ČAPLJINA OSTAJE BEZ VIDIĆA: Vladavinu obilježila netransparentnost, odlazi pod aferama i optužnicom
Višegodišnji gradonačelnik Čapljine, Smiljan Vidić, odlazi s pozicije pod optužbama za zloupotrebu položaja i malverzacije sa zemljištem. Zajedno sa svojim suradnikom, tereti se za nezakonito stjecanje imovinske koristi u slučaju “Neretva energija”. Također, protiv Vidića se vodi niz istraga, uključujući i nezakonitu izgradnju vikendice na državnom zemljištu. Revizorski izvještaji dodatno otkrivaju nepravilnosti u financijskom poslovanju Grada Čapljine, uključujući pogodovanje određenim tvrtkama, posebno u vezi s prodajom zemljišta za solarne projekte, što je izazvalo ogorčenje lokalnih poduzetnika. ČAPLJINA – Višegodišnji gradonačelnik Čapljine Smiljan Vidić definitivno odlazi s te pozicije nakon ovih lokalnih izbora. Na čelu grada bio je više mandata, no njegov opus prvog čovjeka Čapljine obilježile su afere, ali i optužnice. Smiljan Vidić i njegov suradnik optuženi su za zlouporabu položaja i ovlasti, a optužnica ih tereti za nezakonito stjecanje imovinske koristi u razdoblju od 2011. do 2015. godine. Tužiteljstvo tvrdi da su Vidić i Šimović omogućili neregistriranoj tvrtki „Neretva energija“ d.o.o. da dobije na korištenje, a kasnije i vlasništvo nad zemljištem u Čapljini, čime su prouzročili štetu općini u iznosu od preko 850 tisuća maraka. Zemljište je prodano za 143 tisuće maraka, iako je njegova stvarna vrijednost u tom trenutku bila procijenjena na preko milijun maraka. Gradonačelnik Čapljine, Smiljan Vidić (61) i Darko Šimović (52), pomoćnik rukovoditelja Službe geodetskih i imovinsko-pravnih poslova tadašnje Općine Čapljina danas su se u Županijskom… Iz oporbenih redova u Gradskom vijeću mogle su se čuti ozbiljne optužbe na račun rada gradonačelnika Vidića i partnera, a najčešće su se optužbe odnosile na netransparentnost, korupcija, kriminal i nekompetentnost. “Kroz ove četiri godine djelovanja u Gradskom vijeću puno toga sam naučio, a posebice da izvršna vlast (gradonačelnik) izvršava ono što mu Gradsko vijeće kao zakonodavno tijelo naloži. Gradonačelnik je u protekle četiri godine bio predlagatelj mnogih odluka koje je većina u Gradskom vijeću (koju sačinjavaju nesavjesni vijećnici koalicije HDZ-HSS) bezpogovorno usvajala bez da je uopće proučavala što usvaja, jesu li ti prijedlozi uopće zakoniti, realni ili provedivi. Više puta sam Smiljanu Vidiću s govornice Gradskog vijeća ukazivao da je sam, tj. da većina njegovih pomoćnika ničemu ne služi te sam nebrojeno puta i decidno ukazivao na određenim primjerima. Što se mene osobno tiče u posljednje četiri godine jedino dobro mu je to što je usvojio dva prijedloga Pere Čepe: postavljanje rasvjete na igralištu u Gnjilištima i asfaltiranje cijele dužine MZ Gnjilišta kao što je usvojio moju inicijativu za podršku udruzi Ples sunca (Gaucho ranh Trebižat) i par drugih prijedloga po pitanju MZ Višići”, rekao je za hercegovina.info neovisni vijećnik Sandro Jurković. Korupcija i kriminal “Loše, koruptivno i kriminalno je to kakvi sve ljudi sjede u vladajućoj većini. To su većinom ljudi koji nemaju nikakvih kompetencija biti gradski vijećnici. Ne poznaju ni najminimalniju osnovu zakona, čak štoviše i nakon prezentacije Javnog pravobranitelja i decidnog pojašnjavanja da se Zakon krši oni opet dižu ruku za nezakonite odluke. Po meni nije urađeno baš ništa. Možete lako na internetu pronaći video pustih obećanja.No za mene nije glavnina problema u gradonačelniku nego na onim jadnicima koji su dizali ruke za sve i svašta. Laička obrana takvih frazama “morali su” za mene ih ne amnestiraju. Nisu oni morali ništa, jer kako ja i drugi oporbeni vijećnici ništa ne moramo. Vladajuća većina dizala je ruke ne zato jer su morali, nego zato su u zamjenu dobivali mrvice poput radnih mjesta za svoje članove obitelji”, nastavio je Jurković. Pašnjak pete klase, negrađevinsko zemljište u vodozaštitnom pojasu završio je u vlasništvu čapljinskog gradonačelnika Smiljana Vidića. On je na tom zemljištu… Transparentnost broj jedan “Javni novac i javni projekti moraju biti dostupni na uvid svakome građaninu ovoga grada jer Gradska uprava nije ničija privatna svojina. Promjenio bih sve, kao što ćemo i promjeniti ako budemo dionici vladajuće većine. Sve one koji na posao dolaze s mišlju “što ja danas mogu učiniti za boljitak ovog grada” i to provode u praksi bih stimulirao, a uhljebe i neradnike bih degradirao. Sa svojim kolegama stvarao bih klimu pogodnu za privatne investitore. Geografski smo na Bogom danom području, imamo nevjerojatan turistički potencijal koji godinama stoji neiskorišten… Nažalost u našoj cijeloj državi, pa tako i u mojoj Čapljini 97 posto političkih kandidata gleda da od bavljenja politikom privrijedi osobne benefiti a samo nas je 3 posto koji želimo raditi za društveno dobro i budućnost naše djece”, zaključio nam je Sandro Jurković i dodao da politika treba biti teret, a ne interes. Smiljan Vidić osim optužbi u slučaju “Neretva energija,” suočen je s nekoliko drugih istraga vezanih uz malverzacije sa zemljištem i izdavanje dozvola u Čapljini. Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije potvrdilo je da se vodi više predmeta u vezi s navodima o nezakonitostima, no detalji nisu dostupni zbog faze istrage. Posebno se ističe slučaj Vidićeve vikendice u Dretelju, izgrađene na državnom zemljištu unutar vodozaštitnog pojasa. Iako je Vidić tvrdio da je zemljište naslijedio od obitelji, dokumenti Općinskog suda u Čapljini pokazuju da je prethodni vlasnik bila država, čime se njegove izjave dovode u pitanje. Portal Hercegovina.info je zbog toga podnio kaznenu prijavu, uz dokumente koji potvrđuju da je Vidić nezakonito prisvojio zemljište i izgradio objekt bez dozvole. Je li bilo dobroga? “Slobodno mogu reći da smo u proteklom mandatu 2020. – 2024. napravili mnogo dobrih stvari, prvenstveno misleći na desetine odluka koje su bile dobre za naše sugrađane, iako je vladajućoj strukturi trebalo nekih 6 do 7 godina da ih podrži. Istaknuo bih samo neke od njih, a to su: besplatan prijevoz za osnovnoškolce, besplatan prijevoz za srednjoškolce koji nastavu pohađaju u Srednjoj školi Čapljina, porodiljne naknade za novorođenu djecu, neradna nedjelja i da ne nabrajam mnoštvo drugih odluka koje su donesene i izmijenjene našom sugestijom. Gradsko vijeće je zakonodavno tijelo grada Čapljine koje donosi sve odluke i broji 25 članova koji trebaju biti u službi svojim sugrađanima te aktivno sudjelovati pri donošenju svake odluke, stoga sam ja kao i moje kolege iz Čapljinske neovisne stranke našu dužnost opravdali aktivnim radom i zalaganjem kroz protekle četiri godine. Do sada smo spriječili desetine nezakonitih odluka koje su povučene s dnevnog reda među kojima bih istakao prodaju državnog čiji je status nezakonito mijenjan u gradsko zemljište s ciljem
NI NA NEBU NI NA ZEMLJI: Nema legalizacije za objekte iz vremena Asima Sarajlića
Općina Vogošća kao i druge općine u Kantonu Sarajevo decenijama su omogućavale povlaštenim investitorima i firmama bliskim vladajućim političkim opcijama, ambijent u kojem se u kojem se gradilo van urbanističkih i regulacijskih planova. Investitori željni profita u borbi za nove kvadrate stambenog prostora nisu se libili da dižu spratnost objekata, štede na materijalima, gradeći stambene i poslovne objekte mimo svih arhitektonskih i građevinskih pravila. VOGOŠĆA – Već 17. godina traje agonija 110 stanara koji su kupili stanove u novoizgrađenim zgradama na području Općine Vogošća, koje je radila vogošćanska firma Murai Komerc. Jedan od stanara, koji nije želio da mu objavimo identitet priča nam da još uvijek ne mogu uknjižiti svoje nekretnine. „Ništa se nije uradilo, ja sam sa još nekoliko komšija išao kod načelnika općine Vogošća da razgovaramo i probamo naći neko rješenje, ali uzalud. Ja bih sada najradije prodao sve ovo i otišao živjeti negdje drugo, ali ne mogu a ni prodati, jer nemam upisano vlasništvo“, kaže on, te dodaje, kako nikada nije obavljen ni tehnički prijem. Problem uknjižbe jedan je od problema sa kojima se stanari već godinama bore, a razlog tome je što zgrada u kojoj su kupili stanove nema urbanističku, ni upotrebnu dozvolu. „Mi nemamo upravitelja, jer niko neće da preuzme taj posao, lift ne radi već pet dana, ne možemo angažovati osobu ili agenciju za održavanje čistoće haustora, ulaz u zgradu je neasfaltiran i neuslovan, parking prostor nije riješen na adekvatan način, garaža