Saša Leković: Jedini odgovor novinara na gušenje medijskih sloboda je vlastita sloboda da budu novinari
Svjetski je trend da je u medijima generalno sve manje novinarstva. U našim krajevima još samo nedostaju masovna zatvaranja i premlaćivanja, pa i ubijanja onih novinara koji se još uvijek bave novinarstvom. Iako su se pojedinačni slučajevi već dešavali. Razgovarao: Miljan Kovač Mada su napadi, prijetnje, pritisci na novinare, odavno svakodnevnica ove profesije, najmanje se moglo očekivati da će se stanje medijskih sloboda u balkanskim državama, koje teže ka evropskim integracijama, umjesto da se popravlja dodatno pogoršavati. Upravo tome smo svjedoci proteklih nekoliklo godina u Bosni i Hercegovini. Stanje medijskih sloboda je posebno složeno u Republici Srpskoj, gdje entitetska vlast sistametski pokušava ućutkati istraživačke medije. Nakon što su prije dvije godine u krivični zakon ovog entiteta unesene izmjene kojima se kleveta proglašava krivičnim djelom, predloženo je ili je u fazi usvajanja još niz zakonskih rješenja, koja direktno ili indirektno predstavljaju udar na medijske slobode. Istovremeno, novinari su svakodnevna meta kako političkih moćnika, tako i onih „s druge strane zakona“, opet prečesto povezanih s politikom. Poražavajuće je što stanje nije mnogo bolje ni u susjednim državama, uključujući i Hrvatsku koja je članica EU. Istraživački novinar iz Hrvatske Saša Leković, koji sarađuje s novinarima i medijima širom regiona, kaže da se od Evropskih integracija u ovom pitanju nije ni moglo previše očekivati, jer je odgovornost ipak na domaćim političarima. IMPULS: Jesu li naša društva svjesna značaja istraživačkog novinarstva i šta bi se moglo izroditi kao posljedica ovih pritisaka i pokušaja gušenja medijskih sloboda? Saša Leković: Govoriti o društvu kao kompaktnoj skupini, kad je riječ o konkretnom značaju istraživačkog novinarstva, realno nije moguće. U regiji je konstantno na djelu prije svega politička shizofrenija u državama slabe demokratske tradicije i prakse. Korupcija je praktično uobičajen način funkcioniranja, na izborima pobjeđuju autokrati i nacionalisti. Društva se vrte oko tih ‘vrijednosti’ kao oko svoje osi. Naravno da u društvu ima onih koji su svjesni značaja istraživačkog novinarstva. Ali kao u vicu možemo ih podijeliti na dvije grupe. U jednoj su oni koji zbog toga što su svjesni značaja istraživačkog novinarstva žele da ono jača, ali nemaju moć da u tome pomognu. U drugoj grupi su oni koji imaju moć i s obzirom na to da znaju koliki je značaj istraživačkog novinarstva, koriste tu moć da istraživačko novinarstvo onemoguće ili barem marginaliziraju njegov doseg. A da bi vic (koji je zapravo u ovom slučaju okrutna istina) imao potpunu strukturu, imamo i uvjetno rečeno treću grupu. To su oni koji nemaju pojma i ne zanima ih koja je razlika između ozbiljnog istraživačkog novinarstva i takozvanog istraživačkog novinarstva koje je u stvari njima zabavna proizvodnja skandala, koja u biti čak i nije novinarstvo. Dakle, na pitanje što bi se moglo izroditi kao posljedica pritisaka i pokušaja gušenja medijskih sloboda odgovor je: Gotovo sve se već dogodilo. Ružno, loše i opasno. A sad to još stavite u okvir činjenice da je svjetski trend da je u medijima generalno sve manje novinarstva. U našim krajevima još samo nedostaju masovna zatvaranja i premlaćivanja, pa i ubijanja onih novinara koji se još uvijek bave novinarstvom. Iako su se pojedinačni slučajevi već dešavali. Koliko je napredak istraživačkog novinarstva u razotkrivanju kriminalnih i korupcionaških afera, u odnosu na raniji period, uticao na reakciju onih koji pokušavaju ućutkati medije i novinare? Zbog rečenog u prethodnom odgovoru, moćnici dijelom ignoriraju otkrića istraživačkih novinara. Ako netko čije nezakonito ili po vlast bilo kakvo drugo neugodno ponašanje novinari otkriju nakon toga bude sankcioniran to se najčešće vlast u javnosti prikaže tako da se novinarima uskrati priznanje, a izmisle se drugi razlozi političke degradacije ili postupanja represivnih organa. Drugi ‘strateški pravac’ otupljivanja snage istraživačkog novinarstva je pojačana represija prema novinarima. Poznati su modeli ‘bildanje’ zakonskih propisa usmjerenih na prijetnju novinarima zbog njihove aktivnosti kao i gomilanje SLAPP tužbi (strateških tužbi protiv djelovanja javnosti). Mnoge afere koje su medijski razotkrivene, nisu dobile svoje sudske epiloge, da li je to dodatno ohrabrilo napade i pritiske na novinare? Najkraći i najtočniji odgovor je – DA. Zbog čega je tako, jasno je iz prethodnih odgovora. Izraženi su pritisci i napadi na novinare svuda na zapadnom Balkanu, u državama koje teže ulasku u EU, ali i u Hrvatskoj koja je članica EU, istovremeno se ne vidi ni konkretnija podrška evropskih institucija, posebno ne u vidu pritiska, a svjedoci smo da su napadači na medije često prihvaćeni kao evropski partneri. Kako to možemo tumačiti? Stara je i već ofucana izreka da je politika kurva. Ali pritom je neminovno dodati da je politika vrlo često moralno krajnje izopačena kurva (uz ispriku prostitutkama što ih se uopće spominje u tako toksičnom kontekstu). Kad je Hrvatska bila na korak do ulaska u EU (ušla je 2012.) na velikom medijskom skupu u Rumunjskoj sam rekao da nakon ulaska u EU u