KAKANJ: Dok građani umiru zbog aerozagađenja, vlast dijeli stipendije i besplatne karte
Problem je što postojeći zakon omogućava da se ova finansijska sredstva troše na različite načine, nerijetko i u (pred)izborne svrhe. Iskonska namjena trošenja bi trebala biti smanjenje zagađenosti vode, zraka i zemlje. KAKANJ – Građani Kaknja nemaju čist i zdrav zrak, ali imaju đačke i studentske stipendije, besplatan prevoz i druge benefite. Usljed aerozagađenja i udisanja raznih otrova obolijevaju od brojnih bolesti i prerano umiru, ali zato dobijaju poticaje za poljoprivredu i transfere za sport. Zašto? Zato što je vlast izabrala prioritete, a zdravlje i životi, očito, nisu na vrhu liste. I tako godinama. Iz mandata u mandat. Pa ni ovaj posljednji koji je na izmaku nije iznimka. A novac nije problem, novca ima. Međutim, logika općinske vlasti je da njime treba kupiti glasove i osigurati ostanak u foteljama. Stanovništvu ponuditi sitan šićar, kratkoročnu pomoć u rješavanju egzistencijalnih problema, pa ko preživi pričat će. Zanemariva izdvajanja za energetsku efikasnost Općina Kakanj godišnje dobije više od tri miliona maraka od Elektroprivrede BiH kao naknadu po osnovu dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana. Još i ranije sagovornici Fokusa iz eko-organizacija isticali su da bi se ovaj novac morao namjenski trošiti za smanjenje aerozagađenja i očuvanje zdravlja građana. Jer brojke oboljelih od karcinoma na ovom području su neumoljive. Međutim, vlast ima premalo sluha. “Nažalost, situacija u pogledu raspodjele sredstava koje Općina Kakanj dobije od TE po osnovu zagađenje zraka nije znatno promijenjena. Istina je da su ove godine po prvi put planirana sredstva za subvencije energetske efikasnosti, ali svega 100.000 KM, što je zanemarivo u odnosu na tri do pet miliona primljenog novca, zavisno od proizvodnje električne energije. Podsjećam da NVO Alternative Kakanj traži pravedniju raspodjelu i uvođenje subvencija još od 2019. i našeg prvog izvještaja o raspodjeli sredstava dobijenih po osnovu zagađenja zraka”, kaže za Fokus Maksuma Topalović, izvršna direktorica NVO Alternativa. Općina Kakanj je u 2023. godini od naknada po osnovu dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana ostvarila prihode u iznosu od 3.137.362,66 KM. Općinski načelnik Mirnes Bajtarević rekao je za Fokus da se u 2024. godini očekuje još više novca. “Od prihoda ostvarenih po ovom osnovu Općina Kakanj finansira veliki broj projekata i aktivnosti, u manjim i većim iznosima. Za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji izdvaja se 500.000 KM, studentske stipendije 270.000 KM, đačke stipendije 190.000 KM, transfer za sport je 800.000 KM, a otplata duga po kreditu za vodosnadbijevanje 320.000 KM”, govori načelnik. Sve po zakonu, a vlast kreativna Bajtarević je dodatno pojasnio da 180 studenata godišnje dobije po 1.500 KM stipendije, a 205 srednjoškolaca po 900 maraka. Općina Kakanj finansira i troškove prevoza za sve učenike srednjih škola koji se školuju u Kaknju ili izvan općine, bez obzira na ekonomski status i bez ličnog učešća. Trenutno se finansira prevoz za 400 srednjoškolaca. Vezu sa borbom protiv zagađenja teško je pronaći. Međutim, sve je u skladu sa zakonom, a da on kao takav ne valja i da ga treba mijenjati upozorili su federalni zastupnici Mirjana Marinković Lepić i Admir Čavalić. Pokrenuli su i konkretne korake, te još u martu prošle godine uputili u parlamentarnu proceduru prijedlog zakonskih izmjena. “Problem je što postojeći zakon omogućava da se ova finansijska sredstva troše na različite načine, nerijetko i u (pred)izborne svrhe. Iskonska namjena trošenja bi trebala biti smanjenje zagađenosti vode, zraka i zemlje. Zbog toga sam zajedno sa kolegicom Marinković-Lepić uputio ove izmjene zakona. Izmjene su jednostavne. Naime, brišu se riječi “finansiranje projekata za lokalni ekonomski razvoj” u članu 6. ovog zakona. Zašto ove riječi? Praksa pokazuje da su se ove riječi “kreativno” interpretirale od strane lokalnih vlasti u Tuzli i Kaknju pa novac dijele za stipendije, obnovu zgrada institucija kulture, poticaje i slično”, kaže Čavalić za Fokus. Pri tome, naglašava da nema ništa protiv lokalnog ekonomskog rasta, ali da građani zaslužuju da se ova sredstva troše namjenski, prije svega, u ekološke svrhe. “Cijenu zagađenja plaćaju građani svojim zdravljem. Red je da se to u maksimalnoj mjeri kompenzira kroz projekte koji će smanjiti zagađenost zraka, prije svega, te poboljšati zdravstvene uslove”, ističe federalni zastupnik. Pobuna načelnika Kaknja i gradonačelnika Tuzla U obrazloženju prijedloga zakonskih izmjena navedeno je da “finansiranje projekata za lokalni ekonomski razvoj” daje mogućnost lokalnim zajednicama da ovaj novac koriste za bilo kakve projekte. To se zloupotrebljava što dovodi do toga da se stanje po pitanju zagađenja i zdravlja ljudi u lokalnim zajednicama ne poboljiava. Brisanjem ovog stava lokalne zajednice bile bi primorane da sredstva koja im se dodjeljuju na ime zagađenja koriste isključivo u svrhu borbe protiv istog, naveli su predlagači. Takvo mišljenje ne dijeli načelnik Bajtarević, koji se zdušno bori da se izmjene Zakona ne usvoje. U aprilu 2023., zajedno sa gradonačelnikom Tuzle Zijadom Lugavićem, uputio je pismo federalnim parlamentarcima. Naveli su da su “inicijative za izmjene zakona otvorile mogućnost da dođe do suženja namjene utroška i mogućnost smanjenja ukupnog prihoda”. Prema njihovom mišljenju, to bi bilo pogubno. “Stvarne razloge u njihovom prijedlogu ne možemo prepoznati, a mišljenja smo da se radi o neopravdanom uskraćivanju i ukidanju zakonske mogućnosti da se ova sredstva, kao kompenzacija za trajno degradirane površine, koriste i za druge projekte kojima se poboljšavaju uvjeti i kvalitet života građana (zdravstveni i infrastrukturni projekti, projekti vezani za lokalni ekonomski razvoj itd.”, naveli su Lugavić i Bajratević. Inače, odredbe zakona koji je trenutno na snazi definiraju da se ovaj novac može trošiti za “finansiranje ili sudjelovanje u finansiranju projekata iz oblasti zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i slično”. Zatim, za “izgradnju komunalnih infrastrukturnih objekata, kao i gradnju objekata za poboljšanje zdravlja i kvaliteta života (vodovod, kanalizacija, centralno grijanje, lokalni putevi, mostovi, zdrastveni objekti i oprema i slično). Član oko kojeg se “lome koplja” i koji jedni brane, a drugi kritiziraju, dozvoljava da se ovaj novac može koristiti i za “finansiranje projekata za lokalni ekonomski razvoj”. Uglavnom, predložene izmjene još se nisu našle na sjednicama Parlamenta FBiH, a sudeći prema objavama načelnika Kaknja Mirnesa Bajtarevića na društvenim mrežama, i neće. Barem ne u obliku kako su tražili Marinković – Lepić i Čavalić. Općina daje subvencije, ali građani nisu upoznati Bajtarević navodi da je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, na zahtjev Vlade FBiH, formiralo interresornu radnu grupu za
ŠIPOVO: Zarobljeni grad ili bajka na pet rijeka