nije u funkciji za sve stanare, prizemlje objekta je također u fazi izgradnje. I svi navedeni problemi se ne rješavaju od 2015. godine“, pojašnjava on. Naš sagovornik navodi kako je odlazio na sastanak sa novim načelnikom općine Vogošća, Migdadom Hasanović, ali da mu je on rekao da Općina ne može riješiti taj problem dok Skupština Kantona Sarajevo ne donese odluku o legalizaciji svih objekata. Iako do objave teksta, iz općine Vogošća nismo dobili odgovore na naša pitanja, načelnik Husejnović nam je u neformalnom razgovoru potvrdio da je legalizacija svih objekata jedini izlaz iz ovih problema. Asimova pravila građane udavila Podsjećamo, u periodu mandata Asima Sarajlića na poziciji načelnika općine Vogošća, firma Murai Komerce dobila je tender za građevinsko zemljište za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa. Općina Vogošća 2007. godine raspisala je javni konkurs za dodjelu građevinskog zemljišta za izgradnju poslovno-stambenog kompleksa. Prema podacima iz konkursa veličina parcele iznosila je 5.200 m2 sa ukupnom bruto građevinskom površinom od 10.000 m2 te neto površinom od 8.500 m2. S namjerom izgradnje zanatsko uslužno stambenog prostora ukupne spratnosti prizemlje, tri sprata i mansarda. Bez obzira na činjenicu da je zemljište nelegalno dodijeljeno, Asim Sarajlić u novembru 2007. godine izdaje urbanističku suglasnost Murai Komercu za izgradnju dva stambeno poslovna objekta prema idejnom projektu urađenom od firme Games d.o.o. Travnik koji je uključivao podrum, visoko prizemlje i tri sprata. U maju 2008. godine Murai Komerce dobija i građevinsku dozvolu za početak radova. Sarajliću se ipak sudilo, ali nije kriv Iako nikada nije provedena istraga oko dodjele zemljišta u Vogošći, Asimu Sarajliću se ipak sudilo i to dva puta, u predmetima „Bosna“ i „Asim“. Sredinom 2022.godine, Općinski sud u Sarajevu izrekao je prvostepenu presudu bivšem generalnom sekretaru Stranke demokratske akcije (SDA) Amiru Zukiću, ali i Asimu Sarajliću i još petorici optuženih za zloupotrebe položaja pri zapošljavanju u javnim preduzećima. Riječ je o predmetu “Bosna”. Amir Zukić osuđen je na tri godine zatvora, Safet Bibić na šest godina, Ramiz Karavdić na dvije godine, Esad Džananović na tri godine zatvora. Asim Sarajlić je oslobođen optužbi. Sarajlić i Zukić nalaze se na američkoj crnoj listi. Zukić od maja 2020.godine, a Sarajlić od aprila 2022. godine, u vrijeme kada je obavljao funkciju delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U nešto manje od godinu, tačnije u februaru 2023.godine, Opštinski sud u Sarajevu opet je oslobodio Asima Sarajlića, Sabahudina Delalića i Muhameda Šehovića zbog krivičnog djela “davanje dara i drugih oblika koristi”. U obrazloženju presude, navedeno je da nije dokazano da su Sarajlić, Delalić i Šehović počinili krivično djelo. Optužnica ih je tereila da su od 20. do 25. februara 2020. godine, prije zakazanih unutarstranačkih izbora Stranke demokratske akcije za predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, na kojima su predloženi kandidati bili Semir Efendić, načelnik Opštine Novi Grad Sarajevo, te Fikret Prevljak, posredstvom Muhameda Šehovića ugovorili sastanak s delegatom Velidom Tvrtkovićem. Sarajlić je bivši potpredsjednik i bivši šef kadrovske komisije vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA). Afera političke korupcije objelodanjena je objavom audio snimka na Facebook stranici Semira Efendića, međutim, osim ove tematike, na snimku se može čuti i kako Sarajlić i Delalić iznose brojne detalje iz bliže i dalje prošlosti kada je riječ o kadroviranju, lobiranju, zapošljavanju, ali i budućim planovima. U “tajnom snimku” spomenut je i direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), pod nadimkom Osmica (Osman Mehmedagić), te način izbora gradonačelnika Sarajeva, Abdulaha Skake, kojem se pred istim sudom sudi zbog zloupotrebe položaja, krivotvorenje službene isprave, nesavjestan rad u službi, davanje dara i drugih oblika koristi, te povredu ravnopravnosti čovjeka i građanina. Stranka te prati Vogošćanska firma Murai Komerce u vlasništvu Muriza Alića godinama se dovodi u vezu sa Asimom Sarajlićem kao i drugim visokopozicioniranim kadrovima SDA. Azra Omerović novinarka portala Žurnal.info ističe da je ova firma bila pod određenim protektoratom kadrova SDA. „U prilog tome da je ova firma bila pod određenim protektoratom u periodu kada je Sarajlić, ali i kasniji kadrovi SDA, bili na vlasti uključujući i tadašnjeg premijera KS Elmedina Konakovića, najbolje pokazuju činjenice – ova firma na sumnjiv način dobila je mogućnost gradnje većine objekata u Vogošći, u nekim od tih objekata građani su struju, umjesto Elektroprivredi plaćali Murizu Aliću i njegovoj firmi, Dugogodišnje iznajmljivanje azila u Prači dovoljno govori da ova firma godinama uživa određene pogodnosti od vlasti na području KS. Znači ova firma je dok je gradila azil za napuštene pse ekspresno, bez tendera i konkurencije, od tadašnje Vlade KS dobila direktne ugovore o dugogodišnjem iznajmljivanju ovih objekata.“ Azra Omerović naglašava da je Tužilaštvo KS-a vodilo istragu protiv Murai Komerca. „Ne treba zaboraviti da je ova firma godinama vladi KS izdavala fiktivne račune jer nikada nije bila registrovana za djelatnosti koje je
OPĆINA KREŠEVO: Politički i ekonomski bastion HDZ-a BiH
Dva mandata aktuelnog načelnika Kreševa Renata Pejaka (HDZ BiH) karakteriše nekoliko sumnjivih radnji povezanih sa poslovanjem općine. To su konstatovali i federalni revizori u svom izvještaju o finansijskoj reviziji Općine Kreševo za 2023 godinu i umnogome se detalji iz izvještaja podudaraju sa prethodnim pisanjima Žurnala o dešavanjima u ovoj općini. KREŠEVO – Općina Kreševo je mala, ali je važno i snažno uporište HDZ-a BiH. U općinskom vijeću koje broji 15 vijećnika, 10 ima ova stranka. Kreševo prema nezvaničnom popisu iz 2013 godine ima 5273 stanovnika, od toga oko 4500 glasača. Na lokalnim izborima 2020. godine glasalo je manje od polovine, njih 2200, a za načelnika je izabran kandidat HDZ-a BiH Renato Pejak, dobivši oko 78% glasova, procentualno identično koliko prema popisu ima stanovnika hrvatske nacionalnosti. Dileme nema ko će biti načelnik nakon izbora 6. oktobra. Boris Marić (HDZ BiH) jedini je kandidat na izbornoj listi. Dva mandata aktuelnog načelnika Kreševa Renata Pejaka karakteriše nekoliko sumnjivih radnji povezanih sa poslovanjem općine. To su konstatovali i federalni revizori u svom izvještaju o finansijskoj reviziji Općine Kreševo za 2023 godinu i umnogome se detalji iz izvještaja podudaraju sa prethodnim pisanjima Žurnala o dešavanjima u ovoj općini. Općina Kreševo svojevremeno je poklonila državno zemljište privatniku, koji je zbog neisplaćenog kredita to državno zemljište morao predati NLB Banci. Parcele na potezu Rakova Noga-Bjelovići morale su biti uknjižene kao državna imovina jer je na njima bio izglasan javni interes. Nakon što je 2009. otvorena tvornica vapna na ovom području u vlasništvu BFS-a, firma Barit otkupljuje udjele u spornim parcelama koje su tada bile u privatnom vlasništvu. Obje firme su vlasništvo porodice Stanić. Otkupljeno je 12 parcela, nakon čega Općina izgradnju puta proglašava javnim interesom. To je podrazumijevalo da će Općina izvlastiti nekretnine od Barita u svoju korist. Barit je parcele iskoristio kao zalog za kredite kod NLB banke. Kreditne obaveze nisu na vrijeme ispoštovane i NLB se tada uknjižava kao vlasnik dijela parcela. Krivična prijava je dostavljena Tužilaštvu SBK, koje je procjenilo da nema krivičnog djela. U međuvremenu su parcele na nepoznat način uknjižene na općinu Kreševo, a izvori Žurnala navode da se sve dogodilo nakon što je načelnik Pejak zatražio od Stanića da riješe ovaj problem, svjestan da je nezakonito uknjižavanje državne imovine krivično djelo. Finansijski manje štetno, ali jednako zakonski sporno bila je i odluka Općinskog vijeća Kreševo iz 2022. kojom je načelnik ovlašten da može „potpisati ugovor sa načelnikom Općine Vitez o ustupanju općinskog pravobranioca Vitez”. Pejak je pravobranioca odlučio „rentati“ za utvrđivanje javnog interesa i izvlaštenje nekretnina za određene rekonstrukcije u općini Kreševo. Ova odluka je po Zakonu o pravobranilaštvu SBK nezakonita, jer svaka općina u ovom kantonu osniva svoje pravobranilaštvo, a zakon ne predviđa mogućnost „iznajmljivanja“ pravobranilaca. „Zbog činjenice da je mjesto pravobranioca upražnjeno od 