Hrvatskoj istraživačko novinarstvo, kao niti novinarstvo općenito, neće biti u boljem položaju nego što je bilo u tom trenutku. Predstavnici EU institucija su se naljutili na te moje riječi, a i kolege novinari su me gledali s čuđenjem. Vrijeme je pokazalo da sam bio u pravu. Obaveze potpisane u pristupnoj fazi kasnije su ‘odrađivane’ nevoljko, vlasti su ih ignorirale i radile ‘po svome’. Tako je i danas. Jedno su opće deklaracije, načelne primjedbe i ‘mahanje prstom’, kad država članica EU učini nešto tog trenutka politički neugodno za EU, a nešto potpuno drugo je dosljedno inzistiranje na dogovorenom i potpisanom. Ali da ne bude zabune, nitko iz EU institucija niti jednoj državi ne brani da funkcionira na najbolji mogući način. Dakle, vlast u svakoj državi može sama učiniti sve najbolje za razvoj i zaštitu istraživačkog novinarstva ako to želi, ali ako ga opstruira ne treba očekivati da će EU institucije učiniti išta više od dijeljenja javnih ‘packi’. Kakav bi trebalo da bude odgovor novinara na pokušaje gušenje medijskih sloboda? Novinarski. U teoriji to je vrlo jednostavno. Novinari bi trebali samo beskompromisno raditi svoj posao. To je najviše što mi novinari možemo, ali ujedno i najmanje što moramo. U praksi – ima novinara i ‘novinara’, dok su urednici često produžena ruka vlasnika medija, umjesto prvih među jednakima u redakcijama; u
Lopare mogu i drugačije: Dođite na mini-sajam eTrafike
U subotu, 31. maja, od 18 časova, sala Centra za kulturu i informisanje u Loparama će biti mjesto dobre energije i prije svega dobrih ljudi! Upravo ovdje, portal eTrafika organizuje izložbu fotografija, promociju časopisa i mini-sajam povodom završetka projekta “Može i drugačije”. Događaj je otvoren za javnost, a posjetioci će moći da vide fotografije koje su naši mladi novinari snimili na terenu, dobiju besplatan primjerak časopisa, ali i lično razgovaraju sa njihovim sagovornicima. “Izlagači na sajmu su zapravo ljudi o kojima smo pisali posljednjih mjeseci. Oni su sportisti, mali preduzetnici, aktivisti, umjetnici…. Svako od njih će uživo predstaviti svoj rad publici, a posjetioci mogu da upoznaju zaista zanimljive ljude”, govori urednica portala eTrafika, Vanja Stokić. Na sajmu će se predstaviti 16 izlagača iz Lopara, Ugljevika, Teočaka, Zvornika, Tuzle, Živinica i Banovića. Oni će donijeti svoje prirodne kreme, sapune, nakit, narodne nošnje, knjige, medalje i pehare, muzičke albume… Upravo o njima su naši mladi novinari pisali za rubriku “Može i drugačije“, tokom posljednjih sedam mjeseci. Radi se o ljudima koji u svojim sredinama postižu zapažene rezultate iz različitih oblasti. Zato vas pozivamo da nam se pridružite u subotu, 31. maja, u 18 časova u Centru za kulturu i informisanje Lopare.
Saradnja istraživačkih novinara- kriminal i korupcija prevazilaze međunarodne granice
Prostor slobode u Bosni i Hercegovini, posebno u Republici Srpskoj, posljednih godina sve je uži. Javnim obračunima sa neistomišljenicima, prijetnjama, psovkama, ali i usvajanjem represivnih zakona vlasti planski ućutkavaju kritičke glasove. Piše: Sanja Vasković/Spin.info Bosna i Hercegovina spada u red najkorumpiranijih država u svijetu, a kako su političari često glavni akteri korupcionaških afera, ni ne čudi zašto žele zaustaviti sve ono koji misle i žele o tome misliti, pisati i javno govoriti. Procjene su da korupcija u javnim nabavkama „pojede“ milijardu maraka. Budući da istraga čiji su epilog osuđujuće presude gotovo i da nema, jedina kazna za one koji kradu milijarde javnog novca je javna kritika i novinarski tekstovi koji upozoravaju na nepravilnosti i nezakonitosti. Mnoge zloupotrebe prođu nekažnjeno, ali ne i nezapaženo zahvaljujući medijima, zviždačima i kritičarima. To iritira političke elite koje bi da se o njihovim nezakonitim radnjama ne priča, ne razmišlja, ali najbitnije ne piše. Treba se podsjetiti izjave i nekadašnje glavne tužiteljke Tužilaštva BiH Gordane Tadić koja je medije pozvala da ne izvještavaju o korupciji nego da je prijave Tužilaštvu. I ministar u Vladi Federacije Adnan Delić ne voli kada novinari puno znaju i o tome pišu, pa je tražio od policije da sazna ko su novinarski izvori za priču o dodjeli novca iz ministarstva kojim upravlja. Niko u borbi protiv slobodne misli i govora nije otišao daleko kao Narodna skupština Republike Srpske. Kriminalizovali su klevetu te usvojili zakon o stranim agentima. U ovakvom okruženju ključna je uloga nezavisnih medija, čuvara demokratskih vrijednosti u režimu koji ubrzano korača ka autokratiji. Uprkos brojnim izazovima i teretu koji nose novinari u BiH, oni ne odustaju i iz godine u godinu rade pod sve većim rizikom, posljedično i stresom. Protiv sebe imaju političare, zakone, često i policiju. No, u borbi za pravdenije društvo nisu sami. I problemi napada na slobodno novinarstvo nisu specifični samo za BiH. Sa sličnim problemima suočavaju se kolege iz Evrope i svijeta. Zbog toga se, kada zajedno rade na istraživačkim pričama, novinari iz BiH i ostatka svijeta i BiH, razumiju. Jasno je, kriminal i korupcija ne poznaju granice. Često su slučajevi koje smatramo lokalnim samo djelić globalnog poblema. Zbog toga saradnja sa internacionalnim novinarima svakom takvom slučaju potencijalno daje jednu novu perspektivu ili