Šipovo je opština bogata prirodnim resursima, ipak prema podacima iz 2023. godine spada u nerazvijene opštine Republike Srpske. ŠIPOVO – Bajka na pet rijeka je sinonim za Šipovo, a prvi čovjek ove opštine ostaće upamćen po tome kada je prije dvije godine izjavio „Tih pet rijeka teče bez veze i niko od njih koristi nema“, aludirajući na male hidroelektrane o kojima se pričalo prije dvije godine, koje bi bile u okviru „Elektroprivrede RS“. Krajem avgusta ove godine u Šipovu su mještani i aktivisti potpisivali peticiju kojom žele da zaustave gradnju male hidroelektrane na Plivi, koja je u privatnom vlasništvu. Ne žele da im se uništi priroda koja ima veliki turistički potencijal, kojim bi uspjeli da unaprijede opštinu, ali i da sačuvaju rijeke. Međutim, apsurd je da opština bogata vodom i s toliko rijeka nema funkcionalno vodosnabdijevanje, posebno u selima. Građani se žale, ali konkretnih pomaka u rješenju ovog problema nema. U Šipovu vodovod je izgrađen prije 50 godina. Cijevi kroz koje teče voda za piće su azbestno betonske. Danas, opšte je poznato da je azbest jako štetan za zdravlje. Ovog ljeta na dva seoska izvora voda je neispravna. Problem vode nije od juče, ali bi trebalo da je problem koji pod hitno treba da se sanira. Ipak, to nije prioritet za rukovodstvo opštine Šipovo. Novca ima, ali se netransparentno i sumnjivo troši. Kredit na kredit Početkom 2020. godine opština Šipovo se zadužila za 5 miliona maraka za narednih deset godina po stopi ne većoj od 3,9 posto i grejs periodom od dvije godine. Od ukupno pet miliona, naveli su tada, da će 2,4 miliona biti potrošeno kako bi se platio dug za finansiranje kapitalnih investicija po kreditu iz 2018. godine od 1,8 miliona KM te refinansiranje duga za izgradnju sportske dvorane od skoro pola miliona maraka. S druge strane, najveći dio preostalog novca će biti utrošen za asfaltiranje i rekonstrukciju puteva i to 2,2 miliona KM. Uvidom u javne nabavke opštine Šipovo za 4 godine preko 3 miliona maraka uloženo je u asfaltiranje puteva. Samo jedna firma, „Mrkonjić putevi“ je na ovim tenderima prolazila. Uslovi tendera su takvi da eliminišu konkurenciju, naime asfaltna baza mora biti do 50 km od mjesta gdje se izvode radovi. Ono što nije jasno ni mještanima Šipova je šta se konkretno toliko asfaltira. Zanimljivo je da je tako asfaltiran i put koji je dobio ime po načelniku Milanu Kovaču. Pored table na kojoj piše “put Milana Kovača”, postoji i mermerna ploča u kojoj je uklesano „Ovaj asfaltni put se napravi za vrijeme načelnika opštine Šipovo Milana Kovača“. U međuvremenu, građani Šipova nisu imali nekakvih realnih benefita od kredita. Još su im prošle godine na sva poskupljenja poskupile i komunalne usluge. Tako preduzeće koje je 2022. bilo u gubitku ove godine posluje bez problema. A gubitke su stvorila nerealna zapošljavanja u upravi u ovom javnom preduzeću. Dakle, građani Šipova plaćaju nepotrebno gomilanje radnika u upravi komunalnog, dok istovremeno Dom zdravlja kuburi s nedostatkom medicinskog osoblja. Prije petnaest godina, u Domu zdravlja Šipovo, bilo je 10 ljekara opšte prakse, sada ih je samo dva. Još prošle godine, najavljena je izgradnja nove policijske stanice. To je zajednički projekat Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i opštine vrijedan oko 800.000 KM. „Vrijednost projekta je oko 800 000 KM. Opština je sufinansijer, 330.000 KM je obezbijeđeno preko Investiciono-razvojnog fonda Republike Srpske, a drugi dio će obezbijediti MUP Republike Srpske“, naveo je tada za medije Kovač. U međuvremenu, policija se preselila u zgradu starog komunalnog preduzeća, koja je sada u privatnom vlasništvu. Još uvijek nikakvi radovi nisu počeli. Plaćaju kiriju, a nema ni u naznakama kad će se srušiti ova i praviti nova stanica. Za sada, opština je dala 18 hiljada maraka uglavnom za tehničku dokumentaciju za izgradnju nove policijske stanice. U aprilu ove godine, na prijedlog načelnika Šipova, skupšina ove opštine izglasala je odluku o novom kreditnom zaduženju od 5 miliona KM, dok će vratiti 7 miliona KM. Kao i sa zadnjim kreditom, ovaj kredit s rokom otplate od 10 godina će djelimično biti iskorišten za refinansiranje postojećih kreditnih obaveza, a ostatak za kapitalne investicije. Šumsko gazdinstvo “Gorica“ kao nepresušan izvor novca pojedincima Najveći izvor finansiranja opštine je renta od šumskog gazdinstva „Gorica“, koja je oko million maraka godišnje. Kako smo već pisali, u drugoj polovini 2021. godine i tokom cijele 2022. godine desila se neviđena organizovana pljačka trupaca na teritoriji opštine Šipovo, gdje je pokradena polovina šumskog bogatstva ove opštine. U Udruženju drvoprerađivača „Vitorog“ tvrde Šumskim gazdinstvom „Gorica“ vladaju SNSD-ov načelnik Šipova Milan Kovač i njegov sestrić Simo Zečević te da su u tom periodu njihove privatne firme „Drvna industrija Šipovo“ (DIŠ) i „Fabrika ambalaže Šipovo“ (FAŠ) dobile više od pedeset posto posječenih trupaca u šumama Šipova. Prema pisanju Žurnala, ovo gazdinstvo je u 2021. godini poslovalo s gubitkom od 161.316 KM. Iste godine, Kovačevo preduzeće „DIŠ“ je u 2021. godini ostvarilo prihod od 3.449.127 KM, a sestrićeva firma „FAŠ-“ ostvarila je prihod od ogromnih 13.780.797 KM. Zbog svega toga podnesena je i krivična prijava protiv direktora Šumskog gazdinstva “Gorica” iz Šipova i još dvojice rukovodilaca ovog preduzeća. Impuls je pisao o tome 2023. godine, iako Tužilaštvo nije potvrdilo niti negiralo učešće načelnika Kovača u prijavi, izvori Impulsa su naveli da tužilaštvo raspolaže dokazima i o učešću Kovača. “Ova kriminalna grupa ljudi je imala političku podršku i zaštitu od aktuelnog načelnika opštine Šipovo Milana Kovača, preko njegovog sestrića Sime Zečevića direktora „Faš-a“ d. o. o. Šipovo i Gruje Malinovića, odbornika u SO Šipovo i vlasnika firme „Malinović company“ d. o. o.”, tvrde naši izvori, navodeći da pomenute firme koje se bave drvopreradom koriste 60 % godišnjeg etata ŠG “Gorica”. Ovi podaci navode se i u krivičnoj prijavi koja je u našem posjedu. Porodično zaposlenje i minimalac kod načelnika I dok većina Šipovljana radi za minimalac, a dobar dio radi u Njemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, porodično zapošljavanje u javnim ustanovama u Šipovu zaposjela je bliža i dalja porodica načelnika. Portal e-Trafika prošle godine je pisao o nepotizmu u ovoj opštini. Najmanje petoro članova užeporodice Milana Kovača zaposleno je bez konkursa i uz najgrublja kršenja Zakona u lokalnoj upravi i njenim organizacijama i institucijama, od kada je osvojio mandat načelnika opštine Šipovo kao kandidat SNSD-a. Pored toga što je rodbina načelnika zaposlena
MANDAT LJUBIŠE PETROVIĆA: Gradonačelnik Bijeljine neracionalno trošio i nezakonito zapošljavao
Petrović se uglavnom koncentrisao na obezbjeđivanje radnih mjesta unutar Gradske uprave Bijeljina, što je potvrdio i izvještaj Jedinice za internu reviziju ove lokalne zajednice BIJELJINA – Iako je obećavao da neće praviti podjele među ljudima i da će raditi u interesu svih građana, gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović to obećanje nije u potpunosti ispunio. Tokom njegovog mandata bilo je i neplanskog zapošljavanja radnika, ali i nenamjenskog trošenja novca iz gradske kase. Petrović se uglavnom koncentrisao na obezbjeđivanje radnih mjesta unutar Gradske uprave Bijeljina, što je potvrdio i izvještaj Jedinice za internu reviziju ove lokalne zajednice. Tako je interna revizija utvrdila da je Grad Bijeljina u 2022. godine utrošio više od milion maraka neplaniranih sredstava za bruto plate radnika primljenih na određeno vrijeme i za naknade lica angažovanih po ugovoru o djelu. U njihovom izvještaju je navedeno da je taj novac potrošen na angažman 82 lica za koje nisu bila planirana sredstva. Pored pomenutog prekoračenja zbog neplaniranog prijema radnika na određeno vrijeme i zaključivanja ugovora o djelu, revizori su istakli i da su zaposleni paušalno nagrađivani. Neplansko zapošljavanje Isti izvještaj je otkrio i da je Petrović suprotno zakonu zaključio ugovore o djelu sa 15 lica za obavljanje poslova iz nadležnosti gradske uprave i Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS (RUGIPP). Ustanovili su da je na taj način “neracionalno i nenamjenski utrošeno najmanje 76.166 KM”. Ugovori su zaključivani za potrebe eksproprijacije u svrhu uređenja toka rijeke Drine, a interna revizija nije mogla da utvrdi da su plaćeni poslovi i izvršeni. Takođe, utvrdili su i da nije bilo potrebe za njihovim ugovaranjem, jer ti poslovi spadaju u nadležnost RUGIPP-a. Iako je interna revizija utvrdila da je Petrović debelo probio budžet u 2022. godini zbog neplanskog zapošljavanja, prvi čovjek ove lokalne zajednice nije promijenio navike pa je tako i lani raspisao konkurs za 29 pripravnika sa visokom i srednjom stručnom spremom. Da ima