2005. godine, a Općinsko javno pravobranilaštvo za područja općina Kreševo, Kiseljak i Fojnica ukinuto 2023. godine, nije osigurano obavljanje poslova zaštite imovine i imovinskih interesa Općine“, navedeno je u izvještaju federalnih revizora. Imali su kreševski općinari još poslovnih poteza koji se „sudaraju“ sa zakonom. Jedna od tih bila je namjera da općina dijelom finansira izgradnju dalekovoda do dvije male hidroelektrane, ukupne vrijednosti 3,3 miliona KM. Pola iznosa trebala je platiti Elektroprivreda HZ HB, pola miliona Općina Kreševo, a ostatak kompanije u čijem su vlasništvu male hidroelektrane. Jedna od mHE u vlasništvu je kompanije Euro-Power iz Tešnja, vlasnika Izudin Ahmetlića, onog koji posjeduje profitabilnu kompaniju Hifa-oil. Nakon što su shvatili za nemaju potreban novac, u Kreševu su se dosjetili inovativne poslovne „vratolomije“. Koncesiju i dozvolu za izgradnju te mHE dobila je prvo firma Radava d.o.o., koja će 2015. sva prava prenijeti na Euro-Power. Kako Radava posjeduje kamenolom, napravljen je ugovor kojim bi novac od koncesija koje budu uplaćene u općinski budžet od kamenoloma i mHE bio uložen u izgradnju ovog dalekovoda: „Prosto rečeno: Mi ćemo vama kao općini platiti naše koncesije, a vi ćete tim istim novcima platiti obaveze koje imate iz našeg zajedničkog ugovora i na taj način ćemo opet postići planirano. Novce koje su Radava d.o.o. i EURO POWER d.o.o. Tešanj dužne po zakonu uplatiti po osnovu koncesija, ponovo ćemo vratiti natrag kroz obveze Općine Kreševo kroz ovaj ugovor – rekao je tada sagovornik Žurnala iz Kreševa. Pri tome su u općini svjesno ili ne zanemarili važan detalj: firma Radava ima šest blokiranih računa u različitim bankama – i nijedan aktivan. U finansijskoj je blokadi već godinama, i sasvim je bilo jasno da ne može potpisati bilo kakav ugovor o prenosu finansijskih sredstava, a pogotovo ugovor sa javnom ustanovom kakva je općina. Šta sadašnji načelnik Kreševa ostavlja svom nasljedniku na funkciji? U odnosu na onaj iz 2021. godine, budžet općine za 2024. godinu je gotovo udvostručen i iznosi oko 4.9 miliona maraka. Istovremeno, općina ima potporu koju dodjeljuje Vlada Hrvatske, a ništa manje darežljiva je u posljednje vrijeme i federalna vlada. Za izgradnju „Poslovnog inkubatora“ u u zoni Resnik Vlada Hrvatske je 2022 dostavila oko 162.500 maraka, a dvije godine kasnije još oko 235.000. Ovaj projekat vrijedan 1,2 miliona započet je 2022. Ove je godine nakon početnih 62.000 maraka federalna vlada bila znantno darežljivija, pa je odobrila 395.00 maraka za dovršetak poslovnog inkubatora. Ugovor sa načelnikom potpisao je federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, koji je, kako saznajemo, uspostavio dobre relacije sa familijom Stanić. Tu dolazimo do pravih vladara Kreševa, familije Stanić. Braća Zvjezdan, Svjetlan i Goran, svaki u svom segmentu razvili su velike poslove, prije svega u Hrvatskoj. Posjeduju desetke firmi i zastupništava najviše u BiH i Hrvatskoj, vrijednih stotine miliona, kao i nekrentnina. Pored tvornice sokova, u Kreševu je pod patronatom Gorana Stanića ova porodica posjedovala firme Barit i BFS. Žurnal je godinama pisao o radu ovih kompanija u Kreševu. Milione koje su profitirali na spornoj privatizaciji Feroelektra tek su djelić enormnog bogastva kojeg umnožavaju uz značajnu podršku dijela pravosuđa iza kojeg stoji kako HDZ u BiH, tako i onaj u Hrvatskoj. Lider HDZ-a Dragan Čović je u Kreševu, čitaj Stanićima, prepoznao “profitabilnost”. Učestalo je, kao i drugi dužnosnici ove stranke, “rado viđen gost” u ovoj sredini koju budno nadziru bivši federalni ministar pravde Feliks Vidović te njegov brat Radoje, predsjednik HDZ-a SBK i zastupnik u
SUMNJIVA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA I GRADNJA VRTIĆA: Izvlačenje minerala i novca iz Jezera
Opština Jezero svojim brojnim prirodnim bogatstvima, istorijom i geografskim položajem pruža izuzetno dobre uslove za razvoj turizma. Međutim, primamljiva je i za geološka istraživanja koja traju oko tri godine. Na planinama oko opštine Jezero traju istraživanja minerala bakra, barita, olova, cinka, srebra. JEZERO – Iako su građani zabrinuti i mnogo puta su ukazivali na vidljive posljedice, to nije spriječilo kompaniju SNK „Metali“ iz Bijeljine, čiji je vlasnik „Lykos Balkan Metals“ da nastavi sa iskopavanjima. Kompanija je do sada na istraživanja u RS i BiH potrošila oko 15 miliona maraka. Istraživanja je odobrilo Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srpske. Iz firme SNK „Metali“ su za N1 tvrdili, kako nikakva opasnost po životnu sredinu ne postoji te kako sve rade po najvišim standardima. Iako mještanima sve liči na početak rudarenja na području opštine, oni tvrde riječ je o istraživanju i to ne ruda, nego minerala. Mještani su pitali firmu o kojim mineralima se radi, oni su na svojoj internet stranici već naveli da je identifikovala više od deset minerala. Strahuju da je među njima i litijum. Načelnica te opštine Snežana Ružićić, inače članica SNSD-a, jedan je od najvećih zagovornika istraživanja u ovom dijelu Republike Srpske. Protiv istraživanja su u više navrata održani protesti građana, protiv su bili i odbornici Skupštine opštine, koji su istraživanja zaustavili prvo u oktobru 2022. godine. Posljednja, aktuelna odluka Skupštine opštine donesena je krajem prošle godine. I tada su odbornici jednoglasno bili protiv nastavka istraživanja u Jezeru. Mira Dereta iz Jezera jedna je od onih koje su javno protiv toga da na brdu iznad opštine bude otvoren rudnik. Sumnja se da u zemlji ima zlata, to su potvrdili i iz kompanije Likos. Dereta kaže da je većina stanovnika protiv istraživanja, što su pokazali i protesti, ali da se ljudi boje. „Nemaju hrabrosti, ne smiju, prijeti im se da će ostati bez posla, rade svašta samo da bi narod utišali“, kaže Mira Dereta za „Gerila.info“. Preko dva mosta nosivosti 12 tona u centru opštine Jezero, prelazili su kamioni iznad 30 tona. To su, između ostalih, bile osnovne žalbe mještana na radove koji su vršeni u okviru geoloških istraživanja na teritoriji opštine, a koji su po tvrdnjama mještana ozbiljno ugrožavali saobraćajnu infrastrukturu. Iako su iz ove firme tvrdili kako će po završetku posla sve vratiti u prvobitno stanje mještani nisu uvjereni. Iz kompanije su za Radio Slobodna Evropa naveli da su uložili 600.000 maraka u puteve, a da su uvijek pažljivi što se tiče životne sredine, što im je obaveza, jer su listirani na Australijskoj berzi. Mještani i ekološki aktivisti su izrazili zabrinutost i da bi za posljedicu mogli dobiti i teško zagađenje vodenih tokova, u koje spadaju i rijeka Pliva i Veliko plivsko jezero. Upozoravali su i da je istraživanje, a naročito eventualno rudarenje u naseljenom mjestu protivzakonito. Da bi istraživanja trebalo obustaviti, saglasili su se i odbornici Skupštine opštine Jezero. Oni su jednoglasno usvojili zaključke, kojima se traži zabrana geoloških istraživanja na području ove opštine. „Ti ljudi su jako vezani za rijeke i čim su krenule naznake ovakvih projekata, odmah su se pobunili, jer su svjesni šta takav projekt donosi. Ljudi su definitivno osviješteni i svjesni kako te kompanije funkcionišu, kakav trulež ostavljaju iza sebe. Ljudi na vrijeme dižu svoj glas i opravdano je sve što rade“, poručio je Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu za „Faktor.ba“. Ministar rudarstva i energetike Petar Đokić najčešće je pominjana ličnost u svim pričama o geološkim istraživanjima. Đokić je za „Gerila.info“ rekao da ne treba razlikovati istraživanja od rudarenja i tvrdi da od istraživanja niko ne može imati nikakvu štetu. Otpadne vode odlaze u Plivu Otpadne vode iz bušotine, tokom noći se puštaju slobodno u prirodu i nadalje kapilarno u Jošavku i Plivu. U međuvremenu se i načelnica opštine Jezero Snježana Ružičić obratila Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske od koga je tražila informacije o geološkim istraživanjima. Iz ovog Ministarstva su joj odgovorili da su republički inspektori Sektora za vode i Sektora tehničke inspekcije obavili vanrednu inspekcijsku kontrolu. Iz detaljnog odgovora resornog ministarstva da se zaključiti da je nadležna inspekcija zaključila, da se istraživanja na lokalitetima Debelo Brdo i Sinjakovo (u opštini Mrkonjić Grad) vrše “u skladu s propisima”. Međutim, navodi se i da je izvršen terenski uvid i obilazak lokaliteta Prisoje (Bag-Babaci), gdje je utvrđeno da „nema izvođenja radova detaljnih geoloških istraživanja”. Ova tvrdnja Ministarstva, odnosno inspekcije, zvuči više nego nevjerovatno, jer se u istraživanja na pomenutom lokalitetu svako može lično uvjeriti. Istraživanja su, u jednom slučaju, bila stotinjak metara od kuća, a firma je platila ljudima čije su parcele koristili za izgradnju pristupnih puteva. U Jezeru nemaju prevelika očekivanja kada je vlast u pitanju. „Oni hoće velike pare da zgrnu, a narod da se iseljava. Ja sam napravila kuću prije desetak godina i znači moramo bježati odavde. Mi kao narod fino živimo“, kaže Dereta za „Gerilu“. Dereta ne vjeruje u izjave političara da će istraživanja i eventualno otvaranje rudnika koristiti narodu i Republici Srpskoj. „To narod će odlučiti, a neće niko drugi jer nije to njihova svojina to je naše, ovo je naše i mi svoje ne damo!