objašnjava poblem u širem kontekstu. Novinarima u BiH potrebna je međunarodna podrška Christian Elia, novinar iz Italije, javnosti je prenosio priče iz četrdeset zemalja širom svijeta, koje su objavljivali brojni međunarodni mediji. Riječ je uglavnom o zemljama zahvaćenih sukobima. Već 25 godina Christian, između ostalog, radi i u Bosni i Hercegovini. Njegove priče sada su sa fokusom na korupciju i eksploatacija prirodnih dobara kao gorućim problemima u BiH. Christian razumije izazove i probleme kolege u Bosni i Hercegovini. Za SPIN Info kaže da u ovoj državi postoji hrabar i kompetentan novinarski kadar, ali situacija u kojoj kolege rade je kompleksna. Kvalitetnim novinarima je teško osigurati ekonomsku održivost koja im omogućava da rade slobodno i bezbjedno. “Vlasništvo nad nevladinim medijima je često vrlo nejasno, a institucionalni mediji – sa svih strana – podložni su značajnom političkom pritisku. Onima koji uspiju da se bave dobrim novinarstvom, a ima ih mnogo, potrebna je međunarodna podrška i jaka mreža kolega u inostranstvu da bi nastavili svoj posao”, kaže Cristian. Dodaje da sa stanovišta odnosa Vlade i toksičnih, odnosno štetnih narativa postoje brojne sličnosti između Italije i Bosne i Hercegovine. “Tema se može promijeniti, ali ‘sistem’ je vrlo sličan i predstavlja problem koji ponekad sprječava efikasno suzbijanje širenja lažnih vijesti”. Da dobre istraživačke teme ne poznaju granice pokazuje primjer novinarke iz Holandije, Ingrid Gercama, koja je u saradnji sa kolegama iz Bosne i Hercegovine, autor brojnih priča fokusiranih prvenstveno na ekološki kriminal. “Saradnja sa kolegama preko granica jača tačnost i dubinu mog izvještavanja. Pomaže u provjeravanju činjenica, širenju perspektive i zaštiti od dezinformacija i propagande. Nijedan novinar ne može sam otkriti potpunu sliku – zajednički rad osigurava da je priča i snažna i odgovorna”, priča nam Ingrid. Podrška kolega iz BiH, za ovu novinarku, bila je neprocjenjiva. “Pomogli su mi da se krećem kroz složene političke i administrativne sisteme zemlje, dobijem pristup ključnim dokumentima i informacijama i izbjegnem gubljenje vremena na beskorisne ili pogrešno usmjerene izvore. Zaista uživam u radu sa novinarima iz Bosne — ne samo zbog njihovog profesionalizma i uvida, već i zbog toga što imaju, naravno, najoštriji crni humor u regionu”. Pored odlične saradnje sa portalom eTrafika iz Banje Luke, Ingrid je sarađivala i sa Naratoriumom iz Sarajeva. Rezultat jedne takve saradnje je i nagrada za najbolju istraživačku priču o krađi šume koju je napisala zajedno sa koleginicom Alenom Beširević. Nagradu je prošle godine dodijelio Centar za razvoj analize i medija iz Sarajeva. “Nagrada za tekst ‘Prevare iz mračne šume’ za koji smo kolegica Ingrid i ja dobile nagradu za najbolja istraživanja o korupciji ustvari je pokazatelj našeg odnosa spram novinarstva i posla. Pokazatelj je da mi novinarstvo vidimo i doživljavao na isti ili sličan način i da se naše profesionalne sposobnosti podudaraju i nadopunjuju. Ništa manje uspješne nisu bile ni ostale piče koje su nastale iz iste istrage na kojoj je radilo pet novinara i novinarki”, kaže Alena Beširević, novinarka Naratorijuma, za SPIN Info. Saradnja sa novinarima pruža priliku za razmjenu iskustava, saznanja o novim korisnim alatima i metodama kojim se služe novinari. Osim ovih vrlo očitih benefita koje ovakve saradnje imaju, tu su i druge prednosti poput izgradnje povjerenja i podrške. “Ono što za mene također bilo važno i što sam shvatila radeći na terenu u sigurnosno osjetljivim situacijama jeste da strani novinari u takvim situacijama mogu da budu jedna vrsta sigunosne mreže. Pošto se u državama poput BIH novinari suočavaju sa prijetnjama i drugim pritiscima strani novinari imaju važnu ulogu u zaštiti”, naglaša Alena. Međunarodna saradnja i uzajamna podrška izuzetno značajni Saradnja novinara iz BiH sa kolegama iz regiona i svijeta, u slučaju istraživačkog medija, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) , rezultovala je značajnim istraživakim pričama na otkrivanju korupcije. BIRN BiH je u zadnjih dvije godine uradio preko 15 istraživačkih priča koje imaju međunarodni element. Medijske ekipe ostvarile su odličnu
Umbrella: Nacrt zakona u Brčko distriktu mora garantovati pravo na žalbu i pristup informacijama
Sarajevo, 21.05.2025. godine – Udruženje „Umbrella“, koje okuplja 13 istraživačkih neprofitnih medija, izražava duboku zabrinutost povodom nacrta Zakona o slobodi pristupa informacijama u Brčko distriktu BiH, koji je trenutno u fazi javne rasprave. Predloženi tekst zakona, umjesto da unaprijedi postojeće standarde transparentnosti i odgovornosti javnih institucija, sadrži odredbe koje bi mogle ozbiljno ugroziti pravo građana na pristup informacijama od javnog značaja. Posebno ističemo problematičnu odredbu koja onemogućava građanima pravo na žalbu u slučaju odbijanja pristupa informacijama. Ovakvo ograničenje je u suprotnosti s temeljnim principima demokratskog društva i predstavlja korak unazad u pogledu zaštite ljudskih prava i sloboda. Pravo na pristup informacijama je ključno za osiguranje transparentnosti rada javnih institucija, borbu protiv korupcije i omogućavanje građanima da aktivno učestvuju u donošenju odluka koje ih