viška zaposlenih u Gradskoj upravi Bijeljina pokazala je Informacija o stanju zaposlenosti u kojoj je navedeno je u ovoj lokalnoj administraciji pored 341 stalno zaposlenog službenika angažovano još 151 lice zaposleno na određeno vrijeme i 13 po osnovu ugovora o djelu. To je 130 više angažovanih na određeno i po ugovoru o djelu nego što dozvoljava zakon. Praksu novog zapošljavanja Petrović je nastavio i ove godine kada je nekoliko dana prije početka izborne kampanje raspisao konkurs za zapošljavanje čak 30 pripravnika u Gradsku upravu na određeno vrijeme. Na probleme u trošenju budžetskih sredstva je ukazala i budžetska inspekcija Ministarstva finansija RS. Utvrdili su da je Petrović u prva dva mjeseca 2023. godine nezakonito i mimo Odluke o izvršenju budžeta realocirao više od 1,3 miliona maraka. Da je gradonačelnik u svom radu imao mnogo promašaja utvrdila je i Glavna služba za reviziju javnog sektora RS koja je Gradu Bijeljina za prošlu godinu dala negativno mišljenje. Revizori su, između ostalog, utvrdili da je Grad Bijeljina stvorio obaveze iznad okvira utvrđenog budžetom, što nije u skladu sa zakonom, a zamjerke su imali i na zapošljavanje na određeno vrijeme na period duži od 60 dana, kršenje Zakona o javnim nabavkama i drugo. Ovim izvještajem bavi se i Republičko javno tužilaštvo. Petrovićev mandat na čelu Bijeljine obilježio je i pokušaj opoziva koji nije uspio te on na krilima tog uspjeha ulazi u borbu za novi mandat. CAPITAL.BA/MISBIH.BA
MANDAT BENJAMINE KARIĆ: Gerilsko postavljanje spomenika, tenderske zavrzlame, diplomatski pasoš i populizam
Iako je kupila stan na teritoriji općine Centar, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić kandidovala se za načelnicu druge općine – Novo Sarajevo. Podsjećamo na sve važne detalje koji su obilježili njen mandat na čelu glavnog grada BiH. GRAD SARAJEVO – Nakon prave sage u vezi s (ne)izborom Bogića Bogićevića za gradonačelnika Sarajeva, 12. aprila 2021. godine na čelo glavnog grada stiže, do tada široj javnosti manje poznata, Benjamina Karić (SDP). Najavljena kao gradonačelnica koja će se boriti za „prava i ravnopravnost svih građana“, na početku mandata dala je veliko obećanje – borba protiv korupcije i puna transparentnost u radu. Ubrzo je potpisala Sporazum o saradnji na aktivnostima na prevenciji i borbi protiv korupcije koji je, kako je tada objavljeno, Grad Sarajevo ranije odbijao potpisati. „Rekla sam NE korupciji u Gradskoj upravi! Zahvaljujem Erduanu Kafedžiću i Eriku Larsonu ispred Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom KS na saradnji, učinit ću sve što mogu da osiguram punu transparentnost u radu Gradske uprave u skladu sa evropskim standardima“, izjavila je tada gradonačelnica Karić. Žurnal će ubrzo otkriti kako se navike gradonačelnice Karić, barem kada je riječ o javnim nabavkama, u nekim aspektima ne razlikuju bitno od navika njenog prethodnika, Abdulaha Skake (SDA). Podsjetimo, zbog sumnji da je počinio određena krivična djela dok je bio gradonačelnik, o čemu je Žurnal ranije pisao, protiv Skake je podignuta optužnica, a suđenje je u toku. Vratimo se na mandat Benjamine Karić. Slično kao i u Skakino vrijeme, Grad Sarajevo je nastavio sa zaključivanjem netransparentnih direktnih sporazuma. Tako je Grad, u prva četiri mjeseca mandata gradonačelnice Karić, zaključio ukupno 47 ugovora nakon provedenih postupaka javnih nabavki, a preko 91% su činili netransparentni, direktni sporazumi! Riječ je o postupku javne nabavke gdje se ugovorni organi mogu direktno obratiti željenom dobavljaču i zaključiti ugovor, bez obaveze da omoguće drugim kompanijama da pošalju svoje ponude, a jedini uvjet je da vrijednost ugovora ne prelazi 6.000 KM bez PDV-a. Brojne analize pokazale su da se upravo vrsta ugovora, iako zakonita, možda i najviše zloupotrebljava. S ovom praksom nastavljeno je i u narednim godinama. Prema do sada objavljenim podacima, Grad Sarajevo je u mandatu Benjamine Karić zaključio čak 537 direktnih sporazuma, vrijednih oko 1,75 miliona maraka bez poreza! Procentualno, oko 86% svih zaključenih ugovora čine direktni sporazumi. Izvor: Portal javnih nabavki Da sve bude sumnjivije, pojedinačna vrijednost značajnog broja direktnih sporazuma je tačno 6.000 KM ili tek nešto manja. SVE TAJNE TVRTKOVOG SPOMENIKA Možda i najviše pažnje izazvalo je postavljanje spomenika bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, što je pratilo niz kontroverznih odluka koje su se, barem na početku, pokušale sakriti od javnosti. Sarajevo je 29. august 2023. godine, na godišnjicu Povelje Kulina bana, dočekalo s novim spomenikom – bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću. Spomenik prekoputa zgrade Predsjedništva BiH postavljen je u toku noći, bez prethodne najave, bez svečanog otvaranja. Neki bi rekli više gerilski, nego dostojno i primjereno. Foto: zurnal.info Javnost ostaje uskraćena za informacije da li su i kakve dozvole dobijene, a Žurnal problematzira trošenje 5.800 maraka javnog novca koji je potrošen za izradu idejnog i glavnog projekta s vanjskim uređenjem spomenika, ali u naselju Pofalići, a ne ispred zgrade Predsjedništva. Osim toga, 1.000 KM potrošeno je na nabavku usluge geodetskog snimanja lokacije u ulici Mis Irbina za potrebe konkursne procedure u cilju izrade idejnog rješenja spomenika. Ni to nije riječ o ulici u kojoj je sada postavljen spomenik kralju Tvrtku, nego o ulici koja se nalazi s druge strane zgrade Predsjedništva BiH. Na sve to, ranije je Grad Sarajevo platio 6.000 KM izradu glavnog projekta spomenika bosanskom kralju Tvrtku I Kontromaniću (vanjsko uređenje). Dok se gradonačelnica hvalila postavljenim spomenikom, uopće ne spominjući na koji način se postavio, Žurnal otkriva vrlo važne detalje. Prvo, nikada nije dobijena saglasnost Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Drugo, zakonska mogućnost da se ova institucija zaobiđe je ipak pronađena, a tu je glavnu ulogu odigrao načelnik općine Centar Srđan Mandić. Tako dolazimo do treće ključne stvari – formalno je riječ o izložbi „Srednjovjekovna bosanska država – Kralj Tvrtko I Kotromanić“ za koju Općina Centar izdaje privremenu dozvolu za korištenje javne površine. Nakon što istekne, privremena dozvola se svaki put produži. I tu nije kraj svim spornim detaljima u vezi s postavljenim spomenikom, jer je ugovor za izradu postamenta, odnosno podnožja kipa zaključen tek tri i po mjeseca nakon postavljanja Tvrtkovog spomenika! To pokazuju zvanični podaci s Portala javnih nabavki, iako su iz Gradske uprave dolazile oprečne informacije. Sve ovo pratilo je poništenje ranijeg tendera, ali i još nekoliko direktnih sporazuma koji su u vezi s projektom izrade postamenta. I TRANSPARENTNI TENDERI SU SUMNJIVI I kad je Gradska uprava provodila transparentne postupke, kao primjerice za nabavku Office 365 licenci, uvjeti u tenderskoj dokumentaciji su se postavljali tako da ih može ispuniti vjerovatno samo jedna firma na tržištu, pisao je Žurnal. Prošlogodišnjim tenderom je Grad Sarajevo, između ostalog, od ponuđača tražio i da imaju stručnjaka s Microsoftovom MVP nagradom za „Cloud tehnologije“. Međutim, problem je što ovu nagradu, u različitim kategorijama, posjeduje tek nekoliko osoba iz BiH. Najvažnije, riječ je o nagradi, ne certifikaciji, a IT stručnjaci upozoravali su da ovakav uvjet, osim što je nesvrsishodan, ograničava konkurenciju, što se ispostavilo tačnim jer je na adresu Gradske uprave stigla samo jedna ponuda, skoro identična procijenjenoj vrijednosti nabavke – firme Kamer Commerce, vrijedan 93.950 KM bez PDV-a. DIPLOMATSKI PASOŠ, STAN, POPULIZAM… Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić nedavno se opet našla u centru pažnje kada je Žurnal objavio kako posjeduje diplomatski pasoš, iako sama funkcija (grado)načelnika ne nosi pravo na to. Diplomatski pasoš je dobila sredinom 2022. godine, u vrijeme bivše ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković koja je procijenila da je gradonačelnica Sarajeva lice od posebnog interesa za BiH. Na samom početku mandata, pisao je portal tačno.net, na inicijativu vijećnika NIP-a, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić potpisala je ugovor s Televizijom Kantona Sarajevo u vrijednosti od oko 25.000 KM za prijenos osam sjednica Gradskog vijeća. Indikativno, ugovor je potpisan Odlukom o izuzeću primjene Zakona o javnim nabavkama čime je onemogućeno uzimanje u obzir ponuda drugih medijskih kuća za emitovanje direktnog prenosa sjednica Gradskog vijeća. Ono što je svakako obilježilo mandat Benjamine Karić je projekat obnove fasada. Upravo u jednoj od zgrada na kojima je fasada obnovljena, Benjamina Karić kupila je – stan! Preciznije, u zgradi u Titovoj 19, u strogom centru Sarajeva. Foto:
ŽIVOT U OPŠTINI VIŠEGRAD: Građani u drugom planu, ekološka bomba i dalje truje
Želja da se riješe nagomilani problemi građana nije pokazana, a Đurević (SNSD) kojem mandat ističe uskoro, bi želio biti prvi čovjek ove opštine i naredne četiri godine. VIŠEGRAD – Opštinu Višegrad proteklih godina obilježilo je bahato i neodgovorno ponašanje načelnika Mladena Đurevića (SNSD), koji je svojim (ne)aktivnostima navukao gnjev i ljutnju velike većine Višegrađana, pa i onih koji su mu do jučer bili lojalni. Đurević mjesecima nije priznavao aktuelnu skupštinsku većinu, u kojoj nije bilo njegovog SNSD i odbijao je da predloži budžet zbog čega je život u ovom podrinjskom gradiću bio blokiran u potpunosti. Govorilo se o sukobu između načelnika i većine okupljene oko SDS-a. Kulminaciju je doživio smjenom većine rukovodilaca u javnim preduzećima, jer je 11 od njih 14 poslovalo sa gubitkom. Kapitalna ulaganja Prema pisanju Skener.info, do usvajanja budžeta, u martu 2022. godine, studenti su bili bez stipendija, poljoprivrednici bez subvencija, nevladine organizacije, kulturno-umjetnička društva, sportski kolektivi, vjerske organizacije i ostali budžetski korisnici bez sredstava, odnosno, bez finansijske podrške opštine za svoj rad. Kapitalna ulaganja u opštinu su, kako je pisao Capital.ba bila obustavljena, a sve sportske, kulturne i turističke manifestacije su otkazane ili prolongirane. Čak su se i mladenci snalazili sami s obzirom da nisu bili određeni odbornici za zaključivanje vjenčanja, pa su brak sklapali u drugim opštinama. Budžet je usvojen tek dvije godine nakon izbora 2020. godine. Đurević je tokom protekle četiri godine pokušavao i da preko Ministarstva uprave i lokalne samouprave, te ministrice Senke Jujić ospori odluke koje je mjesecima ranije donosila Skupština opštine, zbog čega su odbornici većine protiv ministrice podnijeli i krivičnu prijavu. Smatrali su da je nezakonito stala na stranu načelnika Đurevića. Više pročitajte na missbih.ba. Divlja deponija Jedan od najvećih problema Višegrada je i ogromna divlja deponija koja se decenijama ignoriše, a koja okolne stanovnike konstantno truje i zagađuje. Pedesetak metara od rijeke Drine, pored puta za naselje Holijaci, već trideset godina smještena je nelegalna deponija. Na toj lokaciji, uz prećutnu saglasnost opštine, fizička i pravna lica godinama deponuju otpad svih vrsta. Deponija radi bez ekološke dozvole, bez rampe, ograde i čuvarske službe. Zbog ilegalne deponije su protestvovali i građani Đureviću ali i Skupštini Grada su se više puta obraćali članovi neformalne grupe građana “Uklonimo nelegalnu deponiju pred turističkim gradom Višegradom” sa zahtjevom da se ovaj problem riješi, ali do danas nije bilo značajnijih pomaka. Aktivisti su se također žalili više puta i JP „Komunalac“ ali se ništa nije uradilo povodom njihovih apela. Emin Karčić iz neformalne grupe građana „Uklonimo nelegalnu deponiju pred turističkim gradom – Višegrad“, kazao je ranije za InfoRadar da su imali žestoke probleme zbog deponije. “U zadnje vrijeme ne pale, a inače je gorjela non stop. Morali smo maske nositi. Imamo problem što je to na putu našem i deponija se nalazi sa obje strane i mi prolazimo kroz sve deponije. Neko istovari nasred puta, zovemo policiju, niko neće da interveniše. Dovuku sijeno na sred puta i zapale ili bilo kakvo smeće. Moramo da sačekamo da to izgori. Ne znam kako niko nije nastradao, jer tu je bilo minsko-eksplozivnog materijala. Kad se zatvorilo jezero Hidroeleketrane, ostavljeni su propusti za potok da protiče u rijeku Drinu. Jezero se izlilo ispod deponije i deponija je u jezeru, to je van svake pameti i to jezero je zatrpano smećem. Potok koji protiče kroz deponiju spaja se sa jezerom i sa rijekom Drinom”, kazao je Karčić, dodajući da ih nadležni tretiraju kao da ne postoje. Deponija se s vremenom znatno proširila i postala opasan problem za cijelu regiju i za koji još nema institucionalnog rješenja. Dejan Furtula, aktivista udruženja Eko centar, je u razgovoru za InfoRadar kazao da veliki problem predstavlja činjenica da kroz deponiju teče i mali potok, pa svi toksini koji se tu nalaze budu isprani i završe u rijeci Drini. Loklana vlast/Skupština im je obećavala formiranje Komisije za rješenje ovog pitanja, ali to se nikada nije desilo. Nebriga i ignorisanje nadležnih ove opštine se nastavilo. Želja da se riješe nagomilani problemi građana nije pokazana, a Đurević kojem mandat ističe uskoro, bi želio biti prvi čovjek ove opštine i naredne četiri godine. Opet kao kandidat SNSD-a. INFORADAR.BA/MISBIH.BA
DUGOGODIŠNJA VLADAVINA SDS-A: Ignorisanje Vlade RS i nezavršeni projekti u Istočnoj Ilidži
U opštini Istočna Ilidža od kraja rata na vlasti je jedna partija, SDS. Načelnik Marinko Božović bori se za treći mandat u ovoj opštini u kojoj skoro ništa od obećanih infrastrukturnih projekata nije završeno. Pojedini urbaniji dijelovi opštine nemaju ni kanalizaciju. Vlada Republike Srpske ima maćehinski odnos prema ovoj opštini, gdje načelnik u potrazi za prihodima povećava porez na nepokretnosti. Taoci svega ovoga su građani Istočne Ilidže. ISTOČNA ILIDŽA – Između opština Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo granica fizički nije vidljiva, ali u odnosu Vlade Republike Srpske prema ove dvije opštine, i te kako jeste. Dok Vlada novac svih građana rapoređuje opštini Istočno Novo Sarajevo finansirajući Studentski dom, Rektorat, osnovnu školu, pozorište i mnoge druge projekte, u Istočnoj Ilidži nikada nisu uplatili ni marku obećanog novca za izgradnju Gimnazije na ovoj opštini iako je još 2021. Opština Istočna Ilidža završila projektnu dokumentaciju i eksproprijaciju zemljišta. Ovakvim odnosom Vlada RS pokazuje da ni sva djeca u Istočnom Sarajevu nisu jednaka. Poslovi za iste firme No, vratimo se (ne)radu načelnik Marinka Božovića. Budžet od 17 miliona, koliko je iznosio ove godine, očigledno je nedovoljan da pokrije sva načelnikova obećanja. Pojedini urbaniji dijelovi Opštine nemaju čak ni kanalizaciju. O izgradnji fekalnih kolektora portal SPIN Info je pisao još 2021. godine kada je firma “Radis” izvodila radove na dvije lokacije na području opštine Istočna Ilidža. Simptomatično je da su se jedinu javili na tender i dobili posao, iako su ponudili cijenu višu od procijenjene vrijednosti radova. Osim toga, stručni nadzor nad izvođenjem radova vršili su sami sebi. Tender za izvođenje radova na izgradnji fekalne kanalizacije u naselju Vojkovići (Krupac) “RADIS” je dobio za 140.000 KM, a onaj u Kasindolu za nešto više od 100.000 KM. Načelnik Marinko Božović iako nema milionske tendere ima omiljene dobavljače. Na ovoj opštini dobro sarađuje sa firmama “GP Put”, “Ilidža putevi”, “NPL Projekt”… Zanimljivo je i da ima veliki broj direktnih sporazuma za koje nije potrebno raspisivati javnu nabavku, po pravilu iste firme uvijek dobijaju iste poslove. Pred izbore načelnik Božović krenuo je u funkcionersku kampanju. Da će praviti most preko rijeke Željeznice obećavao je još početkom 2021. godine. Kamen temeljac svečano su položili najviši zvaničnici opštine u avgustu iste godine uz obavezno prisustvo