“ Opština je o svemu samo obavještena po završetku posla između Ministarstva energetike i rudarstva i firme koja vrši istraživanje. Iako je i predstavnik Ministarstva na burnom okruglom stolu rekao kako se istraživanja ne mogu vršiti u naseljenom području, mještani tvrde da je to slučaj. Prihvaćena najskuplja ponuda za izgradnju vrtića Ni Zakon o javnim nabavkama ni javni interes nisu spriječili načelnicu opštine Jezero da izgradnju vrtića u tom mjestu povjeri firmi iz Bihaća, sa jakim političkim i tajkunskim vezama u samom vrhu vlasti Republike Srpske. Prema pisanju „Impuls“ portala, grupa ponuđača sastavljana od tri firme od kojih su dvije u vlasništvu Jasmina Alagića i njegove supruge, rođene sestre Hamdije Lipovače, političkog moćnika i bivšeg premijera Unsko-sanskog kantona, na ovom tenderu nije imala konkurenciju, jer su se njihovi prijatelji u opštinskoj vlasti Jezera dobro potrudili da je eliminišu. U obavještenju o javnoj nabavci radova na izgradnji vrtića u Jezeru, koje je objavljeno 13. januara 2022. godine, navodi se da je ukupna vrijednost radova procijenjena na 432.197,81
KAKO SU ISPARILI MILIONI MARAKA DONACIJA: Srebrenica, grad žednih, izvaranih i očajnih ljudi
Srebreničani jedini u BiH predizbornu kampanju dočekali – žedni.Tako se završava vladavina načelnika opštine Mladena Grujičića iz SNSD-a, koja je trajala punih 8 godina. Samo je jedno sigurno: Grujičić više neće biti načelnik Srebrenice, jer nije ni kandidovan. SREBRENICA – Srebrenica, gradić obilježen najstrašnijim zločinom poslije Drugog svjetskog rata, kao i druge lokalne zajednice u BiH, iščekuje lokalne izbore. Ali su Srebreničani jedini u BiH predizborn kampanju dočekali – žedni. Lokalni vodovod je u kolapsu: neka naselja nemaju vodu, neka samo dva sata dnevno. I dok se u drugim opštinama i gradovima presijecaju crvene vrpce i toče pivo i sokovi, Srebreničani su željni da se napiju vode. Tako se završava vladavina načelnika opštine Mladena Grujičića iz SNSD-a, koja je trajala punih 8 godina. Samo je jedno sigurno: Grujičić više neće biti načelnik Srebrenice, jer nije ni kandidovan. Za Marinka Sekulića Kokezu, srebreničkog novinara veterana, to je jedna od rijetkih dobrih vijesti u ovom čemernom gradiću. “U Srebrenici je svakog dana u svakom pogledu sve tužnije i ružnije, sve manje je ljudi, a velika većina ovih što su još tu, jedva čekaju da iz opštine ode Grujičić i njegovi poltroni. Ko god da dođe umjesto njega, ne može biti lošiji”, kaže Sekulić za „Impuls portal“. I mnogi sugrađani bi se složili s njim, jer eto, svašta su preturili preko glave, ali nisu očekivali da, uz sve druge nevolje, još ostanu i bez vode. “Voda dolazi samo dva sata dnevno, ali što je najgore, mi ne znamo kad su ta dva sata. Rasporeda, koji objavi Komunalno preduzeće, niko se ne pridržava”, kaže jedna Srebreničanka. Na Fejsbuk profilu lokalne RTV Srebrenica ovih dana najčitanija rubrika je raspored dolaska cisterni s vodom. Ali građani u komentarima navode da im ni taj raspored nije od koristi: iz tih cisterni se niko ne može napiti vode, jer ona kako tvrde, nije za piće. Da li je ovaj horor samo posljedica suše i (ne)predvidivih klimatskih promjena ili je za žeđ u Srebrenici odgovorna i odlazeća lokalna vlast? Još uvijek aktuelni načelnik Grujičić, koji se ovih dana ne javlja na pozive novinara, prije dvije godine je na lokalnim medijima, a potom i na RTRS-u, najavio da će Srebrenica dobiti – sportsku dvoranu s bazenom, vrijednu pet miliona KM. I da će to „finansirati Vlada RS“. Najavljeni sportski bazen nikad nije izgrađen, a u međuvemenu su presušili i bazeni lokalnog vodovoda. I Mladen Grujičić je „zaboravio“ svoje obećanje, pa je nedavno u posljednjem javnom obraćanju za lokalne medije rekao da je privremeno rješenje krize s vodom „spajanje Srebrenice na vodovod iz Bratunca“. Za trajno rješenje, koje takođe podrazumijeva dovođenje vode iz Bratunca, potrebno je 11 miliona maraka – kazao je Grujičić. Srebrenička novinarka Mediha Smajić kaže da su sve to „Grujičićeve fantazije“: kako on s bazenom, tako i ovo s „trajnim rješenjem“ za vodovod. “Ni Grujičić, ni direktorka Komunalnog preduzeća “Polet” Biljana Kandić, koju je Grujičićeva vlast dovela na tu poziciju, nisu kompetentni da daju ovakve procjene. Uostalom, šta i da vodovod košta 11 miliona KM, koliko je novaca prošlo kroz ovaj grad, da se mogao napraviti vodovod od zlata”, kaže Smajićeva. I zaista, koliko je donacija, grantova, kredita, budžetskog novca… u proteklih 8 godina vladavine SNSD-a, „proteklo“ kroz Srebrenicu? I da li je nešto od tih miliona moglo biti odvojeno za vodosnadijevanje, jer kako tvrde upućeni problemi s vodom u Srebrenici nisu od juče. „TV Žurnal“ je u decembru 2016. objavio da je od kraja rata do kraja te godine u Srebrenicu stiglo najmanje pola milijarde maraka, te da su „prikupili dokaze o najmanje 15 miliona kriminala“. Ali to je bilo prije vladavine SNSD-a. Kada su Grujičić i ekipa prije osam godina preuzeli vlast, zlatno doba je prošlo, ali to ne znači da su donacije sasvim presušile. Samo Srbija je prema pisanju sarajevskog „Oslobođenja“ za četiri godine donirala više od šest miliona evra ili 12 miliona KM. A 2017. je stigla i donacija Saudijskog fonda od milion evra. Istina, Saudijci nisu novac dali za infrastrukturne projekte nego isključivo za obnovu domaćinstava stanovnika, koji nikad ranije nisu koristili donacije. Da li je to moglo „rasteretiti“ lokalni budžet? Možda. Budžet Srebrenice nije veliki, ali je u posljednje četiri godine stalno bilježio blagi rast i od 11,2 milona je stigao do cifre od skoro 12,8 miliona KM. Ali još prije pet godina počinje – zaduživanje. Po prvi put poslije rata, opština Srebrenica se 2019. zadužila kreditom od 2,5 miliona KM. Najviše tog novca je bilo namijenjeno za rekonstrukciju lokalnih puteva i za “oživljavanje banjskog turizma” u banji Guber. Banja nije obnovljena i danas je okružena minama zaostalim iz rata, a novac je potrošen: vjerovatno „namjenski“, tokom izborne 2020. godine, kada je Grujičić, kao zajednički kandidat svih „srpskih“ partija, osvojio drugi mandat. Ali 2023. je uslijedio novi kredit od dva miliona KM; opet je planirano asfaltiranje lokalnih puteva pa izgradnja gradske garaže teške 900.000 KM, ali i 123.000 KM za izgradnju vodovodne mreže. Međutim… Načelnik opštine Mladen Grujičić je tada, kako je prenijela agencija „Srna“, naveo da se „kreditna sredstva neće odmah koristiti za navedene projekte već za saniranje dugova, dok će se kreditom planirani projekti realizovati kako se bude punio budžet“. Opština je već tada imala 1,8 miliona KM dugova, kako je rečeno, “uglavnom za prevoz učenika”. Tenderi za prevoz učenika su nekoliko puta raspisivani pa poništavani. A vodovod nije stigao na red, osim u jednom tenderu, kada je za posao „izrade vodovoda u Gornjim Potočarima“ 30.000 KM dobio „Mark Miltex d. o. o.“, firma Miloša Mihajlovića iz Srebrenice. Mihajlovićeve firme „Mark Miltex“ i „Euromiks“ su u posljednje četiri godine od opštine dobile na tenderima i u neposrednoj pogodbi još nekoliko poslova, ukupne vrijednosti od skoro milion KM. Potočari i dalje nemaju vode. A Miloš Mihajlović je bio među petoricom „uspješnh privrednika“, kojima je tokom njegove posjete Srebrenici 2021. godine „zahvalnost izrazio“ lično predsjednik Vlade RS Radovan Višković. Da li su svi ti „uspješni privrednici“ uspjeli da zaposle Srebreničane? Očigledno nisu, jer uprkos milionskim ulaganjima Vlade RS i Vlade Srbije, danas u Srebrenici, kako tvrde sagovornici „Impuls portala“, ima manje zaposlenih nego prije 8 godina. “Sve što ovoj sirotinji u Srebenici treba je voda i hljeb.