se tiču. Također, zabrinjavajuće je što nacrt zakona ne predviđa jasne mehanizme za test javnog interesa, što bi omogućilo institucijama da proizvoljno odbijaju zahtjeve za pristup informacijama, pozivajući se na neprecizno definisane razloge. Ovo otvara prostor za zloupotrebe i dodatno narušava povjerenje građana u institucije vlasti. Dodatno, upozoravamo da bi usvajanje ovakvog zakonskog rješenja dovelo do nesklada i pravne nesigurnosti, budući da bi bio u direktnoj suprotnosti sa zakonima koji regulišu slobodu pristupa informacijama na nivou Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Federacije BiH, koji svi prepoznaju pravo na žalbu kao temeljno procesno pravo građana. Udruženje „Umbrella“ poziva vlasti Brčko distrikta BiH da preispitaju predloženi nacrt zakona i u njegovu izradu uključe predstavnike civilnog društva, medija i stručne javnosti. Neophodno je osigurati da zakon bude u skladu s međunarodnim standardima i najboljim praksama u oblasti slobode pristupa informacijama, te da garantuje efikasne mehanizme zaštite ovog prava. Ukoliko se nacrt zakona usvoji u sadašnjem obliku, to bi predstavljalo ozbiljan korak unazad u pogledu transparentnosti i odgovornosti javnih institucija u Brčko distriktu BiH. Stoga apelujemo na zakonodavce da uvaže primjedbe i prijedloge stručne i šire javnosti, te da osiguraju donošenje zakona koji će zaista služiti interesima građana i jačanju demokratskih procesa. Udruženje „Umbrella“ ostaje posvećeno promociji i zaštiti prava na pristup informacijama, te će nastaviti aktivno pratiti dalji razvoj situacije i u skladu sa tim preduzimati odgovarajuće aktivnosti. Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurna
Postavljaćemo pitanja dok smo živi
Radeći svoj posao, novinari u Bosni i Hercegovini svakog dana nailaze na različite prepreke. Jedna od najčešćih su institucije i sakrivanje informacija. Iako su po Zakonu o slobodi pristupa informacijama (ZoSPI), informacije javne i svako ima pravo na njih, ljudi u institucijama često odlučuju da taj zakon prekrše. Slučajevi navedeni u ovom videu nisu izolovani. Uskraćivanjem informacija novinarima, institucije uskraćuju informacije građanima. Izvor: eTrafika.net
POZIV NOVINARIMA I REDAKCIJAMA: Prijavite se za izbor najboljeg novinarskog istraživanja o korupciji
Centar za razvoj medija i analize poziva novinare i medijske kuće da se u periodu od 12.maja do 12. juna 2025. godine prijave na konkurs za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji. Konkurs je otvoren za sve novinare i medije sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, a birat će se najbolje novinarsko istraživanje o korupciji objavljeno u štampanim i online medijima ili emitovano u programu televizijskih stanica ili emitovano u programu radijskih stanica u Bosni i Hercegovini. Prijavljeni radovi moraju biti istraživačke priče objavljene u nekom od bh. medija u periodu od 1. maja 2024. godine do 11. maja 2025. godine. Novinarska istraživanja o korupciji mogu predlagati medijske kuće, novinske agencije, urednici svih medija ili sami novinari/autori. Prijedloge možete poslati elektronskim putem na zvaničnu adresu [email protected] sa naznakom Izbor za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji. Audio i video izvještaje možete poslati putem WeTransfera. Ukoliko su prilozi objavljeni na You Tube kanalu medija, dovoljno je poslati link. Centar za razvoj medija i analize nastavlja tradiciju izbora najboljih istraživačkih medijskih sadržaja i promociju istraživačkog novinarstva više od deset godina. Za više informacija, kontaktirajte nas putem e-maila [email protected] (zurnal.info)
Vlada HNŽ financira portal iz Sarajeva, a Vlada HBŽ uvjetuje da se prati njihov rad
Prema jednom od ranijih istraživanja Centra za razvoj medija i analize, institucije vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini godišnje izdvajaju oko 30 milijuna konvertibilnih maraka za financiranje medija. Od tog iznosa, približno 1,5 milijuna KM troši se na objavljivanje oglasa, javnih poziva i natječaja. Dodatnih više od pet milijuna maraka odlazi na angažiranje medija koji prate rad općinskih vlasti, izrađuju kronike događanja ili sudjeluju u drugim oblicima promocije. Gotovo tri četvrtine svih sredstava namijenjenih za medije usmjerava se na javne medije, uključujući entitetske novinske agencije FENA i SRNA te televizijske servise FTV i RTRS. županijske i općinske vlasti u Federaciji BiH oko 80 posto svog medijskog proračuna troše na izravno financiranje lokalnih javnih medija. U Republici Srpskoj općinske vlasti za iste svrhe izdvajaju oko 60 posto raspoloživih sredstava. Preostali dio proračuna koristi se za različite promotivne i oglašivačke aktivnosti putem ugovorâ. Većina lokalnih javnih televizijskih postaja koje se financiraju iz proračuna posluje s gubitkom. Ipak, to ne utječe na razinu izdvajanja – naprotiv, u pojedinim slučajevima ona se čak i povećavaju. Sredstva koja ti mediji dobivaju najčešće su nepovratna, a tijela vlasti pritom uglavnom nemaju nikakav prihod od njihova poslovanja. Neki javni mediji financiraju se iz više različitih proračuna na temelju ugovora o osnivanju, dok se određeni privatni mediji sufinanciraju iz proračuna općina zbog suvlasničkog udjela lokalnih