medija. Završetak mosta “Plavi anđeli” najavljen je krajem iste godine. Ove godine, tik pred izbore, načelnik Božović ponovo najavljuje završetak radova oko mosta “Plavi anđeli”, ali i onog na Mladicama srušenog u poplavama 2021. godine. Most “Plavi anđeli” koji je radila firma “INŽINJERING” iz Jelaha građane je koštao preko 700.000 KM. Uz most se nadovezuje i kružni tok koji gradi pomenuta firma “Ilidža putevi” za 469.564 KM bez PDV-a. Rekonstrukciju mosta preko Kasindolske rijeke uništenog tokom poplave 2021. radi firma “GP Put”, a vrijednost radova je 182.985 KM, bez PDV-a. Opet, zvaničan početak radova najavljen je pred izbore. U kampanji će Marinko Božović otvoriti i umjetničku galeriju čije opremanje je plaćeno firmi “MEGA PROJEKT” oko pola miliona maraka. Direktore ove firme je Miloš Gavrić, a “MEGA PROJEKT” od ranije dobro sarađuje sa opštinom Istočna Ilidža. Tako su dobili posao rekonstrukcije stare škole u Vojkovićima vrijednosti oko 74.000 KM, kao i dodatne radove na istom objektu, a “MEGA PROJEKAT” je radio i spomen- obilježje Veljine vrijednosti 300.000 KM. Grade Nešići i investitori iz Srbije povezani sa SDS-om Iako nemaju dovoljno opštinske zemlje koju bi prodavali investitorima kao susjedna Opština Istočno Novo Sarajevo, i na području Istočne Ilidže grade se stambeno- poslovni kompleksi, posebno u urbanijem dijelu- Dobrinji. Zanimljivo je da iako su zvanično “politički protivnici” firma aktuelnog ministra bezbjednosti Nenada Nešića i njegovog brata narodnog poslanika Predraga Nešića, “N- Trade” gradi u Istočnoj Ilidži. Na jednoj od najatraktivnijih lokacija gdje Nešići grade nikada nije postavljena građevinska tabla iako je to obaveza investitora. Šta se gradi, koji su rokovi i ko je investitor građani nisu mogli saznati. Na pomenutom mjestu često smo zaticali poslanika Nešića. U Istočnoj Ilidži česte su bile i izmjene regulacionih planova. Jedan od investitora na čiji zahtjev je pokrenuta izmjena regulacionog plana Kula- Crkvice je vlasnik zemljišta odnosno firma “Projekat brdo” doo sa sjedištem u Istočnoj Ilidži. Prema dostupnim podacima pomenuta firma od osnivanja posluje s gubitkom. U prošloj godini ova firma, koja u prosjeku ima jednog radnika, nije imala prihode, dok je gubitak iznosio 27 233 KM. Međutim, stvarni vlasnik zemljišta i firme je Privredno društvo za proizvodnju, trgovinu i usluge “EUROSALON REAL ESTATE” doo Beograd sa i te kako visokim prihodima. Djelatnost firme je kupovina i prodaja nekretnina, a vlasnik i direktor firme EUROSALON je Branislav Stojaković iz Beograda koji je svojevremeno bio optužen u aferi “Aerodrom” u Srbiji kada je nadležno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv ministarke za saobraćaj i telekomunikacije Marije Rašete Vukosavljević i 11 osoba zbog sumnje da su oštetili državu za više od 220 miliona dinara, a za sebe nezakonito pribavili više od 60 miliona dinara, pisali su mediji iz Srbije. Optužnica je podignuta zbog malverzacija prilikom rekonstrukcije i opremanja aerodroma u Beogradu. Nakon godina odlaganja sud je na kraju oslobodio ministarku i saradnike zbog, kako je navedeno, nedostatka dokaza. Zastupnik ove firme u Istočnoj Ilidži je Boris Luketa, predsjednik mladih Opštinskog odbora SDS Istočna ilidža i kandidat iste stranke na predstojećim lokalnim izborima. Luketa je i u upravljačkim organima Sportsko- rekreativnog centra Istočna Ilidža. Da je riječ o firmi iz Srbije potvrdio je i načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović. “Sa ponosom možemo da kažemo da nakon usvajanja izmjene ovog regulacionog plana Istočna Ilidža će dobiti još jednog investitora koji dolazi iz Srbije. U ovom momentu je još rano i nemamo dozvolu da licitiramo koji je to privredni subjekt. Mogu vam samo reći da će napraviti objekat od 30 000 metara kvadratnih, a njegova pretežna djelatnost je logistika i distribucija”, rekao je načelnik, a na pitanja o političkoj aktivnosti zastupnika firme odgovorio je da je riječ o fakultetski obrazovanom momku, koji je predstavnik ove firme, ali ne i vlasnik, stavljajući na teret opoziciji da su pitanjem o investitoru protiv izgradnje opštine Istočna Ilidža. Da se nadležnim u opštini Istočna Ilidža žurilo da izmjene regulacione planove pokazuje i podatak da je izmjene i dopune regulacionog plana na jednom od lokaliteta Veljine zatražila firma koja je osnovana svega 18 dana prije nego što će zatražiti izmjenu plana, kao vlasnik zemljišta.
ČAPLJINA OSTAJE BEZ VIDIĆA: Vladavinu obilježila netransparentnost, odlazi pod aferama i optužnicom
Višegodišnji gradonačelnik Čapljine, Smiljan Vidić, odlazi s pozicije pod optužbama za zloupotrebu položaja i malverzacije sa zemljištem. Zajedno sa svojim suradnikom, tereti se za nezakonito stjecanje imovinske koristi u slučaju “Neretva energija”. Također, protiv Vidića se vodi niz istraga, uključujući i nezakonitu izgradnju vikendice na državnom zemljištu. Revizorski izvještaji dodatno otkrivaju nepravilnosti u financijskom poslovanju Grada Čapljine, uključujući pogodovanje određenim tvrtkama, posebno u vezi s prodajom zemljišta za solarne projekte, što je izazvalo ogorčenje lokalnih poduzetnika. ČAPLJINA – Višegodišnji gradonačelnik Čapljine Smiljan Vidić definitivno odlazi s te pozicije nakon ovih lokalnih izbora. Na čelu grada bio je više mandata, no njegov opus prvog čovjeka Čapljine obilježile su afere, ali i optužnice. Smiljan Vidić i njegov suradnik optuženi su za zlouporabu položaja i ovlasti, a optužnica ih tereti za nezakonito stjecanje imovinske koristi u razdoblju od 2011. do 2015. godine. Tužiteljstvo tvrdi da su Vidić i Šimović omogućili neregistriranoj tvrtki „Neretva energija“ d.o.o. da dobije na korištenje, a kasnije i vlasništvo nad zemljištem u Čapljini, čime su prouzročili štetu općini u iznosu od preko 850 tisuća maraka. Zemljište je prodano za 143 tisuće maraka, iako je njegova stvarna vrijednost u tom trenutku bila procijenjena na preko milijun maraka. Gradonačelnik Čapljine, Smiljan Vidić (61) i Darko Šimović (52), pomoćnik rukovoditelja Službe geodetskih i imovinsko-pravnih poslova tadašnje Općine Čapljina danas su se u Županijskom… Iz oporbenih redova u Gradskom vijeću mogle su se čuti ozbiljne optužbe na račun rada gradonačelnika Vidića i partnera, a najčešće su se optužbe odnosile na netransparentnost, korupcija, kriminal i nekompetentnost. “Kroz ove četiri godine djelovanja u Gradskom vijeću puno toga sam naučio, a posebice da izvršna vlast (gradonačelnik) izvršava ono što mu Gradsko vijeće kao zakonodavno tijelo naloži. Gradonačelnik je u protekle četiri godine bio predlagatelj mnogih odluka koje je većina u Gradskom vijeću (koju sačinjavaju nesavjesni vijećnici koalicije HDZ-HSS) bezpogovorno usvajala bez da je uopće proučavala što usvaja, jesu li ti prijedlozi uopće zakoniti, realni ili provedivi. Više puta sam Smiljanu Vidiću s govornice Gradskog vijeća ukazivao da je sam, tj. da većina njegovih pomoćnika ničemu ne služi te sam nebrojeno puta i decidno ukazivao na određenim primjerima. Što se mene osobno tiče u posljednje četiri godine jedino dobro mu je to što je usvojio dva prijedloga Pere Čepe: postavljanje rasvjete na igralištu u Gnjilištima i asfaltiranje cijele dužine MZ Gnjilišta kao što je usvojio moju inicijativu za podršku udruzi Ples sunca (Gaucho ranh Trebižat) i par drugih prijedloga po pitanju MZ Višići”, rekao je za hercegovina.info neovisni vijećnik Sandro Jurković. Korupcija i kriminal “Loše, koruptivno i kriminalno je to kakvi sve ljudi sjede u vladajućoj većini. To su većinom ljudi koji nemaju nikakvih kompetencija biti gradski vijećnici. Ne poznaju ni najminimalniju osnovu zakona, čak štoviše i nakon prezentacije Javnog pravobranitelja i decidnog pojašnjavanja da se Zakon krši oni opet dižu ruku za nezakonite odluke. Po meni nije urađeno baš ništa. Možete lako na internetu pronaći video pustih obećanja.No za mene nije glavnina problema u gradonačelniku