Ozbiljne posljedice ukidanja američke podrške medijima u BiH
Još uvijek je nemoguće sagledati sve posljedice ukidanja programa podrške Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) za medije u BiH. Jasno je da desetine novinara i novinarki ostaju bez posla ili povremenih angažmana, da su pojedine redakcije pred gašenjem ili značajno smanjuju svoje aktivnosti, te da je Udruženje BH novinari ostalo bez sredstava za pružanje pomoći novinarima i novinarkama u 21 predmetu na sudovima. Dženana Alađuz, direktorica fondacije Infohouse, koja je izdavač portala Interview.ba, kaže da su s prestankom pomoći USAID-a trajno propale neke novinarske priče. “Tek s ukidanjem američkih fondova postala sam svjesna koliko se naše društvo oslanjalo na podršku američke Vlade, uključujući i nas iz nevladinog sektora. Naša fondacija pretrpjela je gubitak finansiranja mnogih dobrih projekata i inicijativa, posebno onih posvećenih antikorupcijskim aktivnostima, koje nikada nisu, niti će biti, finansirane od države i njenih funkcionera koji su i sami često predmet naših istraživanja”, kaže Alađuz. U pojedinim medijima su morali otpustiti zaposlene. “Mi smo otpustili pet ljudi, što je praktično pola. Ovo što je ostalo ni u kom slučaju ne može pokriti naš uobičajeni način rada i sada je sve neizvjesno. Vidjećemo”, priča vlasnik jednog od medija sa sjedištem u Republici Srpskoj. Traži da ne objavljujemo njegov identitet jer mu prijete inspekcijski nadzori kao “agentu stranog uticaja” ili progon kroz medije bliske vlastima. Slično traže i drugi mediji sa sjedištem u RS ili odbijaju da govore o problemima u kojima su se našli. Naglašavaju da od februara nisu angažovali vanjske saradnike i saradnice, da su na korak od toga da rade bez plate kako bi sačuvali medij. Izostanak podrške kroz programe USAID-a, govore, došao je u najgorem trenutku, i to nakon kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj te usvajanja “zakona o agentima stranog uticaja”. Otkazi, rezanje plata i programskih aktivnosti Povlačenje podrške kroz USAID uticalo je na rad civilnog sektora i medijskih udruženja. Udruženje BH novinari su od USAID-a i njihovih medijskih projekata imali podršku za besplatnu pravnu pomoć i za izradu Strategije za uspostavu održivog fonda za odbranu novinara, ali su te aktivnosti zaustavljene kada su bili na korak od finaliziranja projekta, govori generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić. Trenutno imaju otvoren 21 slučaj odbrane novinara pred sudovima – 17 za klevetu kod osnovnih i kantonalnih sudova, 3 apelacije pred Ustavnim sudom BiH i jednu predstavku kod Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. “Radi se uglavnom o SLAPP tužbama i neizmjerno je važno da nastavimo raditi s njima. Osim toga, sada smo uključeni i u krivične istrage za klevetu u RS. Naši advokati idu s novinarima na davanje izjava, što je jako važno jer se može desiti da na osnovu tih izjava novinari postanu osumnjičeni, ali se plašimo da nećemo biti u stanju da odgovorimo na sve zahtjeve”, kaže Rudić. Naglašava da udruženje razgovara s nekoliko organizacija od kojih očekuju podršku, ali da bh. vlasti ne zanimaju novinari i novinarska udruženja. “Mi smo nedavno aplicirali za grant od 7.000 KM kod Ministarstva za ljudska prava u Vijeću ministara BiH i odbijeni smo uz obrazloženje da se ne bavimo ljudskim pravima. Mislim da ljudi u našim institucijama nemaju svijest o značaju medija”, zaključuje Rudić. Kristina Spajić Perić, glavna urednica na portalu Istina.media, kaže da se posljedice osjete i u sadržaju i radu medijskih organizacija. “Nemam egzaktnih podataka u kojoj mjeri se sve to događa, no prema informacijama koje imam – otkaza je bilo, a nažalost će ih biti i dalje. Kao posljedicu gašenja projekata vidim i sve ‘tanji’ medijski sadržaj portala – nažalost, egzistencijalna borba i smanjen broj novinara čine svoje”, kaže Spajić Perić. Iz redakcije Zurnal.info najavljuju smanjenje operacija. Dva glavna projekta Centra za razvoj