vlasti u tim medijima. Građane Mostara pitali smo smatraju li da lokalne, županijske, federalne ili državne vlasti trebaju financirati medije. Vlada HNŽ-a prošle godine obznanila je kako podupiru ukupno 29 medija “mješovite nacionalne vlasničke strukture”, koji objavljuju sadržaj na jezicima sva tri konstitutivna naroda. Ukupan iznos raspodijeljenih sredstava iznosi 220.000 KM. Nisu bili jasni kriteriji dodjele potpora, a činjenica je da su izostavljeni najčitaniji županijski mediji. U isto vrijeme, sredstva su dodijeljena i medijima bez jasno istaknutih podataka o vlasništvu, bez registriranih novinara ili impressuma, a dio njih se bavi isključivo kopiranjem tuđih sadržaja i političkom promocijom. Na tom popisu Vladi bliskih medija našao se i medij Vijesti.ba koji je u vlasništvu Radio M d. o. o., a prema svim javno dostupnim podacima riječ je o mediju sa sjedištem u Sarajevu bez redakcije i novinara na području Hercegovačko-neretvanske županije. Iz Vlade HNŽ nisu odgovorili na naše upite koja jedinica lokalne samouprave je predložila ovaj medij, a nije ih priječio ni zakonski propisan rok u kojem nam trebaju odgovoriti. Za nagradu više ne dobivamo na službeni redakcijski mail izvješća Vlade. Vlada HNŽ reagirala je nakon objave nepotpunog popisa medija koji su dobili financijsku potporu radu medijskih kuća. Popis koji je objavljen na portalu Istina.media, a koji je preuzeo i portal… Odgovor zastupniku Vasilju Mirko Vasilj, HRS-ov zastupnik u Skupštini HNŽ tražio je od Vlade HNŽ podatke o preciznim kriterijima za dodjelu sredstava medijskim kućama za 2024. godinu. “Sukladno traženom, obavještavamo Vas da su sredstva u iznosu od 220.000,00 KM utrošena za potporu medijskim kućama na temelju prijedloga pojedinih jedinica lokalne samouprave, kao i na temelju pojedinačnih zahtjeva, uz poštivanje kriterija navedenih u Točki II Odluke o načinu utroška novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2024. godinu”, stoji u obrazloženju Ministarstva znanosti, prosvjete, kulture i sporta koje potpisuje ministar Adnan Velagić. Vasiljev stranački kolega Slavko Zovko iz mostarskog ogranka na sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara tražio je obustavu financiranja medija Mostarski.ba i Mostarska panorama zbog permanentnog subjektivnog izvještavanja i informiranja javnosti. Za razliku od Vlade HNŽ, Vlada Hercegbosanske županije izričitima je u svojim uvjetima. Objavljen je javni poziv za dodjelu sredstava iz Proračuna za 2025. godinu za projekte javnog informiranja od općeg interesa. Financijska podrška bit će usmjerena prema lokalnim medijima koji izvještavaju o radu Vlade i županijskih institucija, promiču pravo na pristup informacijama te doprinose razvoju gospodarskih, kulturnih, obrazovnih i društvenih tema važnih za građane HBŽ-a. Na natječaj se mogu prijaviti registrirani mediji – tiskani, radijski, televizijski i elektronički – koji djeluju na području županije i ispunjavaju uvjete propisane Javnim pozivom. Novinarke Nermina Voloder i Sanela Hodžić u svom istraživanju pisale su o kriznim i političkim osjetljivim situacijama. “U kriznim i politički osjetljivim situacijama, javni mediji u Bosni i Hercegovini često ne uspijevaju ispuniti svoju osnovnu zadaću – služenje javnom interesu. Primjeri iz proteklih godina ukazuju na jasne političke utjecaje na uređivačku politiku. Tijekom masovnih građanskih prosvjeda u Tuzli 2014. godine, lokalna kantonalna televizija odlučila je uopće ne izvještavati o događajima, iako su se odnosili na ključna društvena pitanja. Odluka je obrazložena “neutralnošću”, no u javnosti je doživljena kao znak političkog pritiska. Slično je bilo i tijekom lokalnih izbora 2016. godine. Televizija Kantona Sarajevo, financirana iz kantonalnog proračuna, dominantno je izvještavala o uspjesima vladajuće stranke, zanemarujući propuste vlasti i izostavljajući stavove oporbe. U jednoj središnjoj informativnoj emisiji premijer Kantona Sarajevo dobio je čak 15 minuta za razne teme – od fiskalne politike do obnove infrastrukture. U Goraždu, RTV Bosanskopodrinjskog kantona koristila je sličan obrazac – načelnik Općine Goražde tijekom kampanje pojavljivao se u gotovo svim prilozima dnevnika, često u promotivnom tonu. U jednoj emisiji prikazan je tri puta kako presijeca vrpce i jednom igra tenis s ministrom”, stoji u dijelu njihovog rada. Mediji u Europskoj uniji Profesor Milan Živković u svojom znanstvenom radu dotaknuo se financiranja medija u Europskoj uniji. Kako je naveo, u Europskoj uniji javno financiranje medija smatra se ključnim za očuvanje slobode izražavanja, pluralizma te kulturne i jezične raznolikosti. Iako potpore podliježu pravilima tržišnog natjecanja, Europska komisija ih ispituje samo kada mogu utjecati na konkurenciju među državama članicama, dok se potpore unutar jedne zemlje – osobito za kulturne i medijske sadržaje – u pravilu dopuštaju. Državne potpore mogu uključivati razne oblike pomoći, poput bespovratnih sredstava, subvencija kamata, poreznih olakšica, zajmova ili otpisa dugova. Poseban status imaju projekti koji se odnose na promociju kulture i očuvanje baštine. Na temelju Ugovora o EU, Komisija kroz programe poput Kreativna Europa sustavno podupire medijske i audiovizualne sadržaje. Agencija EACEA provodi financiranje televizijskih projekata, a jasno definirani kriteriji omogućuju transparentnu raspodjelu sredstava. Iako EU tradicionalno ne promiče izravne državne potpore, one su se nakon gospodarske krize 2008. počele fleksibilnije tumačiti, osobito u pogledu financiranja javnih servisa i ostalih usluga od općeg ekonomskog interesa. Također, uvedena je tzv. “de minimis” potpora male vrijednosti do 200.000 eura