nego na onim jadnicima koji su dizali ruke za sve i svašta. Laička obrana takvih frazama “morali su” za mene ih ne amnestiraju. Nisu oni morali ništa, jer kako ja i drugi oporbeni vijećnici ništa ne moramo. Vladajuća većina dizala je ruke ne zato jer su morali, nego zato su u zamjenu dobivali mrvice poput radnih mjesta za svoje članove obitelji”, nastavio je Jurković. Pašnjak pete klase, negrađevinsko zemljište u vodozaštitnom pojasu završio je u vlasništvu čapljinskog gradonačelnika Smiljana Vidića. On je na tom zemljištu… Transparentnost broj jedan “Javni novac i javni projekti moraju biti dostupni na uvid svakome građaninu ovoga grada jer Gradska uprava nije ničija privatna svojina. Promjenio bih sve, kao što ćemo i promjeniti ako budemo dionici vladajuće većine. Sve one koji na posao dolaze s mišlju “što ja danas mogu učiniti za boljitak ovog grada” i to provode u praksi bih stimulirao, a uhljebe i neradnike bih degradirao. Sa svojim kolegama stvarao bih klimu pogodnu za privatne investitore. Geografski smo na Bogom danom području, imamo nevjerojatan turistički potencijal koji godinama stoji neiskorišten… Nažalost u našoj cijeloj državi, pa tako i u mojoj Čapljini 97 posto političkih kandidata gleda da od bavljenja politikom privrijedi osobne benefiti a samo nas je 3 posto koji želimo raditi za društveno dobro i budućnost naše djece”, zaključio nam je Sandro Jurković i dodao da politika treba biti teret, a ne interes. Smiljan Vidić osim optužbi u slučaju “Neretva energija,” suočen je s nekoliko drugih istraga vezanih uz malverzacije sa zemljištem i izdavanje dozvola u Čapljini. Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije potvrdilo je da se vodi više predmeta u vezi s navodima o nezakonitostima, no detalji nisu dostupni zbog faze istrage. Posebno se ističe slučaj Vidićeve vikendice u Dretelju, izgrađene na državnom zemljištu unutar vodozaštitnog pojasa. Iako je Vidić tvrdio da je zemljište naslijedio od obitelji, dokumenti Općinskog suda u Čapljini pokazuju da je prethodni vlasnik bila država, čime se njegove izjave dovode u pitanje. Portal Hercegovina.info je zbog toga podnio kaznenu prijavu, uz dokumente koji potvrđuju da je Vidić nezakonito prisvojio zemljište i izgradio objekt bez dozvole. Je li bilo dobroga? “Slobodno mogu reći da smo u proteklom mandatu 2020. – 2024. napravili mnogo dobrih stvari, prvenstveno misleći na desetine odluka koje su bile dobre za naše sugrađane, iako je vladajućoj strukturi trebalo nekih 6 do 7 godina da ih podrži. Istaknuo bih samo neke od njih, a to su: besplatan prijevoz za osnovnoškolce, besplatan prijevoz za srednjoškolce koji nastavu pohađaju u Srednjoj školi Čapljina, porodiljne naknade za novorođenu djecu, neradna nedjelja i da ne nabrajam mnoštvo drugih odluka koje su donesene i izmijenjene našom sugestijom. Gradsko vijeće je zakonodavno tijelo grada Čapljine koje donosi sve odluke i broji 25 članova koji trebaju biti u službi svojim sugrađanima te aktivno sudjelovati pri donošenju svake odluke, stoga sam ja kao i moje kolege iz Čapljinske neovisne stranke našu dužnost opravdali aktivnim radom i zalaganjem kroz protekle četiri godine. Do sada smo spriječili desetine nezakonitih odluka koje su povučene s dnevnog reda među kojima bih istakao prodaju državnog čiji je status nezakonito mijenjan u gradsko zemljište s ciljem
NI NA NEBU NI NA ZEMLJI: Nema legalizacije za objekte iz vremena Asima Sarajlića
Općina Vogošća kao i druge općine u Kantonu Sarajevo decenijama su omogućavale povlaštenim investitorima i firmama bliskim vladajućim političkim opcijama, ambijent u kojem se u kojem se gradilo van urbanističkih i regulacijskih planova. Investitori željni profita u borbi za nove kvadrate stambenog prostora nisu se libili da dižu spratnost objekata, štede na materijalima, gradeći stambene i poslovne objekte mimo svih arhitektonskih i građevinskih pravila. VOGOŠĆA – Već 17. godina traje agonija 110 stanara koji su kupili stanove u novoizgrađenim zgradama na području Općine Vogošća, koje je radila vogošćanska firma Murai Komerc. Jedan od stanara, koji nije želio da mu objavimo identitet priča nam da još uvijek ne mogu uknjižiti svoje nekretnine. „Ništa se nije uradilo, ja sam sa još nekoliko komšija išao kod načelnika općine Vogošća da razgovaramo i probamo naći neko rješenje, ali uzalud. Ja bih sada najradije prodao sve ovo i otišao živjeti negdje drugo, ali ne mogu a ni prodati, jer nemam upisano vlasništvo“, kaže on, te dodaje, kako nikada nije obavljen ni tehnički prijem. Problem uknjižbe jedan je od problema sa kojima se stanari već godinama bore, a razlog tome je što zgrada u kojoj su kupili stanove nema urbanističku, ni upotrebnu dozvolu. „Mi nemamo upravitelja, jer niko neće da preuzme taj posao, lift ne radi već pet dana, ne možemo angažovati osobu ili agenciju za održavanje čistoće haustora, ulaz u zgradu je neasfaltiran i neuslovan, parking prostor nije riješen na adekvatan način, garaža nije u funkciji za sve stanare, prizemlje objekta je također u fazi izgradnje. I svi navedeni problemi se ne rješavaju od 2015. godine“, pojašnjava on. Naš sagovornik navodi kako je odlazio na sastanak sa novim načelnikom općine Vogošća, Migdadom Hasanović, ali da mu je on rekao da Općina ne može riješiti taj problem dok Skupština Kantona Sarajevo ne donese odluku o legalizaciji svih objekata. Iako do objave teksta, iz općine Vogošća nismo dobili odgovore na naša pitanja, načelnik Husejnović nam je u neformalnom razgovoru potvrdio da je legalizacija svih objekata jedini izlaz iz ovih problema. Asimova pravila građane udavila Podsjećamo, u periodu mandata Asima Sarajlića na poziciji načelnika općine Vogošća, firma Murai Komerce dobila je tender za građevinsko zemljište za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa. Općina Vogošća 2007. godine raspisala je javni konkurs za dodjelu građevinskog zemljišta za izgradnju poslovno-stambenog kompleksa. Prema podacima iz konkursa veličina parcele iznosila je 5.200 m2 sa ukupnom bruto građevinskom površinom od 10.000 m2 te neto površinom od 8.500 m2. S namjerom izgradnje zanatsko uslužno stambenog prostora ukupne spratnosti prizemlje, tri sprata i mansarda. Bez obzira na činjenicu da je zemljište nelegalno dodijeljeno, Asim Sarajlić u novembru 2007. godine izdaje urbanističku suglasnost Murai Komercu za izgradnju dva stambeno poslovna objekta prema idejnom projektu urađenom od firme Games d.o.o. Travnik koji je uključivao podrum, visoko prizemlje i tri sprata. U maju 2008. godine Murai Komerce dobija i građevinsku dozvolu za početak radova. Sarajliću se ipak sudilo, ali nije kriv Iako nikada nije provedena istraga oko dodjele zemljišta u Vogošći, Asimu Sarajliću se ipak sudilo i to dva puta, u predmetima „Bosna“ i „Asim“. Sredinom 2022.godine, Općinski sud u Sarajevu izrekao je prvostepenu presudu bivšem generalnom sekretaru Stranke demokratske akcije (SDA) Amiru Zukiću, ali i Asimu Sarajliću i još petorici optuženih za zloupotrebe položaja pri zapošljavanju u javnim preduzećima. Riječ je o predmetu “Bosna”. Amir Zukić osuđen je na tri godine zatvora, Safet Bibić na šest godina, Ramiz Karavdić na dvije godine, Esad Džananović na tri godine zatvora. Asim Sarajlić je oslobođen optužbi. Sarajlić i Zukić nalaze se na američkoj crnoj listi. Zukić od maja 2020.godine, a Sarajlić od aprila 2022. godine, u vrijeme kada je obavljao funkciju delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U nešto manje od godinu, tačnije u februaru 2023.godine, Opštinski sud u Sarajevu opet je oslobodio Asima Sarajlića, Sabahudina Delalića i Muhameda Šehovića zbog krivičnog djela “davanje dara i drugih oblika koristi”. U obrazloženju presude, navedeno je da nije dokazano da su Sarajlić, Delalić i Šehović počinili krivično djelo. Optužnica ih je tereila da su od 20. do 25. februara 2020. godine, prije zakazanih unutarstranačkih izbora Stranke demokratske akcije za predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, na kojima su predloženi kandidati bili Semir Efendić, načelnik Opštine Novi Grad Sarajevo, te Fikret Prevljak, posredstvom Muhameda Šehovića ugovorili sastanak s delegatom Velidom Tvrtkovićem. Sarajlić je bivši potpredsjednik i bivši šef kadrovske komisije vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA). Afera političke korupcije objelodanjena je objavom audio snimka na Facebook stranici Semira Efendića, međutim, osim ove tematike, na snimku se može čuti i kako Sarajlić i Delalić iznose brojne detalje iz bliže i dalje prošlosti kada je riječ o kadroviranju, lobiranju, zapošljavanju, ali i budućim planovima. U “tajnom snimku” spomenut je i direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), pod nadimkom Osmica (Osman Mehmedagić), te način izbora gradonačelnika Sarajeva, Abdulaha Skake, kojem se pred istim sudom sudi zbog zloupotrebe položaja, krivotvorenje službene isprave, nesavjestan rad u službi, davanje dara i drugih oblika koristi, te povredu ravnopravnosti čovjeka i građanina. Stranka te prati Vogošćanska firma Murai Komerce u vlasništvu Muriza Alića godinama se dovodi u vezu sa Asimom Sarajlićem kao i drugim visokopozicioniranim kadrovima SDA. Azra Omerović novinarka portala Žurnal.info ističe da je ova firma bila pod određenim protektoratom kadrova SDA. „U prilog tome da je ova firma bila pod određenim protektoratom u periodu kada je Sarajlić, ali i kasniji kadrovi SDA, bili na vlasti uključujući i tadašnjeg premijera KS Elmedina Konakovića, najbolje pokazuju činjenice – ova firma na sumnjiv način dobila je mogućnost gradnje većine objekata u Vogošći, u nekim od tih objekata građani su struju, umjesto Elektroprivredi plaćali Murizu Aliću i njegovoj firmi, Dugogodišnje iznajmljivanje azila u Prači dovoljno govori da ova firma godinama uživa određene pogodnosti od vlasti na području KS. Znači ova firma je dok je gradila azil za napuštene pse ekspresno, bez tendera i konkurencije, od tadašnje Vlade KS dobila direktne ugovore o dugogodišnjem iznajmljivanju ovih objekata.“ Azra Omerović naglašava da je Tužilaštvo KS-a vodilo istragu protiv Murai Komerca. „Ne treba zaboraviti da je ova firma godinama vladi KS izdavala fiktivne račune jer nikada nije bila registrovana za djelatnosti koje je
OPĆINA KREŠEVO: Politički i ekonomski bastion HDZ-a BiH
Dva mandata aktuelnog načelnika Kreševa Renata Pejaka (HDZ BiH) karakteriše nekoliko sumnjivih radnji povezanih sa poslovanjem općine. To su konstatovali i federalni revizori u svom izvještaju o finansijskoj reviziji Općine Kreševo za 2023 godinu i umnogome se detalji iz izvještaja podudaraju sa prethodnim pisanjima Žurnala o dešavanjima u ovoj općini. KREŠEVO – Općina Kreševo je mala, ali je važno i snažno uporište HDZ-a BiH. U općinskom vijeću koje broji 15 vijećnika, 10 ima ova stranka. Kreševo prema nezvaničnom popisu iz 2013 godine ima 5273 stanovnika, od toga oko 4500 glasača. Na lokalnim izborima 2020. godine glasalo je manje od polovine, njih 2200, a za načelnika je izabran kandidat HDZ-a BiH Renato Pejak, dobivši oko 78% glasova, procentualno identično koliko prema popisu ima stanovnika hrvatske nacionalnosti. Dileme nema ko će biti načelnik nakon izbora 6. oktobra. Boris Marić (HDZ BiH) jedini je kandidat na izbornoj listi. Dva mandata aktuelnog načelnika Kreševa Renata Pejaka karakteriše nekoliko sumnjivih radnji povezanih sa poslovanjem općine. To su konstatovali i federalni revizori u svom izvještaju o finansijskoj reviziji Općine Kreševo za 2023 godinu i umnogome se detalji iz izvještaja podudaraju sa prethodnim pisanjima Žurnala o dešavanjima u ovoj općini. Općina Kreševo svojevremeno je poklonila državno zemljište privatniku, koji je zbog neisplaćenog kredita to državno zemljište morao predati NLB Banci. Parcele na potezu Rakova Noga-Bjelovići morale su biti uknjižene kao državna imovina jer je na njima bio izglasan javni interes. Nakon što je 2009. otvorena tvornica vapna na ovom području u vlasništvu BFS-a, firma Barit otkupljuje udjele u spornim parcelama koje su tada bile u privatnom vlasništvu. Obje firme su vlasništvo porodice Stanić. Otkupljeno je 12 parcela, nakon čega Općina izgradnju puta proglašava javnim interesom. To je podrazumijevalo da će Općina izvlastiti nekretnine od Barita u svoju korist. Barit je parcele iskoristio kao zalog za kredite kod NLB banke. Kreditne obaveze nisu na vrijeme ispoštovane i NLB se tada uknjižava kao vlasnik dijela parcela. Krivična prijava je dostavljena Tužilaštvu SBK, koje je procjenilo da nema krivičnog djela. U međuvremenu su parcele na nepoznat način uknjižene na općinu Kreševo, a izvori Žurnala navode da se sve dogodilo nakon što je načelnik Pejak zatražio od Stanića da riješe ovaj problem, svjestan da je nezakonito uknjižavanje državne imovine krivično djelo. Finansijski manje štetno, ali jednako zakonski sporno bila je i odluka Općinskog vijeća Kreševo iz 2022. kojom je načelnik ovlašten da može „potpisati ugovor sa načelnikom Općine Vitez o ustupanju općinskog pravobranioca Vitez”. Pejak je pravobranioca odlučio „rentati“ za utvrđivanje javnog interesa i izvlaštenje nekretnina za određene rekonstrukcije u općini Kreševo. Ova odluka je po Zakonu o pravobranilaštvu SBK nezakonita, jer svaka općina u ovom kantonu osniva svoje pravobranilaštvo, a zakon ne predviđa mogućnost „iznajmljivanja“ pravobranilaca. „Zbog činjenice da je mjesto pravobranioca upražnjeno od 2005. godine, a Općinsko javno pravobranilaštvo za područja općina Kreševo, Kiseljak i Fojnica ukinuto 2023. godine, nije osigurano obavljanje poslova zaštite imovine i imovinskih interesa Općine“, navedeno je u izvještaju federalnih revizora. Imali su kreševski općinari još poslovnih poteza koji se „sudaraju“ sa zakonom. Jedna od tih bila je namjera da općina dijelom finansira izgradnju dalekovoda do dvije male hidroelektrane, ukupne vrijednosti 3,3 miliona KM. Pola iznosa trebala je platiti Elektroprivreda HZ HB, pola miliona Općina Kreševo, a ostatak kompanije u čijem su vlasništvu male hidroelektrane. Jedna od mHE u vlasništvu je kompanije Euro-Power iz Tešnja, vlasnika Izudin Ahmetlića, onog koji posjeduje profitabilnu kompaniju Hifa-oil. Nakon što su shvatili za nemaju potreban novac, u Kreševu su se dosjetili inovativne poslovne „vratolomije“. Koncesiju i dozvolu za izgradnju te mHE dobila je prvo firma Radava d.o.o., koja će 2015. sva prava prenijeti na Euro-Power. Kako Radava posjeduje kamenolom, napravljen je ugovor kojim bi novac od koncesija koje budu uplaćene u općinski budžet od kamenoloma i mHE bio uložen u izgradnju ovog dalekovoda: „Prosto rečeno: Mi ćemo vama kao općini platiti naše koncesije, a vi ćete tim istim novcima platiti obaveze koje imate iz našeg zajedničkog ugovora i na taj način ćemo opet postići planirano. Novce koje su Radava d.o.o. i EURO POWER d.o.o. Tešanj dužne po zakonu uplatiti po osnovu koncesija, ponovo ćemo vratiti natrag kroz obveze Općine Kreševo kroz ovaj ugovor – rekao je tada sagovornik Žurnala iz Kreševa. Pri tome su u općini svjesno ili ne zanemarili važan detalj: firma Radava ima šest blokiranih računa u različitim bankama – i nijedan aktivan. U finansijskoj je blokadi već godinama, i sasvim je bilo jasno da ne može potpisati bilo kakav ugovor o prenosu finansijskih sredstava, a pogotovo ugovor sa javnom ustanovom kakva je općina. Šta sadašnji načelnik Kreševa ostavlja svom nasljedniku na funkciji? U odnosu na onaj iz 2021. godine, budžet općine za 2024. godinu je gotovo udvostručen i iznosi oko 4.9 miliona maraka. Istovremeno, općina ima potporu koju dodjeljuje Vlada Hrvatske, a ništa manje darežljiva je u posljednje vrijeme i federalna vlada. Za izgradnju „Poslovnog inkubatora“ u u zoni Resnik Vlada Hrvatske je 2022 dostavila oko 162.500 maraka, a dvije godine kasnije još oko 235.000. Ovaj projekat vrijedan 1,2 miliona započet je 2022. Ove je godine