POLITIČKA KRIZA U VELIKOJ KLADUŠI: Neizdavanje građevinskih dozvola, korupcija, sabotiranje Općinskog vijeća, milionske štete
Pored pogodovanja određenim firmama za šta mu se sudi, te izvlačenja novca iz budžeta za preduzeće „Komunalije,“ najveći problem u zadnje vrijeme je, prema tvrdnjama sagovornika, neizdavanje građevinskih dozvola zbog čega se šteta mjeri u milionima. VELIKA KLADUŠA – Zbog neizdavanja građevinskih dozvola, neulaganja u zajednicu, korupciju i tešku višegodišnju političku krizu u općini Velika Kladuša kojom rukovodi Fikret Abdić, šteta po stanovnike se mjeri u desetinama miliona KM, tvrde sagovornici našeg portala. Od kada je preuzeo načelničku poziciju 2016. godine kao kandidat Laburističke stranke, Fikret Abdić Babo, presuđeni ratni zločinac koji je tada imao općinsku većinu, ne prestaje da uzrokuje krizu i štetu na koju niko za sada nema odgovor. Njega je u septembru 2021. uhapsila SIPA i ubrzo nakon hapšenja je pušten uz uručen poziv po osnovu Interpolove potjernice koja je raspisana na zahtjev Ministarstva pravde Republike Hrvatske. Pripadnici SIPA-e su saopćili Abdiću zbog čega ga privode te ga ljubazno pozvali da krene s njima do Regionalnog ureda u Banjoj Luci. No, Abdić nije otišao s njima jer nije imao advokata u tom momentu. Iz Laburističke stranke su prvo kazali da su Fikreta Abdića priveli na njegov 82. rođendan, a snimak su objavili članovi njegove porodice. Prema pisanju hrvatskih i bosanskih medija Abdić i njegov sin terete se za sklapanje fiktivnih ugovora o zajmu i sporazuma o prijenosu prava vlasništva, a ukupna počinjena šteta, prema optužnici, iznosi gotovo dva miliona kuna. Fikreta Abdića tereti se da je 2001. fiktivno posudio Agrokomercu 600.000 kuna, a zatim je, pošto novac nije vraćen, preuzeo nekretninu firme – vilu u Voloskom vrijednu 1,9 miliona kuna. Također se tereti da je 2005. opunomoćio sina, iako to nije smio, jer više nije bio direktor jedne od Agrokomercovih firmi, da potpiše ugovor o kreditu sa založnim pravom na četiri građevine i dvorište u riječkoj četvrti Kozali. Obojica su se na početku suđenja očitovala da se ne smatraju krivima. Iako se Abdiću već sudi za zloupotrebu položaja već četiri godine, o čemu je inforadar ranije pisao, on je opet 2020. godine postao ponovo izborni pobjednik i nastavio „vladati“ ovom općinom. Naši sagovornici su ranije za Inforadar ogorčeno isticali da Abdić sam kontroliše općinski budžet, da je brojnim nelegalnim radnjama sebi obezbjedio finansijsku korist i pravljenje glasačke mašinerije, a općinu doveo skoro u propast. Pored pogodovanja određenim firmama za šta mu se sudi, te izvlačenja novca iz budžeta za preduzeće „Komunalije,“ najveći problem u zadnje vrijeme je, prema tvrdnjama sagovornika, neizdavanje građevinskih dozvola zbog čega se šteta mjeri u milionima. Sabotiranjem izdavanja građevinskih dozvola onemogućava se privredni razvoj općine, nova ulaganja i otvaranje novih kompanija… Zbog ove situacije pojedini građani i poslodavci razmišljaju i o odlasku iz ovog grada, kaže Nedžad Mezildžić, predsjednik Udruženja Poslodavaca Velika Kladuša. Mezildžić kaže da je Velika Kladuša ozbiljan slučaj i da je ovo problem Vijeća ministara BiH, Vlade FBiH, Ureda visokog predstavnika, Kantona.. „Zbog samovolje načelnika Fikreta Abdića štete u zadnje tri godine su nemjerljive. Preko 2.000 raznih zahtjeva u općini je blokirano. Mnogo kompanija koje su planirale investirati u našoj općini su otišle odavde. Zaustavljene su sve investicije i privredni razvoj. Izgubljeno je sigurno preko 300 radnih mjesta, a općina smo koja je atraktivna kompanijama i ima potencijal za razvoj. Najveća investicija općine su trotori koje rade”, istiže Mezildžić, te dodaje da su kontaktirane sve moguće institucije od općine do državnog nivoa ali ništa se ne dešava. “Ništa nisu učinili, lažu nas i sve što znaju je poslati inspekciju. Jedino što možemo je da napustimo ovu opštinu. Ovo je otpisan, izgubljen grad. Pravosuđe je aktivno kada neko krade dva metra drva ali na blokadu cijele općine nema odgovora. Pored problema ne izdavanja građevinskih dozvola, nikakvog drugog razvoja nema. Brza cesta nije u planu, granični prijelaz se ne radi, po sedam sati čekamo na njemu itd“, kaže on. Mersad Sarajlija, novinar iz Velike Kladuše, kaže da su investicije davno zaustavljene u ovom gradu i da nikakav napredak nije moguć. „Već 3 i po godine nema ko da izda dozvolu za građevinsku dozvolu, ljudi su prisiljeni raditi na crno. Nema investicija. Pravosudne institucije nemaju adekvatnog zakona kojim bi riješili ovu situaciju i zbog toga se nalazimo u pat poziciji. Ovo je opasno i iz razloga što može postati model i drugima u općinama FBiH. Ljudi koji glasaju za njega s druge strane krive Općinsko vijeće kao odgovorno za stanje u općini, a na lokalnom nivou angažovani su i brojni botovi koji po društvenim mrežama šire laži i napadaju ljude. U „Komunalijama“ je samo ove godine upumpao oko 3 i po miliona KM, tu vlada prekomjerno zapošljavanje i bave se djelatnostim koje nemaju veze sa komunalijama. Zbog prekomjernog zapošljavanja često smo svjedoci apsurdnih situacija u gradu gdje radnici svakodnevno kupe lišće sa ulica ili njih 12 rade na 4 kvadratna metra šetnice. Sport je na koljenima, imamo seniorski sportski tim koji se ne takmiči ni u jednoj ligi. Dom kulture nije stavljen u funkciju, nema institucija. Građani su ogorčeni, ali postaju ravnodušni jer se ništa ne dešava. Postojala je nada 2020. da će doći do primjene načelnika ali se to nije desilo. Za 300 glasova manje izgubio je protukandidat. Šteta u lokalnoj zajednici može se mjeriti u desetinama miliona KM“, kaže on. Amir Purić, donedavno član općinskog vijeća iz Naše stranke u Velikoj Kladuši, a trenutno zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, također tvrdi da općinski načelnik Fikret Abdić sabotira rad većine u općinskom vijeću i provodi samovolju. „Kada je Abdić došao na vlast 2016. imali su većinu od 15 vijećnika do 2020. godine, jer je dvoje vijećnika iz DF-a prešlo u Laburističku partiju. Poslije 2020. godine, u drugom mandatu, nije imao većinu ali se „desilo niz slučajnosti koje je Abdić iskoristio“. „Predsjedavajući Općinskog vijeća je umro 2021. u periodu korone i Abdić je to iskoristio. Zamjenica predsjedavajućeg je vodila posao predsjedavajućeg dvije godine što je protivno pravilima. Svo vrijeme se nisu izdavale urbanističke i građevinske dozvole jer ne postoji važeći prostorni plan. Mora postojati komisija koju imenuje Općinsko vijeće. Pokušavao je to da riješi na način da sam imenuje agenciju iz Banjaluke kao stručnu instituciju koja će raditi posao općinske komisije. To nije prošlo jer agencija iz Banjaluke je vidjela da nema zakonskog osnova. Međutim, načelnik i dalje neće da imenuje tu komisiju jer neće da izgubi monopol nad izdavanjem tih dozvola jer tu postoji šansa za koruptivne radnje i sticanje novca. Ako ne može imati konntrolu onda će barem spriječiti sve ostale da se imenuje komisija i počnu rješavati građevinske
“PRESTONICA” PALE: Podanički odnos lokalne vlasti prema Olimpijskom centru “Jahorina”