Ozbiljne posljedice ukidanja američke podrške medijima u BiH
Još uvijek je nemoguće sagledati sve posljedice ukidanja programa podrške Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) za medije u BiH. Jasno je da desetine novinara i novinarki ostaju bez posla ili povremenih angažmana, da su pojedine redakcije pred gašenjem ili značajno smanjuju svoje aktivnosti, te da je Udruženje BH novinari ostalo bez sredstava za pružanje pomoći novinarima i novinarkama u 21 predmetu na sudovima. Dženana Alađuz, direktorica fondacije Infohouse, koja je izdavač portala Interview.ba, kaže da su s prestankom pomoći USAID-a trajno propale neke novinarske priče. “Tek s ukidanjem američkih fondova postala sam svjesna koliko se naše društvo oslanjalo na podršku američke Vlade, uključujući i nas iz nevladinog sektora. Naša fondacija pretrpjela je gubitak finansiranja mnogih dobrih projekata i inicijativa, posebno onih posvećenih antikorupcijskim aktivnostima, koje nikada nisu, niti će biti, finansirane od države i njenih funkcionera koji su i sami često predmet naših istraživanja”, kaže Alađuz. U pojedinim medijima su morali otpustiti zaposlene. “Mi smo otpustili pet ljudi, što je praktično pola. Ovo što je ostalo ni u kom slučaju ne može pokriti naš uobičajeni način rada i sada je sve neizvjesno. Vidjećemo”, priča vlasnik jednog od medija sa sjedištem u Republici Srpskoj. Traži da ne objavljujemo njegov identitet jer mu prijete inspekcijski nadzori kao “agentu stranog uticaja” ili progon kroz medije bliske vlastima. Slično traže i drugi mediji sa sjedištem u RS ili odbijaju da govore o problemima u kojima su se našli. Naglašavaju da od februara nisu angažovali vanjske saradnike i saradnice, da su na korak od toga da rade bez plate kako bi sačuvali medij. Izostanak podrške kroz programe USAID-a, govore, došao je u najgorem trenutku, i to nakon kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj te usvajanja “zakona o agentima stranog uticaja”. Otkazi, rezanje plata i programskih aktivnosti Povlačenje podrške kroz USAID uticalo je na rad civilnog sektora i medijskih udruženja. Udruženje BH novinari su od USAID-a i njihovih medijskih projekata imali podršku za besplatnu pravnu pomoć i za izradu Strategije za uspostavu održivog fonda za odbranu novinara, ali su te aktivnosti zaustavljene kada su bili na korak od finaliziranja projekta, govori generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić. Trenutno imaju otvoren 21 slučaj odbrane novinara pred sudovima – 17 za klevetu kod osnovnih i kantonalnih sudova, 3 apelacije pred Ustavnim sudom BiH i jednu predstavku kod Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. “Radi se uglavnom o SLAPP tužbama i neizmjerno je važno da nastavimo raditi s njima. Osim toga, sada smo uključeni i u krivične istrage za klevetu u RS. Naši advokati idu s novinarima na davanje izjava, što je jako važno jer se može desiti da na osnovu tih izjava novinari postanu osumnjičeni, ali se plašimo da nećemo biti u stanju da odgovorimo na sve zahtjeve”, kaže Rudić. Naglašava da udruženje razgovara s nekoliko organizacija od kojih očekuju podršku, ali da bh. vlasti ne zanimaju novinari i novinarska udruženja. “Mi smo nedavno aplicirali za grant od 7.000 KM kod Ministarstva za ljudska prava u Vijeću ministara BiH i odbijeni smo uz obrazloženje da se ne bavimo ljudskim pravima. Mislim da ljudi u našim institucijama nemaju svijest o značaju medija”, zaključuje Rudić. Kristina Spajić Perić, glavna urednica na portalu Istina.media, kaže da se posljedice osjete i u sadržaju i radu medijskih organizacija. “Nemam egzaktnih podataka u kojoj mjeri se sve to događa, no prema informacijama koje imam – otkaza je bilo, a nažalost će ih biti i dalje. Kao posljedicu gašenja projekata vidim i sve ‘tanji’ medijski sadržaj portala – nažalost, egzistencijalna borba i smanjen broj novinara čine svoje”, kaže Spajić Perić. Iz redakcije Zurnal.info najavljuju smanjenje operacija. Dva glavna projekta Centra za razvoj medija i analize (CRMA), Žurnal i Pratimotendere, su značajno podržavani kroz sredstva USAID-a, objašnjava Eldin Karić, jedan od urednika portala Zurnal.info. “Prestankom te podrške poprilično je usporen naš rad. Zbog kompleksnosti projekata i obima poslova koje je CRMA provodila, vrlo smo rijetko preuzimali ili aplicirali za projekte kod drugih donatora, tako da smo se našli u situaciji da moramo smanjiti naše aktivnosti. Naravno, mi nemamo namjeru odustajati i oni koji su se prerano radovali bit će razočarani”, kaže Karić. Ističe da istraživački mediji u BiH godišnje dobijaju najviše milion i po eura, uglavnom od stranih donatora, a najviše pola tog iznosa dolazi od USAID-a. Nasuprot tome, smatra da javni servisi i provladini mediji građane koštaju stotinu puta više, a pritom pružaju znatno manju korist u odnosu na informacije