medija i analize (CRMA), Žurnal i Pratimotendere, su značajno podržavani kroz sredstva USAID-a, objašnjava Eldin Karić, jedan od urednika portala Zurnal.info. “Prestankom te podrške poprilično je usporen naš rad. Zbog kompleksnosti projekata i obima poslova koje je CRMA provodila, vrlo smo rijetko preuzimali ili aplicirali za projekte kod drugih donatora, tako da smo se našli u situaciji da moramo smanjiti naše aktivnosti. Naravno, mi nemamo namjeru odustajati i oni koji su se prerano radovali bit će razočarani”, kaže Karić. Ističe da istraživački mediji u BiH godišnje dobijaju najviše milion i po eura, uglavnom od stranih donatora, a najviše pola tog iznosa dolazi od USAID-a. Nasuprot tome, smatra da javni servisi i provladini mediji građane koštaju stotinu puta više, a pritom pružaju znatno manju korist u odnosu na informacije koje donosi mala grupa istraživačkih medija. “Odlaskom USAID-a ostaje neupitna finansijska stabilnost režimskih medija i javnih servisa koji su postali svrha sami sebi jer u budžetu uvijek ima para da se plati prikrivanje kriminala i širenje mržnje među narodima. Oni koji otkrivaju korupcijske afere i informišu javnost do koje je mjere car go, oni su dovedeni u vrlo tešku situaciju. Domaćim korumpiranim političarima mi ne trebamo i rado bi se oni nas riješili”, govori on. Milica Samardžić iz Udruženja Umbrella, koje okuplja 13 neprofitnih medija fokusiranih na istraživačko novinarstvo, kaže da već sada bilježe otkaze, rezanje plata i programskih aktivnosti, a kod pojedinih redakcija se ozbiljno razmatra gašenje ili prelazak na volonterski rad, što nije dugoročno održivo. “Iako su ovi mediji pokazali nevjerovatnu otpornost u prethodnim krizama, osjećaj napuštenosti i nesigurnosti sada prevladava. Osim finansijskih izazova, prisutna je i moralna demotivacija, jer se povlačenje jednog od ključnih međunarodnih partnera doživljava kao politički signal slabljenja podrške demokratskim vrijednostima”, kaže Samardžić. Dodaje da će se u mjesecima koji dolaze te posljedice dodatno produbiti i da će najviše ispaštati teme koje zahtijevaju vrijeme, resurse i hrabrost: istraživačko novinarstvo, borba protiv korupcije, praćenje zloupotreba moći, kršenja ljudskih prava, rodno zasnovano nasilje, okolišna pitanja i sve što ne donosi klikove, ali doprinosi odgovornosti institucija i informiranosti građana. “Nezavisni mediji, posebno oni koji djeluju izvan velikih gradova i glavnih tokova, ostali su bez jedne od rijetkih pouzdanih linija finansijske podrške koja nije bila vezana za komercijalne, političke ili partikularne interese. Radi se o onom dijelu medijskog prostora koji je najosjetljiviji, ali i najvažniji za zdravlje demokratskog društva: lokalni portali, istraživačke redakcije, zajedničke produkcije, tematski specijalizirani mediji”, govori Samardžić. Kako
DRUŠTVO NOVINARA BIH: Branka Mrkić je novinarka godine u kategoriji online i printanih medija
„Novinar godine“, te su najboljim novinarima dodijeljene nagrade. Novinarka online magazina Žurnal Branka Mrkić dobila je nagradu Novinar godine u kategoriji kategoriji online i printanih medija. Žiri je cijenio njenu seriju priča o jednoj od najbolnijih aktuelnih društvenih tema u Bosni i Hercegovini, a to je femicid. Analitički je preispitivala femicid kao pojavu, od uzroka do posljedica, te odgovornost pojedinaca i institucija. Bila je i koaturica Žurnalovog filma o femicidu “Pomozite, ubiće me!”