Od početka mandata SNSD-ovog Boška Jugovića novac građana Pala odlazi na Jahorinu. Nezakonito im je prebačen milion maraka. Ustupili su im zemljište na kojem su naplatom parkinga zarađivali milione. Međutim, milione na ušrtb budžeta Pala nije zarađivao samo OC “Jahorina” kojim ponajviše upravlja predsjednik Nadzornog odbora Nedeljko Elek, skoro pet miliona za vrijeme mandata Boška Jugovića, putem javnih nabavki, dobila je i firma “Stanišić” doo. PALE – Bez idejnog i glavnog projekta, bez planiranih sredstava u budžetu, nepoznanice broja korisnika, energenta i drugih odgovora iz opštine Pale prije tri godine krenuli su u izgradnju nove Toplane koja se građanima obećava više od 20 godina. U međuvremenu, potrošeno je dva miliona maraka na izgradnju toplovoda od čega su korist imali samo izvođači, podizvođači i ugovarači radova. Ponovo, pred nove lokalne izbore obećava se izgradnja odnosno izmiještanje postojeće toplane iz centra Opštine. Za potrošeni novac niko nije odgovarao. A ni za onaj koji je načelnik Pala Boško Jugović još 2021. godine nezakonito prebacio Olimpijskom centru Jahorina. Naime, načelnik je bez odobrenja Skupštine i mimo važećeg budžeta, iskoristio službeni položaj i zaključio posao kojim je Opštinu Pale zadužio za iznos od 1.139.700,00 KM, u cilju pribavljanja imovinske koristi za Olimpijski centar “Jahorina”. Da je načelnik Pala izvršio krivično djelo „zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja“ nenamjenskim korištenjem budžetskih sredstava smatrala je tadašnja opozicija u Opštini Pale, zbog čega su Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu podnijeli krivičnu prijavu protiv Jugovića. Šta je sa krivičnom prijavom pitali smo tužilaštvo nakon tri godine. Odgovorili su da “postupajući tužilac provodi sve mjere i radnje radi utvrđivanja okolnosti eventualnog izvršenja krivičnih djela”. Još uvijek. Nije se samo na ovaj način radilo u korist Olimpijskog centra Jahorina. Prošle godine je Opština Pale Olimpijskom centru ustupila na korištenje 25 lokacija na Jahorini za parking prostor od kojeg će isti zaraditi višestruko nego što se vraća u budžet opštine. Naime, Skupština opština Pale usvojila je Odluku o korištenju javnih saobraćajnica na lokalitetu Jahorine kojom se Akcionarsko društvo Olimpijski centar „Jahorina“ zadužuje da obezbijedi uslove za nesmetano odvijanje saobraćaja, te neophodne uslove za parkiranje vozila, kao i redovno čišćenje i održavanje svih ustupljenih saobraćajnih površina. Ustupanje javnih površina vrši se uz naknadu od 100.000 KM koji bi trebali biti uplaćeni u budžet opštine Pale. No, novac koji se vrati u budžet za godinu dana, OC Jahorina naplatom parkinga zaradi za manje od mjesec. Osim toga, opština je mimo ovoga često izdvajala dodatna sredstva za “ulaganja na Jahorini” tako da se i ovih 100.000 KM, koje prema našim informacijama nije nikada uplaćeno, vrati Jahorini. Da bi se odužili Palama OC Jahorina donirao je prošle godine sanitetsko vozilo Domu zdravlja u ovoj opštini vrijednosti oko 80.000 KM. Do današnjeg dana vozilo nije u funkciji. Nedodirljivi gospodar Jahorine Za projekte na Palama nema novca, ali ima za želje predsjednik Nadzornog odbora OC-a Nedeljka Eleka. Početkom ove godine Olimpijski centar „Jahorina“ dao je ugovor vrijedan 117.000 KM Košarkaškom klubu „Jahorina“ Pale čiji je predsjednik upravo Elek, o čemu je pisao Capital gdje stoji da je Elek najvjerovatnije u ovom slučaju u sukobu interesa. Osim toga, porodičnoj firmi Nedeljka Eleka dodijeljeni su ugovori vrijedni 3,1 miliona KM o čemu je pisao portal Žurnal. Svojevremeno su službenici SIPE izuzimali dokumentaciju vezano za sporne javne nabavke OC Jahorina. Podaničkom odnosu opštinskih vlasti prema predsjedniku Nadzornog odbora OC Jahorina, direktoru “Sarajevogasa”, počasnom konzulu, predsjedniku KK “Jahorina” predsjedniku Privrednog savjeta opštine Nedeljku Eleku i direktoru OC Jahorina Dejanu Ljevnajiću, koju gradi vilu podno Jahorine, nema kraja. Od načelnik Boška Jugovića prijateljskoj firmi “Stanišić” doo skoro pet miliona maraka Za osam godina Opština Pale raspisala je 368 tendera, od toga je preduzeće “Stanišić” doo dobili ugovore za 69 tendera ukupne vrijednosti skoro pet miliona maraka. No, “Stanišić” nije dobijao poslove samo od Opštine, tu su i druge javne ustanove i preduzeća. Pomenuta firma u vlasništvu je porodice Ace Stanišića, narodnog poslanika, direktora “Elektrodistribucije” Pale i visokog funkcionera DEMOS-a. Aco Stanišić je i rodbinskim vezama povezan sa načelnikom Pala Boškom Jugovićem. Osim asfaltiranja ulica po Palama “Stanišić” je radio i pomoćni stadion FK “Romanija” koji još uvijek nije u potpunosti završen, a koji će građane koštati oko million i po maraka. “Stanišiću” su plaćeni pripremni radovi vrijednosti 400.000 KM. Da nikad nije dosta novca za ovu firmu koja osim što se bavi građevinskim radovima posjeduje i autobusku stanicu, svadbeni salon, vilu “Stanišić” i ostalo pokazuje i primjer namještanja tendera Opštine Pale za kupovinu poslovnih prostorija Centra za socijalni rad. Naime, na osnovu postavljenih tenderskih uslova te analizom poslovnih prostora koji se nalazi u užem centru opštine, 450 m vazdušne linije od Pošte, karakteristike su odgovarale novom stambeno- poslovnom objektu investitora “Stanišić” doo, u vlasništvu porodice Stanišić. Nakon teksta SPIN Info načelnik Boško Jugović je preko noći promijenio odluku i kupio drugi poslovni prostor koji se nalazio u neporednoj blizini. U Palama je čak i M:tel-ov toranj postavljen na zemljištu u vlasništvu porodice Stanišić. Osim pogodovanja OC “Jahorina” i dodjeljivanju poslova većinom prijateljskim firmama načelnik Boško Jugović skoro ništa od obećanih projekata nije završio. U međuvremenu je na mjesto načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove imenovao sina brata Arsena – Gojka Jugovića, dok je bratu dodijelio podsticaj za poljoprivredu. U maju 2022. godine načelnik opštine Pale Boško Jugović potpisao je ugovor sa firmom “Radis” iz Istočnog Sarajeva o izgradnji novog objekta Mjesne zajednice Mokro. Rok za izvođenje radova bio je “oko 150” dana. Ni nakon dvije godine objekat nije završen. Za njegovu izgradnju Jugović je izdvojio čak 700.000 KM plus opremanje koje je koštalo skoro 40.000 KM. Načelnik Jugović nikada nije odgovarao za pola miliona propalih sredstva uloženih u izgradnju Muzeja odbrambeno- otadžbinskog rata u ovoj Opštini. Iako je tender raspisan krajem 2019. godine, zvanični početak radova na izgradnji muzeja, po starom dobrom običaju, tempiran je pred lokalne izbore 2020. godine kada su tadašnji kandidat za načelnika opštine Boško Jugović, kandidat za gradonačelnika grada Istočno Sarajevo Ljubiša Ćosić i kandidat za člana Predsjedništva Milorad Dodik položili kamen temeljac. Izgradnje muzeja dobila je firma “Građenje” doo iz Pala, a rok za završetak radova bio je četiri mjeseca. Izgradnja Muzeja je stopirana. Ni Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta koji bi trebao biti završen uz pomoć Vlade RS još uvijek nije pri kraju. Tokom dva mandata načelnika Boška Jugovića Pale uprkos “istorijskim” budžetima u
FOČA: Kako je načelnik Milan Vukadinović vidio opštinu prije četiri godine, a gdje je ona sada?