koje donosi mala grupa istraživačkih medija. “Odlaskom USAID-a ostaje neupitna finansijska stabilnost režimskih medija i javnih servisa koji su postali svrha sami sebi jer u budžetu uvijek ima para da se plati prikrivanje kriminala i širenje mržnje među narodima. Oni koji otkrivaju korupcijske afere i informišu javnost do koje je mjere car go, oni su dovedeni u vrlo tešku situaciju. Domaćim korumpiranim političarima mi ne trebamo i rado bi se oni nas riješili”, govori on. Milica Samardžić iz Udruženja Umbrella, koje okuplja 13 neprofitnih medija fokusiranih na istraživačko novinarstvo, kaže da već sada bilježe otkaze, rezanje plata i programskih aktivnosti, a kod pojedinih redakcija se ozbiljno razmatra gašenje ili prelazak na volonterski rad, što nije dugoročno održivo. “Iako su ovi mediji pokazali nevjerovatnu otpornost u prethodnim krizama, osjećaj napuštenosti i nesigurnosti sada prevladava. Osim finansijskih izazova, prisutna je i moralna demotivacija, jer se povlačenje jednog od ključnih međunarodnih partnera doživljava kao politički signal slabljenja podrške demokratskim vrijednostima”, kaže Samardžić. Dodaje da će se u mjesecima koji dolaze te posljedice dodatno produbiti i da će najviše ispaštati teme koje zahtijevaju vrijeme, resurse i hrabrost: istraživačko novinarstvo, borba protiv korupcije, praćenje zloupotreba moći, kršenja ljudskih prava, rodno zasnovano nasilje, okolišna pitanja i sve što ne donosi klikove, ali doprinosi odgovornosti institucija i informiranosti građana. “Nezavisni mediji, posebno oni koji djeluju izvan velikih gradova i glavnih tokova, ostali su bez jedne od rijetkih pouzdanih linija finansijske podrške koja nije bila vezana za komercijalne, političke ili partikularne interese. Radi se o onom dijelu medijskog prostora koji je najosjetljiviji, ali i najvažniji za zdravlje demokratskog društva: lokalni portali, istraživačke redakcije, zajedničke produkcije, tematski specijalizirani mediji”, govori Samardžić. Kako
DRUŠTVO NOVINARA BIH: Branka Mrkić je novinarka godine u kategoriji online i printanih medija
„Novinar godine“, te su najboljim novinarima dodijeljene nagrade. Novinarka online magazina Žurnal Branka Mrkić dobila je nagradu Novinar godine u kategoriji kategoriji online i printanih medija. Žiri je cijenio njenu seriju priča o jednoj od najbolnijih aktuelnih društvenih tema u Bosni i Hercegovini, a to je femicid. Analitički je preispitivala femicid kao pojavu, od uzroka do posljedica, te odgovornost pojedinaca i institucija. Bila je i koaturica Žurnalovog filma o femicidu “Pomozite, ubiće me!”. Nagrada Novinar godine pripala je kolegama iz Centra za istraživačko novinarstvo Jeleni Jevtić i Mubarek Asaniju, za rad na dokumentarnom filmu “Gdje je Sara”. Priča je to o roditeljima koji u borbi da pronađu svoje dijete nailaze na zid šutnje u institucijama i ustanovama. Kako je naveo žiri, veliki rad i trud, posvećenost, istrajnost, rezultirali su ovim dokumentarcem koji vraća povjerenje u istinsko novinarstvo Mubarek Asani U kategoriji TV novinarstvo nagrađeni su portali “Gerila“ i „Hercegovina.info“ za zajednički rad na serijalu “Ožiljci”. Riječ je o serijalu antiratnih poruka kroz priče žrtava rata i članova njihovih porodica. Novinar BH Radija 1 Darko Đerić laureat je u kategorji radijskog novinarsta. Nagrada za životno djelo dodijeljena je novinarskom doajenu Bori Kontiću. Boro Kontić Specijalna priznanja za zapaženi rad dobile su novinarke Anisa Mahmutović i Barbara Pavljašević te portal Hrvatski glasnik. Za sve koji se bave novinarskim poslom, nagrade Društva novinara BiH su posebno značajne jer ih dodjeljuje struka, u vremenu kada su novinarski posao i novinari izloženi brojnim napadima, prijetnjama, ucjenama i pokušajima ušutkivanja kojima svjedočimo svakog dana, ali i usvajanja niza zakona koji restriktivno djeluju na demokratiju i slobodu mišljenja te novinarskog izražavanja. (zurnal.info)
Napadi na istraživačko novinarstvo – simptom kriminalizovanog društva
U demokratskom društvu novinarstvo ima važnu ulogu u kontroli državnih organa, praćenju raspodjele javnog novca, otkrivanju korupcije i organizovanog kriminala. Piše: Jelena Jevđenić U bosanskohercegovačkom društvu čini se da novinarstvo ima dvije uloge: propagandnu ulogu koju vrše javni servisi i mediji bliski tajkunima i političarima i kao „vreća za udaranje“ ulogu koju imaju nezavisni slobodni istraživački mediji, koji nisu ni pod ničijom kontrolom. Za te druge, nepodobne medije, vlast je razvila paletu alata kojima žele da uguše kritičke glasove. Od zakona o kriminalizaciji klevete, zakona o nevladinim organizacijama u RS, preko verbalnog nasilja, uskraćivanja informacija, slapp-tužbi, do kontrole. U većini slučajeva na meti su istraživački novinari i mediji. Istraživačko novinarstvo, kao jedan od najtežih novinarskih poslova, zahtijeva sistematsko, detaljno i sveobuhvatno istraživanje i izvještavanje, stavlja u centar pažnje zloupotrebu moći, pronalazeći priče koje su sakrivene, s fokusom na socijalnu pravdu i odgovornost. Profesija istraživačkog novinara nije bezopasna. Novinari i novinarke koji se bave istraživačkim novinarstvom često su meta zastrašivanja, verbalnih i fizičkih napada, nerijetko ih se smatra izdajnicima države, jer pišu o korupciji