. Nagrada Novinar godine pripala je kolegama iz Centra za istraživačko novinarstvo Jeleni Jevtić i Mubarek Asaniju, za rad na dokumentarnom filmu “Gdje je Sara”. Priča je to o roditeljima koji u borbi da pronađu svoje dijete nailaze na zid šutnje u institucijama i ustanovama. Kako je naveo žiri, veliki rad i trud, posvećenost, istrajnost, rezultirali su ovim dokumentarcem koji vraća povjerenje u istinsko novinarstvo Mubarek Asani U kategoriji TV novinarstvo nagrađeni su portali “Gerila“ i „Hercegovina.info“ za zajednički rad na serijalu “Ožiljci”. Riječ je o serijalu antiratnih poruka kroz priče žrtava rata i članova njihovih porodica. Novinar BH Radija 1 Darko Đerić laureat je u kategorji radijskog novinarsta. Nagrada za životno djelo dodijeljena je novinarskom doajenu Bori Kontiću. Boro Kontić Specijalna priznanja za zapaženi rad dobile su novinarke Anisa Mahmutović i Barbara Pavljašević te portal Hrvatski glasnik. Za sve koji se bave novinarskim poslom, nagrade Društva novinara BiH su posebno značajne jer ih dodjeljuje struka, u vremenu kada su novinarski posao i novinari izloženi brojnim napadima, prijetnjama, ucjenama i pokušajima ušutkivanja kojima svjedočimo svakog dana, ali i usvajanja niza zakona koji restriktivno djeluju na demokratiju i slobodu mišljenja te novinarskog izražavanja. (zurnal.info)
Poziv za hitnu finansijsku podršku nezavisnim medijima u BiH
Udruženje Umbrella, uz podršku Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini, objavljuje javni poziv za dodjelu hitne finansijske pomoći nezavisnim, istraživačkim i neprofitnim medijima u BiH. Cilj poziva je podrška medijima koji se suočavaju s finansijskim poteškoćama, kako bi očuvali redakcijski tim, nastavili istraživačko novinarstvo i osigurali slobodu izražavanja. Iznosi podrške: Finansijska pomoć u iznosu od 2.000 KM do 30.000 KM, u zavisnosti od potreba medija i procjene evaluacione komisije. Ko se može prijaviti: Mediji koji: nisu pod kontrolom države ili javnih institucija, su registrovani kao pravna lica, imaju iskustvo u istraživačkom novinarstvu, su aktivni najmanje 3 godine, su članovi mreža istraživačkog novinarstva u BiH Trajanje podrške: Maksimalno 5 mjeseci, od maja do septembra 2025. godine. Krajnji rok za prijavu: 13. april 2025. godine, putem emaila: [email protected] Detaljan poziv je dostupan ovdje. Dokumentacija: Aplikaciona forma Grant vodič
UŠUTKIVANJE MEDIJA: ‘Vlastima odgovara da nezavisni mediji ne postoje’
Slobodno i nezavisno novinarstvo u BiH je iz godine u godinu u sve većoj opasnosti što otvara prostor medijima pod političkom kontrolom i stvaranju medijskog prostora bez pluralizma, istraživačkog i kritičkog novinarstva. Dodatan pritisak na nezavisne medije desio se ukidanjem podrške američke razvojne agencije USAID, ali i najavljenim zakonskim izmjenama u Republici Srpskoj. Zbog ovakve situacije opstanak nezavisnog novinarstva je u neizvjesnosti, a nezavisni i istraživački mediji će biti primorani na znatne uštede koje podrazumijevaju i otpuštanje novinara. Profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Lejla Turčilo smatra da će gašenje fondova USAID-a za medije značiti “mnogo manju i skučeniju mogućnost da se rade priče koje oni koji su u vlasti ili oni koji su dio establišmenta žele da ne budu urađene“. “Desit će se da ćemo imati zatvoreniji prostor koji je manje pluralan i koji ima manje mogućnosti za građane da dobiju informacije iz različitih uglova i izvora i desit će se ono što se dešava u autoritarnim režimima a to je da imamo samo jednu istinu”, smatra Turčilo. Grantovi domaćih institucija na svim nivoima, dodaje ona, su uglavnom bili namijenjeni medijima naklonjenim vladajućim akterima koji odlučuju o dodjeli grantova. “Povlačenju grantova USAID-a su se najviše obradovali oni koji su zbog istraživačkih i ozbiljnih novinarskih priča nezavisnih medija u sudskim procesima ili su već u zatvoru. Njihov argument je taj da nijedan medij nije nezavisan pa tako ni ovi koji su imali grantove od USAID-a. To jeste dijelom tačno, ali suština je u tome da su mediji nezavisni od lokalnih političkih i ekonomskih utjecaja. Upravo su takvi mediji, zahvaljujući podršci međunarodnih donatora, mogli istraživati one teme koje su zatvorene. Među onima koji su se obradovali su i svakako ruski propagandni mediji. Ne vjerujem da će se taj prostor nezavisnih medija skroz ugasiti. Vjerujem da će se podrška fondova EU pojačati. Neka vrsta štita, naročito ruskoj propaganci će se morati napraviti. Mislim da se i u Evropi razvijaju razne strategije kako se