Pošto je aktuelni načelnik Foče 2020. godine u svom obraćanju biračima govorio da im ne baca maglu u oči danas četiri godine kasnije, istraživali smo prema obećanom i urađenom koliko je tačna njegova tvrdnja. Milan Vukadinović, inače kadar SNSD-a, je ponovo kandidat za načelnika opštine Foča. FOČA – “Ne bacam maglu u oči biračima. Kampanja nije populistička niti mi je fokus lična promocija. Fokus rada stavljam na potrebe običnog čovjeka”, tako je u novembru 2020. godine govorio sadašnji načelnik opštine Foča Milan Vukadinović, kada se pojavio kao kandidat za tu poziciju. Danas, četiri godine kasnije, Vukadinović, inače kadar SNSD-a, je ponovo kandidat za načelnika opštine Foča, istraživali smo prema obećanom i urađenom koliko je tačna njegova tvrdnja. Naime, pred lokalne izbore 2020. godine Milan Vukadinović je navodio da je okosnica njegove kampanje razgovor sa građanima. Važna pitanja koja je građanima predstavljao kao realno rješiva podijelio je u više cjelina – infrastruktura, privreda, sport i omladina, penzioneri i oblast turizma. Ograđivanje od predizbornih tvrdnji U svom predizbornom predstavljanju, Vukadinović se većinom ograđivao od tvrdnji da će nešto uraditi. Umjesto toga više je govorio kako će se truditi da nešto bude urađeno, ali bez navođenja preciznih rokova do kada bi nešto trebalo biti promijenjeno na bolje. Tako je, primjera radi, u svom predizbornom predstavljanju 2020. godine govorio da će se truditi da Foča dobije status grada. Foča danas ima status opštine. Biće i boljih puteva nekada, intervenisaće za nas Kao najvažnije infrastrukturno pitanje Vukadinović je navodio putnu komunikaciju i magistralne puteve prema Sarajevu, Tjentištu i Šćepan Polju, ka Crnoj Gori. Pošto pomenuti putni pravci nisu u nadležnosti opštine Foča, Vukadinović je isticao kako će intervenisati kod nadležnih institucija i Puteva Republike Srpske da krenu u rekonstrukciju pomenutih putnih pravaca. Dalje je navodio da je ta rekonstrukcija izvjesna, jer je obuhvaćena ranije dogovorenim projektima Vlade Republike Srpske i Srbije. Inače, izgradnja bolje putne komunikacije se godinama ponavlja kao obećanje i u Foči kao i u ostalim opštinama i gradu istočne Hercegovine. Magistralni put Foča – Šćepan Polje decenijama na čekanju Primjera radi magistralni put Foča – Šćepan Polje zbog svog značaja godinama je i državna tema. Više od trideset godina građani Bosne i Hercegovine i Crne Gore čekaju na njegovu obnovu, a kakvi su uslovi puta najbolje govore izjave pojedinih vozača koji ga opisuju kao “put iz pakla”. Ukupna dužina puta je malo više od 45 kilometara, s tim da se u Republici Srpskoj nalazi 20,2 kilometra, a u Crnoj Gori 25,4 kilometra. Još 2020. godine, kako su prenijeli mediji, iz Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske rekli su da ukoliko ne bude većih zastoja u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i obezbjeđivanju sredstava, izgradnja puta Foča – Šćepan Polje trebalo bi da počne najranije polovinom 2021. godine. Ipak, slučajno ili ne radovi, su sačekali narednu izbornu godinu, pa je tako tada srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u septembru 2022. godine ozvaničio početak rekonstrukcije dijela magistralnog puta od Broda na Drini ka Šćepan Polju. Do sada je urađeno oko pet kilometara ovog puta, a priča o drugoj fazi rekonstrukcije preostalog puta aktivirana je prethodnih mjeseci. Tako je krajem juna predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao da je Republika Srpska spremna da se krene u drugu fazu realizacije memoranduma sa kineskom korporacijom za puteve i mostove (CRBC) kako bi radovi na rekonstrukciji dijela magistralnog puta Foča – Šćepan Polje mogli što prije da počnu. Ipak, radovi neće početi ove izborne godine. Mogli bi da počnu za godinu dana, makar je to istaknuto u julu na sastanku ministara saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljka Čubrilovića i ministra komunikacija i transporta u Savjetu ministara Edina Forte. S druge strane, ono što je u nadležnosti opštine, a što ometa normalan život stanovnika Foče jesu komunalna pitanja. Za neka od njih je Vukadinović kao kandidat za načelnika smatrao da se moraju završiti. “Moramo završiti rekonstrukciju kanalizacione mreže sa ugradnjom kolektora i prečišćivača”, govorio je Vukadinović 2020. godine. Prema informacijama koje smo mi dobili od mještana Foče, iako je rađeno na rekonstrukciji kanalizacionih mreža, nisu urađeni prečišćivači. Još jedno u nizu moranja koje je Vukadinović 2020. godine predstavljao građanima, jeste i to da s Elektroprivredom Republike Srpske i Elektro prenosom Bosne i Hercegovine moraju dogovoriti dvostrano rješavanje napajanja električnom energijom ove opštine. Šta se po tom pitanju događalo nismo saznali od načelnika, ali kako su nam rekli neki od građana Foče to je i dalje neriješeno pitanje. Kao jedan od glavnih ciljeva našla se izgradnja nove deponije, međutim do sada ni ovaj problem nije riješen, iako je još uvijek glavna deponija u Foči izgubila upotrebnu dozvolu 2015. godine. Deponiji smeća Babin potok (Foto: Fočanske novosti) A kako smo čuli od nekih stanovnika Foče sporna je i nova lokacija deponije koja bi trebala da bude na samo 800 metara od pješčanih piramida kraj Foče, koje su jedinstveni turistički birer ovog kraja. Naime, odluku o lokaciji nove deponije je donijela Skupština Opštine Foča u decembru 2023. godine, usvajanjem prijedloga izvršne vlasti da deponija bude postavljena na pomenutoj lokaiji. Među planovima predstavljenim građanima 2020. godine, Vukadinović je imao i rekonstrukcija gradskog trga, modernizaciju gradske pijace, ali i pravljenje javne garaže i parking prostora. Od navedenog, urađena je rekonstrukciju gradskog trga i modernizacija gradske pijace. Na nekoliko lokacija napravljena su parking mjesta rušenjem starih garaža, nasipanjem ili asfaltiranjem prostora, ali još uvijek nije počela izgradnja javne garaže. Doduše, Vukadinović je i 2020. godine za pravljenje javne garaže i parking prostora rekao da će biti riješen, ukoliko to finansijske mogućnosti budu dozvoljavale, pa se i tada mogao naslutiti ovakav ishod. Kao nešto izvjesnije te 2020. godine Vukadinović je predstavljao da će se na platou ispred vrtića graditi dvije zgrade za mlade bračne parove, višečlane porodice i kadrove sa tamošnjih fakulteta. Iako najavljivane 2020. godine, pomenute zgrade još nisu izgrađene. Doduše, u toku je izgradnja zgrade za mlade bračne parove, koja će imati pedeset stanova, a prema očekivanjima predstavnika opštine biće useljiva naredne godine. Po pitanju privrede Vukadinović je 2020. godine građanima obećavao da će uvesti poreske olakšice za sve koji zapošljavaju radnike i za one koji budu
DERVENTA: Grad bez skupštinske većine
Baš kao mnoštvo drugih gradova i opština u Republici Srpskoj i Derventa je grad koji u posljednjem četvorogodišnjem periodu nije uspio da se odupre brojnim aferama koje su ga potresali. DERVENTA–Posljednje četiri godine na čelu Dervente bio je Milorad Simić, stari kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata, ali je jasno da će se to na predstojećim lokalnim izborima promijeniti. SNSD je ovaj put odlučio da povuče Simića iz izborne trke, a da na njegovo mjesto isturi trenutnog šefa Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igora Žunića. Razlog za to može se tražiti i u brojnim aferama koje su potresale ovaj grad. Naime, sve je počelo poslije samih izbora 2020. godine. Naime, na osnovu prebrojanih glasova na teritoriji opštine, za načelnika Dervente (tada je još bila opština) pobijedio je kandidat opozicionih SDS-a i PDP-a Vlado Kovačević. Međutim, nakon što su se prebrojali glasovi pristigli putem pošte, stvari se naprasno okreću za 180 stepeni. Na kraju, prema zvaničnim rezultatima, funkciju načelnika opštine u naredne četiri godine obavljao je dotadašnji Milorad Simić koji je osvojio 6.981 glas u odnosu na kandidata koalicije SDS-PDP Vladu Kovačevića sa osvojenih 6.598 glasova. Važno je istaći da opozicija nikada nije priznala regularnost glasova pristiglih putem pošte. Dobro upućen izvor našeg portala iz Dervente, koji nas je zamolio da ostane anoniman, za lnfovezu ističe da su se malverzacije sa glasovima putem pošte masovno odvijale tokom izbornog procesa 2020, ali da je danas malo drugačija situacija. „2020. putem pošte je bilo prijavljeno oko 2500 ljudi, a glasalo je 1400, što znači da je oko 1100 koverata ostalo neiskorišteno. Utvrdilo se da je tu bilo preko hiljadu ljudi koji su fiktivno prijavljeni, a preko 300 ljudi je čak dalo izjave u policiji. Primjera radi, čovjek koji živi u SAD-u, odnosno njegov sin koji ne živi u Derventi preko 10 godina, uredno je prijavljen i „glasao“ je u gradu. Ljudi pogođeni socijalnim slučajevima, koji nemaju ni sopstvena dokumenta, bili su prijavljivani za glasanje u Švajcarskoj, zatim, po nekoliko desetina ljudi bilo je prijavljivano po mesnicama u Srbiji itd. Kako se to radilo? Između ostalog, imali su pod svojom kontrolom pojedine mikrokreditne organizacije koje su imale lične podatke građana“, pojašnjava naš izvor i dodaje da je sada prijavljeno duplo manje ljudi za glasanje putem pošte nego 2020. i to zbog izmjena Izbornog zakona BiH. Nakon početne izborne afere, upravo je naš portal pisao i o novim malverzacijama. U tekstu pod nazivom JU “Centar za kulturu” Derventa kafe kuvarica načelniku opštine, pisali smo kako je Centar za kulturu tokom 2020. godine posluživao pića za načelnika opštine, zamjenika načelnika opštine i predsjednika Skupštine opštine, iako navedeni kulturni centar u svojoj nadležnosti odnosno statutu nema obavljanje djelatnosti koja je tražena pozivom. Podsjećamo i na aferu sa novom autobuskom stanicom koja se dešavala pred nosom lokalnih političara, a u kojoj je investitor Gligo Vračević, privrednik koji je izgradio novu autobusku stanicu u Derventi, zbog dugova je bio prinuđen da udio u vlasništvu nove stanice ustupi Živku Babiću iz Banjaluke, jednom od akcionara firme “Autoprevoz” iz najvećeg grada Srpske. Na kraju je, putem sudskih mahinacija, kompletnu stanicu za siću morao da preda Živku Babiću iz Banjaluke. 