nakon početnih 62.000 maraka federalna vlada bila znantno darežljivija, pa je odobrila 395.00 maraka za dovršetak poslovnog inkubatora. Ugovor sa načelnikom potpisao je federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, koji je, kako saznajemo, uspostavio dobre relacije sa familijom Stanić. Tu dolazimo do pravih vladara Kreševa, familije Stanić. Braća Zvjezdan, Svjetlan i Goran, svaki u svom segmentu razvili su velike poslove, prije svega u Hrvatskoj. Posjeduju desetke firmi i zastupništava najviše u BiH i Hrvatskoj, vrijednih stotine miliona, kao i nekrentnina. Pored tvornice sokova, u Kreševu je pod patronatom Gorana Stanića ova porodica posjedovala firme Barit i BFS. Žurnal je godinama pisao o radu ovih kompanija u Kreševu. Milione koje su profitirali na spornoj privatizaciji Feroelektra tek su djelić enormnog bogastva kojeg umnožavaju uz značajnu podršku dijela pravosuđa iza kojeg stoji kako HDZ u BiH, tako i onaj u Hrvatskoj. Lider HDZ-a Dragan Čović je u Kreševu, čitaj Stanićima, prepoznao “profitabilnost”. Učestalo je, kao i drugi dužnosnici ove stranke, “rado viđen gost” u ovoj sredini koju budno nadziru bivši federalni ministar pravde Feliks Vidović te njegov brat Radoje, predsjednik HDZ-a SBK i zastupnik u
SUMNJIVA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA I GRADNJA VRTIĆA: Izvlačenje minerala i novca iz Jezera
Opština Jezero svojim brojnim prirodnim bogatstvima, istorijom i geografskim položajem pruža izuzetno dobre uslove za razvoj turizma. Međutim, primamljiva je i za geološka istraživanja koja traju oko tri godine. Na planinama oko opštine Jezero traju istraživanja minerala bakra, barita, olova, cinka, srebra. JEZERO – Iako su građani zabrinuti i mnogo puta su ukazivali na vidljive posljedice, to nije spriječilo kompaniju SNK „Metali“ iz Bijeljine, čiji je vlasnik „Lykos Balkan Metals“ da nastavi sa iskopavanjima. Kompanija je do sada na istraživanja u RS i BiH potrošila oko 15 miliona maraka. Istraživanja je odobrilo Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srpske. Iz firme SNK „Metali“ su za N1 tvrdili, kako nikakva opasnost po životnu sredinu ne postoji te kako sve rade po najvišim standardima. Iako mještanima sve liči na početak rudarenja na području opštine, oni tvrde riječ je o istraživanju i to ne ruda, nego minerala. Mještani su pitali firmu o kojim mineralima se radi, oni su na svojoj internet stranici već naveli da je identifikovala više od deset minerala. Strahuju da je među njima i litijum. Načelnica te opštine Snežana Ružićić, inače članica SNSD-a, jedan je od najvećih zagovornika istraživanja u ovom dijelu Republike Srpske. Protiv istraživanja su u više navrata održani protesti građana, protiv su bili i odbornici Skupštine opštine, koji su istraživanja zaustavili prvo u oktobru 2022. godine. Posljednja, aktuelna odluka Skupštine opštine donesena je krajem prošle godine. I tada su odbornici jednoglasno bili protiv nastavka istraživanja u Jezeru. Mira Dereta iz Jezera jedna je od onih koje su javno protiv toga da na brdu iznad opštine bude otvoren rudnik. Sumnja se da u zemlji ima zlata, to su potvrdili i iz kompanije Likos. Dereta kaže da je većina stanovnika protiv istraživanja, što su pokazali i protesti, ali da se ljudi boje. „Nemaju hrabrosti, ne smiju, prijeti im se da će ostati bez posla, rade svašta samo da bi narod utišali“, kaže Mira Dereta za „Gerila.info“. Preko dva mosta nosivosti 12 tona u centru opštine Jezero, prelazili su kamioni iznad 30 tona. To su, između ostalih, bile osnovne žalbe mještana na radove koji su vršeni u okviru geoloških istraživanja na teritoriji opštine, a koji su po tvrdnjama mještana ozbiljno ugrožavali saobraćajnu infrastrukturu. Iako su iz ove firme tvrdili kako će po završetku posla sve vratiti u prvobitno stanje mještani nisu uvjereni. Iz kompanije su za Radio Slobodna Evropa naveli da su uložili 600.000 maraka u puteve, a da su uvijek pažljivi što se tiče životne sredine, što im je obaveza, jer su listirani na Australijskoj berzi. Mještani i ekološki aktivisti su izrazili zabrinutost i da bi za posljedicu mogli dobiti i teško zagađenje vodenih tokova, u koje spadaju i rijeka Pliva i Veliko plivsko jezero. Upozoravali su i da je istraživanje, a naročito eventualno rudarenje u naseljenom mjestu protivzakonito. Da bi istraživanja trebalo obustaviti, saglasili su se i odbornici Skupštine opštine Jezero. Oni su jednoglasno usvojili zaključke, kojima se traži zabrana geoloških istraživanja na području ove opštine. „Ti ljudi su jako vezani za rijeke i čim su krenule naznake ovakvih projekata, odmah su se pobunili, jer su svjesni šta takav projekt donosi. Ljudi su definitivno osviješteni i svjesni kako te kompanije funkcionišu, kakav trulež ostavljaju iza sebe. Ljudi na vrijeme dižu svoj glas i opravdano je sve što rade“, poručio je Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu za „Faktor.ba“. Ministar rudarstva i energetike Petar Đokić najčešće je pominjana ličnost u svim pričama o geološkim istraživanjima. Đokić je za „Gerila.info“ rekao da ne treba razlikovati istraživanja od rudarenja i tvrdi da od istraživanja niko ne može imati nikakvu štetu. Otpadne vode odlaze u Plivu Otpadne vode iz bušotine, tokom noći se puštaju slobodno u prirodu i nadalje kapilarno u Jošavku i Plivu. U međuvremenu se i načelnica opštine Jezero Snježana Ružičić obratila Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske od koga je tražila informacije o geološkim istraživanjima. Iz ovog Ministarstva su joj odgovorili da su republički inspektori Sektora za vode i Sektora tehničke inspekcije obavili vanrednu inspekcijsku kontrolu. Iz detaljnog odgovora resornog ministarstva da se zaključiti da je nadležna inspekcija zaključila, da se istraživanja na lokalitetima Debelo Brdo i Sinjakovo (u opštini Mrkonjić Grad) vrše “u skladu s propisima”. Međutim, navodi se i da je izvršen terenski uvid i obilazak lokaliteta Prisoje (Bag-Babaci), gdje je utvrđeno da „nema izvođenja radova detaljnih geoloških istraživanja”. Ova tvrdnja Ministarstva, odnosno inspekcije, zvuči više nego nevjerovatno, jer se u istraživanja na pomenutom lokalitetu svako može lično uvjeriti. Istraživanja su, u jednom slučaju, bila stotinjak metara od kuća, a firma je platila ljudima čije su parcele koristili za izgradnju pristupnih puteva. U Jezeru nemaju prevelika očekivanja kada je vlast u pitanju. „Oni hoće velike pare da zgrnu, a narod da se iseljava. Ja sam napravila kuću prije desetak godina i znači moramo bježati odavde. Mi kao narod fino živimo“, kaže Dereta za „Gerilu“. Dereta ne vjeruje u izjave političara da će istraživanja i eventualno otvaranje rudnika koristiti narodu i Republici Srpskoj. „To narod će odlučiti, a neće niko drugi jer nije to njihova svojina to je naše, ovo je naše i mi svoje ne damo!“ Opština je o svemu samo obavještena po završetku posla između Ministarstva energetike i rudarstva i firme koja vrši istraživanje. Iako je i predstavnik Ministarstva na burnom okruglom stolu rekao kako se istraživanja ne mogu vršiti u naseljenom području, mještani tvrde da je to slučaj. Prihvaćena najskuplja ponuda za izgradnju vrtića Ni Zakon o javnim nabavkama ni javni interes nisu spriječili načelnicu opštine Jezero da izgradnju vrtića u tom mjestu povjeri firmi iz Bihaća, sa jakim političkim i tajkunskim vezama u samom vrhu vlasti Republike Srpske. Prema pisanju „Impuls“ portala, grupa ponuđača sastavljana od tri firme od kojih su dvije u vlasništvu Jasmina Alagića i njegove supruge, rođene sestre Hamdije Lipovače, političkog moćnika i bivšeg premijera Unsko-sanskog kantona, na ovom tenderu nije imala konkurenciju, jer su se njihovi prijatelji u opštinskoj vlasti Jezera dobro potrudili da je eliminišu. U obavještenju o javnoj nabavci radova na izgradnji vrtića u Jezeru, koje je objavljeno 13. januara 2022. godine, navodi se da je ukupna vrijednost radova procijenjena na 432.197,81