suprotstaviti tim malignim narativima, prije svega iz Rusije”, naglašava profesorica FPN u Sarajevu. Ističući važnost istraživačkih medija, Turčilo je mišljenja da su oni u suštini “sloboda govora, koja podrazumijeva da se otvaraju one teme koje bi svaki sistem i svako društvo, koje bi željelo da zadrži status quo, voljelo da izbjegne”. “To je zapravo uslov da mi kao građani ostvarimo svoje pravo da dobijemo informacije naročito o onome u čemu je naš novac i što se nas tiče, a što ne dobijamo zbog male transparentnosti u našem sistemu”, dodaje ona. Deklarativna podrška države Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari smatra da država tek deklarativno podržava i postojanje i opstanak nezavisnih medija. “U bh. prilikama, država jedva da nešto čini na poboljšavanju stanja i u medijima čiji je osnivač, pri tome mislim na BHRT. Država, odnosno ono što podrazumijevamo pod tim pojmom, na nezavisne medije gleda kao na nešto što bi nekada trebala podržati, ako je na to neko prisili. Prisjetimo se onih famoznih 14 predpristupnih uslova, gdje su mediji na 12 mjestu, a Država na izvršenju te obaveze godinama nije uradila ništa”, kaže Divković. Dodaje da, gledajući dosadašnja iskustva, BiH trebaju samo mediji koje država kontroliše. “Takav je dosadašnji odnos prema medijima, jer smo svjedoci da se svaka slobodna riječ pokušava degradirati, a ozbiljnost medijskih istraživanja ignorisati. Na drugoj strani, vlast prakticira različite vrste pritisaka prema slobodnim medijima, uskraćujući pristup i informacijama, događajima i naravno sredstvima, izbjegavajući donošenje zakona kojima bi se poboljšala i pravna i materijalna i fizička sigurnost novinara”, naglašava prvi čovjek Udruženja BH novinari. Mediji koji dobijaju novac su, prema mišljenju Turčilo, na neki način kupljeni da šute i da afirmativno pišu o onima koji su im novac dali. “Davanje novca određenim medijima je ili kupovanje naklonosti ili kupovanje šutnje i baš su zbog toga bitni nezavisni grantovi. Kada mediji ima neku vrstu donatora mogu biti neke nametnute agende, ali od lokalnih vlasti i moćnika su na neki način zaštićeni i ne ovise o njihovom novcu”, smatra Turčilo. “To pokazuje koliko se na nedemokratski način naše vlasti odnose prema medijima jer se podrazumijeva da su mediji njihovi glasnogovornici i da se mogu kupiti novcem. Mediji tako postaju ovisni. Neki zaista nemaju mnogo izbora dok pojedini nemaju ni etičke dileme, dodaje Turčilo. Da novca ima i da se u velikim količina dijele medijima na svim nivoima vlasti, Inforadaru je potvrđeno i u Mediacentru Sarajevo. Javni novac za poslušne medije “Međutim, podatak o tome koliko je to novca nemoguće je utvrditi. Sa Žurnalnom smo radili istraživanje 2016. i tada smo pokušali da ustanovimo koliki je obim tog novca koji se izdvaja iz javnih budžeta, ali ni tada nismo uspjeli doći do tih podataka”, kaže za Inforadar Anida Sokol, urednica i istraživačica u Mediacentru Sarajevo. Dodaje da je način na koji se izdvaja novac netransparentan. “Često se u tim budžetima ne može vidjeti ko je krajnji korisnik, da li je to novac samo za informisanje ili da ide u medije…ali bilo je izdvajanja od 30 do 100 miliona KM. Novac se izdvaja kroz razne subvencije, grantove, a ima slučajeva gdje općinske vlasti kroz javne nabavke izdvajaju novac za praćenje rada načelnika ili gradonačenika privatnim medijima. Imamo i slučajeva gdje se direktno novac izdvaja za javne medije kroz subvencije ali i kroz direktne grantove i javne nabavke”, kaže Sokol. Sokol tvrdi da su istraživanja Mediacentra pokazala da većina medija, koji se finansiraju kroz javne budžete ili dobijaju veći procenat iz javnih budžeta, pozitivno izvještava o onima na vlasti a naročito onima na lokalnom nivou, o načelniku, gradonačelniku, ili političkoj partiji na vlasti. “Malo je kritičkog novinarstva. Mediji koji imaju kritički odnos prema donosiocima odluka većinom se finansiraju iz donatorskih grantova. Imamo i komercijalne medije kod kojih prevladava uglavnom