2020. kumulativni gubitak iznosio 445.000 KM, a po riječima porodice Vračevića, većinskom vlasniku nikada nije ni bilo u interesu da firma pozitivno posluje, nego da služi kao zalog odnosno hipoteka na podizanje kredita. Što se tiče aktuelnog kandidata za gradonačelnika Igora Žunića, naš portal je došao do, isto tako zanimljivih informacija. U tekstu pod nazivom „Da li je šef Kluba poslanika SNSD-a „čist“ pred zakonom?“ pisali smo o „Auto servisnom centru AS d.o.o. Derventa“, koji je registrovan na Žunićevu suprugu. Ukupni prihod koji je „As“ ostvario prošle godine prelazi 300 000 konvertibilnih maraka, a firma dobija tendere od grada i gradskih preduzeća godinama unazad. Interesantno, ogroman dio ovih poslova sklopljen je direktnim sporazumima. U vlasničkoj strukturi „As-a“ nalazi i Marijana Jakšić – Pijetlović, supruga direktora lokalnog komunalnog preduzeća „Komunalac“ Denisa Pijetlovića (Žunićevog partijskog kolege i kuma), a jedan dio svojih poslova „As“ sklapa upravo sa „Komunalcem“. Pored toga što je Žunićev prijatelj i kum, Pijetlović je i narodni poslanik SNSD-a u Skupštini Srpske i takođe posjeduje svoje preduzeće pod nazivom „Deni“ koje se bavi zastupanjem u osiguranju, a adresa na kojoj je firma prijavljena je identična onoj gdje se nalazi i „As“ – Željeznička 109, Derventa. Igor Žunić je priznao da njegova supruga jeste suvlasnik firme „Auto centar AS“ , ali i da od 5.500 tehničkih pregleda vozila, koliko je po njegovim riječima obavljeno u ovoj godini, ukupno 47 vozila je iz javnog sektora. Međutim, najbizarnije od svega jeste činjenica da su dva odbornika skupštinske većine u Derventi nedavno uhapšeni i da im je određen jednomjesečni pritvor. Odbornik SNSD u Skupštini grada Derventa Darko Bećarević ostao je bez mandata jer je krajem jula ove godine osuđen na 15 mjeseci zatvora (zbog krivičnog djela Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja), dok je Okružni sud u Istočnom Sarajevu odredio mjesec dana pritvora Slavenu Gojkoviću, odborniku Socijalističke partije i bivšem direktoru u Javnom preduzeću “Šume Republike Srpske”. Izvor Infoveze kaže da će presude i zatvaranja odbornika u određenoj mjeri uticati na izborni rezultat u oktobru. „Uticaće, ne možemo reći da je to pozitivna kampanja i da će se pozitivno odraziti na rezultat tih stranaka. Međutim pravo pitanje je koliko će u stvari uticati na rezultat“, zaključuje on. INFOVEZA.COM/MISBIH.BA
NESTALI MILIONI IZ SRBIJE I AFERA OTPAD: Revizori utvrdili brojne finansijske nepravilnosti u Drvaru
Uprkos brojnim aferama, građani bili protiv opoziva SNSD-ove načelnice Drvara Dušice Runić. DRVAR – Porethodne četiri godine u gradiću Drvaru obilježilo je niz afera. Teško je izdvojiti nekoliko najbitnijih. Politički u Drvaru u prethodnom mandatu svakako nije bilo dosadno. Mala bara puna krokodila Drvar se rijetko nalazi na naslovnim stranicama dnevnih novina, a još rijeđe pronađe mjesto do programa televizija. Kao mjesto daleko od pogleda, ali i interesovanja šire javnosti ipak nije ostalo imuno na ono što je svakodnevnica u Bosni i Hercegovini. Daleko od očiju daleko od srca. Tako bi se moglo reći i da za ono objavljeno o Drvaru, a što ukazuje na potencijalnu korupciju većinu građana BiH nije ni briga. U Drvaru prethodne četiri godine vlada SNSD načelnica Dušica Rudić. Ona je u fotelju prvog čovjeka ovog malog grada, doduše, sjela 2019. na vanrednim izborima u Drvaru a mandat je kao kandidat SNSD dobila i na lokalnim izborima 2020. godine. Protiv nje je Federalna uprava policije podnijela izvještaj Kantonalnom tužilaštvu (Kanton 10) zbog sumnji da je počinila krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja prilikom dodjele donacija poljoprivrednicima tokom izborne kampanje 2020. godine kada je i postala načelnica. Slučaj je FUP-u prijavio Transparency international BiH zbog sumnji u malverzacije prilikom raspodjele novca poljoprivrednicima s ciljem ublažavanja štete nastale zbog pandemije virusa korona. Posmatrači TIBiH su zabilježili da je Rudić novac poljoprivrednicima dijelila u izbornoj kampanji uz prisustvo aktivista SNSD. Pomoć poljoprivrednicima isplaćivana je novcem iz budžeta Drvara (20.000 maraka) i većim dijelom novcem koji je donirala Srbija (200.000 maraka). Zbog negativnog finansijskog izvještaja Opštinsko vijeće Drvara je, u maju 2020. godine, zatražilo od Dušice Rudić da podnese ostavku. Takođe, je zatraženo od istražnih organa da provedu radnje iz svoje nadležnosti kako bi se utvrdila tačna odgovornost za utvrđene nepravilnosti te provjere sumnje u brojne kriminalne radnje, kako su naveli, načelnice Runić. Ovaj zaključak na sjednici OV Drvar donijeli su odbornici skupštinske većine, a koje čine DNS, SNS FBiH, SP, HDZ 1990 i nezavisni odbornici, a razlozi su brojne utvrđene nepravilnosti u finansijskom poslovanju Opštine Drvar u kojem nije bilo gotovo ništa pozitivno. Kako su drvarski vijećnici tada istakli, posebnu pažnju izazvao je nalaz revizora u kojem je pisalo da nije moguće utvrditi utrošak donatorskih sredstava u iznosu od 1.427.090 KM. “Kako se radi o sredstvima koja je Republika Srbija putem Vlade Republike Srpske donirala opštini Drvar, ovo je izazvalo burnu reakciju i odbornika i čitave javnosti Drvara, a što dodatno potkrepljuje sumnje u kriminalne radnje načelnice Runić”, navedeno je na sjednici u maju 2021. godine. Takođe je utvrđeno, da je finansijski rezultat precijenjen za iznos od 30.928 KM, a nije uključen u godišnji izvještaj o izvršenju budžeta. Takođe, utrošak tekuće rezerve nije uključen u bilans stanja, manjak u blagajni i na računima Opštine bio je 53.000 KM, a nisu evidentirane obaveze po kreditu u iznosu od 781.062 KM. Ovo je dio negativnosti za koje načelnica Runić tada nije imala adekvatan odgovor. Većina u opštinskom Vijeću pokrenulo je Inicijativu za opoziv Dušice Runić u januaru 2022. godine. Ona je opoziv nazvala antisrpskim. Tvrdila je i da ništa u Drvaru nije urađeno mimo zakona. Uprkos brojnim aferama, inicijativa za njen opoziv nije dobila podršku građana, s obzirom da je na referendumu 56 posto građana koji su izašli na biralište bilo protiv opoziva. “Od jula 2020. godine razne afere se vežu za načelnicu opštine Drvar Dušicu Runić, počevši od nelegalno uvezenog otpada iz Italije pa do nezakonitog trošenja novca koji je Republika Srbija dala opštini Drvar. Gospođa Runić se pokušala oprati da nema nikakvu vezu s otpadom i firmom “Krom reciklaža”. Sama činjenica da je “Krom reciklaža” registrovana na adresi Titova 1, tj. zgrada opštine Drvar, a što je načelnica vješto krila, je samo jedan od dokaza da je samo gospođa Runić znala namjeru ove firme. Iskoristivši poluge u Kantonalnoj vladi K10 jer je njen SNSD bio vladajuća koaliciona stranka, “Krom reciklaža” ekspresno dobija rješenje i dozvolu za uvoz otpada. Borba Drvarčana je trajala godinu dana, otpad je odvezen, a kod tužilaštva se vodi postupak protiv krivaca ove ekološke katastrofe!” saopštili su, u aprilu 2022. godine iz SNS Drvar. Oni su optužili Runićevu, kojoj je ovo drugi mandat, da je prije prethodnih lokalnih izbora kupovala glasove. “Načelnica je donijela posebnu odluku (svoju) o isplati sredstava za sanaciju posljedica kovida, koja nikada nije objavljena, a 220.000 KM je isplaćeno većinom u kasnim večernjim satima preko isplatnice u svrhu kupovine glasova za lokalne izbore 2020. godine. U vezi s ovim kriminalom “Transparency International” je započeo istragu koja se još vodi kod Tužilaštva Kantona 10, a Opštinsko vijeće je također podnijelo krivičnu prijavu za ovu nezakonitu radnju načelnice Dušice Runić“, dodali su u SNS Drvar. U januaru 2023. godine nova drvarska afera. Umjesto 152.000 maraka koliko je bilo predviđeno za gradnju palim borcima proteklog rata u Drvaru projekat je koštao oko 400.000 maraka sa pratećim, na početku ne planiranim aktivnostima i radovima. Ponuda preduzeća „CO VA-MA“ sa sjedištem u Drvaru, ujedno i jedina prispjela ponuda na tender koji je raspisala opština Drvar, iznosila je 163.179,36 maraka bez PDV-a. Procijenjena vrijednost radova iznosila je 152.136,75 maraka. Kao predmet nabavke u tenderskoj dokumentaciji navedena je izgradnja Spomen-obilježja palim borcima 1992-1995 i uređenje Spomen parka u Ulici Titova bb u Drvaru. Bio je to tek početak poslovnih aranžmana oko spomen-kompleksa, koji će napuniti džepove izvođača radova putem prave akrobatike javnih nabavki, pisao je u januaru 2023. godine portal Impuls. Iznos na gotovo 400.000 maraka za izgradnju i uređenje kompleksa narastao je tako što su raspisivani javni tenderi za dodatne radove na izgradnji i uređenju objekata, kanalizacije i rasvjete sa različitim firmama. U junu 2023. godine Drvar je potresla afera “Koverta”. Tada je uz pristigle ponude za zakup poslovnog prostora u vlasništvu opštine stigla i koverta sa 560 maraka. Reagovala je policija i novac je zaplijenjen. Inače konkurs nije bio objavljen na zvaničnoj stranici opštine kao ni izvještaj Komisije pa je cijeli postupak bio netransparentan. Mediji su krajem 2023. godine pisali o tome kako je Opštinsko vijeće u Drvaru donijelo odluku o gradnji solarnih i vjetroelektrana na opštinskom zemljištu i time samo potvrdilo raniju odluku opštinske vlasti da će investitor biti kompanija TLG