinu. Litijum je otkriven u blizini naselja na obroncima planine Majevice u oktobru prošle godine. Tada je u medijima odjeknula vijest da je u Loparama pronađena „sirovina 21. vijeka”, odnosno litijum. Prva istraživanja firme „Ar Core” AG iz Švajcarske ukazivala su kako je vrijednost otkrivenih zaliha oko deset milijardi dolara. LOPARE – Geološka istraživanja na području Lopara su rađena tri godine bez medijske pompe i daleko od očiju javnosti, a završena su 31. jula 2022. godine. „Ar Core” je naveo da je dozvolu za istraživanje mineralnih nalazišta u regiji Lopare dobio 2018. godine, a sam proces je nadgledala firma CSA Global koja je u sastavu DIO ERM Grupe, specijalizovane za rudarstvo. Tri faze istraživanja su uslijedile između 2020. i 2022. godine, a mineralno nalazište je konačno naučno procijenjeno i potvrđeno u ljeto 2022. godine. Vladimir Rudić, direktor kompanije „Ar Core” ulaganja, kaže da projekat u Loparama donosi prosperitet regiji. „Proizvodnja i povezane aktivnosti će direktno stvoriti do 1.000 lokalnih radnih mjesta i između 3.000 i 5.000 poslova posredno, ekonomski revitalizujući regiju. Željeli bismo da zahvalimo ljudima u Loparama na podršci tokom cijelog procesa i radujemo se što nismo doživjeli nikakve prigovore s njihove strane”, navodi Rudić za Gerilu. Prve javne informacije o ovim geološkim istraživanjima litijuma na području Lopara pojavile su se 2020. godine, ali one nisu zainteresovale širu javnost, što je možda i razumljivo kada se uzme u obezir činjenica da je cijeli svijet tada bio preokupiran borbom protiv pandemije virusa korona. Kako piše Gerila, priča o litijumu doseže i do 2012. godine, kada su vršena su geološka istraživanja bora, litijuma, natrijuma, stroncijuma, kalijuma i prateće asocijacije elemenata na području Mjesne zajednice Lipovice, koja pripada opštini Lopare. Preduzeće „Lithium Balkan” doo Lopare osnovano je polovinom 2010. godine u Loparama. Sa Vladom Republike Srpske potpisali su tada i ugovor o dodjeli koncesije na tri godine. Ugovor o koncesiji kasnije je sporazumno raskinut i od tog posla nije bilo ništa. I prije kanadske firme na teritoriji Lopara je od 1998. do 2003. godine istraživala firma Rio Sava, ćerka firme Rio Tinto. Navodno, nakon nekoliko godina istraživanja nisu bili zadovoljni dobijenim rezulatatima, nakon čega se povlače iz ovog projekta. Ipak, i pored dva neuspješna pokušaja kanadske i australijske kompanije, 2020. godine u ovu priču ulazi slovenački preduzetnik Andrej Rautner, koji je uložio milione evra u “Rudnik litijuma”, firmu koja je bila vlasnik kompanije „Ar Core”. Prema informacijama portala „svet24.si” iz više izvora, navodi se da je Rautner vlasnik kompanije AR Plane i da ima odlične veze u građevinskim, političkim, ali i obavještajnim krugovima zemalja bivše Jugoslavije. Rautner se praktično ne pojavljuje u javnosti, a najčešće učestvuje, kako navodi „svet24.si” u rizičnim, čak i špekulativnim poslovima, odnosno u poslovima „ispod radara”. Zanimljivo je da je vlasnik jedne od firmi osnivača „Ar Core” i firma „Yolle top invest” iz Laktaša, a vlasnik i odgovorno lice ove firme je Jozo Mikulić, dugogodišnji Rautnerov saradnik, kontraverzni preduzetnik. Mikulićev blizak saradnik je i Rok Gale, on je u aferi oko fiktivne preprodaje skoro 400 kilograma zlata optužen u svojstvu direktora zagrebačke firme „Gold Box”, koja je, po tvrdnjama Državnog tužilaštva Hrvatske, bila dio lanca za pranje novca. Prema pisanju Slobodne Bosne, ime Roka Galea pojavljivalo se u crnim hronikama hrvatskih novina kao jednog od članova organizacije koja je u BiH prala desetine miliona evra, tako što je novcem sumnjivog porijekla iz poreznih oaza otkupljivala zlato od hrvatskih građana i firmi. U taj posao bili su, kako je pisao „Jutarnji list”, na neki način umiješani sin gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića i brat današnjeg predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića. Sve se ovo dešavalo prije 2018.godine i dodjele saglasnosti za geološka istraživanja na teritoriji opštine Lopare. Nije poznata informacija da li Rautner ili Mikulić trenutno imaju dodira sa projektom u Loparama. Tokom godina mijenjala se vlasnička struktura i udio osnivačkog kapitala, kompanija koja trenutno vodi projekat je AR CORE ulaganja d.o.o. u Banjaluci, a direktor je Vladimir Rudić, u vlasništvu „Ar Core” AG iz švajcarskog grada Cug. Direktor Rudić u razgovoru za Gerilu je istakao da je švajcarska firma „Ar Core” AG, koja je akcionarsko društvo, sada jedini i isključivi vlasnik bh. kompanije „Ar Core” ulaganja iz Banjaluke. „Ar Core nema kćerke firme, ima samo centrala u Banjaluci. Nemamo partnerske firme. Ar Core AG kao švajcarska kompanija radimo vrlo transparentno. Mi smo akcionarsko društvo i registrovani u Švajcarskoj, a kompanija Ar Core d.o.o. u Banjaluci je ćerka firma tog akcionarskog društva u apsolutnom vlasništvu. Ne postoji nikakva veza između naše firme i političara u Srpskoj, niti imamo akcionare sa naših prostora. Radi se o internacionalnim investitorima i sve je transparentno“, ističe Rudić. Evropa zainetresovana za Lopare Na stranici Evropskog instituta za litijum navodi se da je „Ar Core“ AG švajcarska junior rudarska kompanija i da je trenutno u procesu razvoja velikog projekta rudarstva i proizvodnje litijuma/bora u Bosni i Hercegovini. Da je Evropa itekako zainteresovana za Projekat Lopare govore nam i izjave eminentnih evropskih političara na ovu temu, poput Petera Bejera (CDU), člana njemačkog Bundestaga i izvjestioca za transatlanske odnose i Zapadni Balkan. „Ekološka i društvena kompatibilnost su ključni faktori za projekat i za Ar Core uopšte. Tokom faze proizvodnje, Ar Core će nastaviti saradnju s lokalnim i međunarodnim partnerima, kako bi obezbijedio održivo i uzajamno korisno poslovanje koje će Ar Core učiniti važnim igračem na globalnom tržištu resursa“, izjavio je ranije Bejer. Iz „Ar Core“ naglašavaju da je projekat Lopare podržalo nekoliko evropskih instituta za sirovine i Evropski institut za litijum (ELI), kao i Njemačka agencija za mineralne resurse (DERA). Zanimljivo je da se od 20 projekata za eksploataciju litijuma u Evropi među kojima je i projekt u Loparama, čak osam nalazi u Srbiji. Vladimir Rudić kaže da „Rio Tinto“ i „Ar Core“ nemaju dodirnih tačaka osim zajedničkih neprijatelja. „Jedina veza Ar Core i Rio Tinta u Srbiji je da iste plaćeničke grupacije napadaju i nas i njih. Mislimo na one interesne grupe koje promovišu određene agende na način da se predstavljaju kao ekolozi