vlasti i kriminalu. Ipak, u BiH istraživački mediji i u takvoj nepovoljnoj klimi neprestano rade. Centar za razvoj medija i analize radio je svoju internu analizu prema kojoj su članice „Umbrelle“, udruženja nezavisnih medija, u posljednjih pet godina objavile 2337 istraživačkih tekstova o kriminalu i korupciji. Neki od ovih slučajeva imali su i sudske epiloge. Šta je onda to što pokreće novinare koji se bave ovim poslom u državi u kojoj su vlastima istraživački novinari nepoželjni? Nino Bilajac, istrživački novinar Balkanske istraživačke mreže u Bosni i Hercegovini – BIRN BiH, kaže da je istraživačko novinarstvo jedini otpor. „Pravo i nezavisno istraživačko novinarstvo je jedini preostali mehanizam borbe protiv svih loših ljudi i loših stvari u društvu, jer su se ti loši ljudi uvukli u skoro svaki dio društva, tako da se moramo izboriti do kraja i stati im u kraj“, ističe Bilajac. On dodaje da ostaje u ovom poslu uprkos svemu zbog višegodišnje nepravde. „Nenormalno je potpuno da besposličari u skupštinama i parlamentima imaju 10 puta veća primanja od prosječnog čovjeka, da su tako bahati, da “obične smrtnike” posmatraju kao nižu rasu. To u čovjeku probudi neki inat i želju da im ne damo mira i da znaju da ćemo ih uvijek pratiti, pratiti njihov rad i truditi se da pronađemo sve nezakonitosti koje rade. A hoćemo, uvijek ćemo im biti za petama i pratiti ih. S druge strane, oni stvaraju negativnu sliku o pravim istraživačkim novinarima. Žele u javnosti da nas oblate i diskredituju naš rad. U tome im znatno pomažu njihovi mediji ili mediji koji su pod njihovom kontrolom. Ali ne damo se i izborit ćemo se sa svim tim stvarima“, naglašava on. Da se na svakakve načine pokušava omalovažiti i ušutkati medije i novinare koji pišu o korupciji i kriminalu, primjera je mnogo. Žana Karić Gauk, istraživačka novinarka magazina Žurnal u svom dugogodišnjem radu doživjela je prozivanja, uvrede i ponižavanja, u kojima su učestvovali i političari i pojedini mediji. „Bilo je raznih neprijatnosti. Od prozivanja imenom i prezimenom na press-konferencijama, što je rado činio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, do etiketiranja da sam „omiljena novinarka federalnog Sarajeva“, a moja istraživanja bila su „navodna“, što je ocjena kćerke presuđenog predsjednika RS Milorada Dodika. Takođe, kum ministra inostranih poslova BiH Elmedina Konakovića, Gordan Memija, javno je po mrežama pisao da sam presuđena lažljivica, a u emisiji na BHT upriličenoj kako bi se blatio Žurnal kazao je da sam povratnica u činjenju, kao da su mene hapsili zbog veza s kartelom, a ne njega. U inboxe su mi stizali epiteti poput „bošnjačka snajka“, „raspala ku**a“… Pojedinci su otvoreno prijetili likvidacijom, policija nikada nije reagovala. Prijavljivala sam i Liniji za pomoć novinarima. Tužno, njima ste samo statistika. Znate, kad pišete ime, prezime i cifru i sve to uz materijalne dokaze, svi se od vas ograđuju i nikome niste baš dragi“, govori Karić Gauk. Međutim, pritisci na njen rad i rad njene redakcije su otišli korak dalje. U julu 2023. godine, u njen stan u kojem živi sa suprugom Eldinom Karićem, urednikom magazina Žurnal i maloljetnim djetetom, provaljeno je i to na 14. godišnjicu osnivanja Žurnala. Stan je temeljno ispreturan, vrlo profesionalno i precizno, ali su provalnici sa sobom ponijeli samo dva laptopa. Potpuno su ignorirali ostale predmete od vrijednosti – naveli su tada iz Žurnala. Da je u pitanju bilo zastrašivanje i ugrožavanje sigurnosti zbog posla kojim se bave, Karić Gauk je sigurna. „Odavno ne pretpostavljamo, znamo da je naš posao bio razlog. U stanu imate određene vrijednosti, nama su nestala samo dva službena laptopa. Slučajno? Ne bih rekla. Godinama smo istraživački novinari i nije teško povezati ljude i šeme koje bi rado da vam napakoste“, navodi ona. Kako kaže, ona i njen suprug su više puta tim povodom davali izjave, prvo policajcima i forenzičarima koji su došli u stan odmah po provali, zatim krim-policiji, potom u MUP-u kantona Sarajevo kako bi dali otiske, a onda i u Policijskoj stanici centar Sarajevo. „Imali smo nešto za šta kažu da je kontakt s kontakt-tačkom u tužilaštvu, tj. postupajućim tužiocem. Znate li šta su nam rekli forenzičari u noći provale? „Neka vas bog čuva, vi ste nam jedina nada“. Zašto da me čuva bog, pored policije koju kao građanka ove države redovno finansiram?! Nakon toga nikada niko se nije javio da nam kaže bilo šta, snimci s okolnih video-nadzora ili nisu postojali ili nisu ustupljeni, jer su neke komšije s određenim vezama naprasno nestale na sedam dana, tačno onoliko koliko se čuvaju snimci. Konkretnu pomoć dobili smo od Internewsa i USAID-a, a podršku od kolega novinara iz istraživačke mreže BiH, kao i kolega iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore“, navodi Karić Gauk. Policijska istraga još uvijek nije otkrila počinioce ovog djela. Koliko je posao novinara obezvrijeđen, a zaštita skoro nikakva, govori i podatak iz istraživanja o medijskim slobodama koje su 2023. godine proveli BH novinari, da čak 74% ispitanika u RS smatra opravdanim fizički napasti ili udariti novinara u određenim situacijama. „Uvjeren sam da među mojim saborcima, kolegama i kolegicama, pravim istraživačkim novinarima ne postoji niko ko