komercijalni interes umjesto javnog”, navodi Sokol. Marko Divković smatra da je medijima, prema dosadašnjim iskustvima, osim donatora, za preživljavanje preostalo jedino da se orijentišu komercijalnim tokovima. “Tu je rizik da su upravo oglašivači čvrsto povezani sa aktuelnim politikama. Dio ozbiljnih medija upravo je zbog toga izgubio kredibilitet, bilo zato što izbjegavaju neke teme, osobe ili djela. Uz to, istraživački projekti koji su do sada opstajali gotovo isključivo zahvaljujući stranim donacijama, dolaze u situaciju ili da redukuju svoje planove ili da ih potpuno obustave. Nijedno od toga nije dobro, jer kako god pogledamo, broj nezavisnih i istraživačkih medija u BiH, nije veliki. Izostankom donacija, plašim se da će njihov broj biti na simboličnom nivou. Klijentelizam, kroz veze sa komercijalnim i političkim moćnicima
Novinari su kolateralne žrtve frustriranih političara
Eskalacija političke krize u Bosni i Hercegovini nije mogla proći bez novih ataka političara na novinare, što je ovdje nekima postala praksa. Šampionsku titulu u vrijeđanju novinara očekivano je i ovaj put zadržao Milorad Dodik. Piše: Miljan Kovač Aktuelnom predsjedniku Republike Srpske zasmetalo je valjda i to što se novinar Federalne televizije Đorđe Vujatović uopšte pojavio na njegovoj pres- konferenciji održanoj prvog dana marta. Samo nekoliko dana ranije prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja javnih funkcija, vrlo nervozni Dodik ljutitio je upitao novinara šta radi na FTV i pozvao ga da pređe na RTRS, potvrdivši još jednom ko stvarno kontroliše entitetski javni servis. Očito nezadovoljan profesionalno hladnim odgovorom kolege Vujatovića, uputio mu je nimalo prijatnu poruku: „Znam da si dobio instrukcije od redakcije da me pitaš, ali budi oprezan!“ Valjda da svi koji se usude u RS raditi ovaj posao u skladu s profesionalnim normama utvrde lekciju, vidno frustrirani Dodik je „pokaznu vježbu ućutkivanja medija“ ponovio na novinaru Oslobođenja Goranu Dakiću. S tim da je ovaj put s riječi prešao na djela pa je na licu mjesta Dakiću izrekao mjeru zabrane ulaska u palatu u kojoj „stoluje“, ali je očito tretira kao privatni posjed. Uostalom, praksu istjerivanja s posjeda (Palate RS) Dodik je prvi put demonstrirao još 2012. godine, kada je s pres-konferencije istjerao novinarku Ljiljanu Kovačević. Predugačak je i sam spisak novinarki i novinara koji su od tada do danas istjerivani, vrijeđani, napadani direktno od predstavnika vlasti. Novinar Vladimir Kovačević je 2018. rekao da ga nisu političari svojim rukama tukli, ali svakako jesu stvorili atmosferu linča, u kojoj je jedva izvukao živu glavu. Napadači su osuđeni, o nalogodavcima niko i ne govori. Bahato protiv istine Bahato i osiono razračunavanje s medijima, podsjeća Đorđe Vujatović, nije ništa novo. Toliko dugo traje da je mnogima postalo normalno. Međutim, takvo ponašanje je sada intenzivirano do te mjere da je stvorena atmosfera linča. Institucije kojima je to u opisu posla ne rade ništa na kažnjavanju vrijeđanja i govora mržnje, što je dovelo do toga da i sami građani preuzimaju takav obrazac ponašanja i smatraju da je ne samo slobodno, nego i poželjno napasti novinare. Vujatović ističe da ovo nije prvi put da ga je Dodik prozivao, ali da je na neki način bio najvidljivije, posebno u svjetlu svih događaja i političke krize, koja je kulminirala do te mjere da je kod građana izazvan čak i strah od izbijanja novog rata. Zanimljivo je, kako kaže, to što je Dodik u tom verbalnom napadu iskoristio svoju agendu tog dana, u kojoj je pozivao sve predstavnike srpskog naroda da napuste institucije BiH. Čudan je način na koji prema Vujatovićevom mišljenju vlast u RS, zapravo, koristi medije sa sjedištem u Federaciji BiH, a čije novinare istovremeno napada. „To je njegov sukob sa svim novinarima i medijima koje on ne kontroliše. Međutim, iako on javno napada medije iz Federacije, on u stvari voli i koristi te medije, jer za njegovu političku dugovoječnost su velikim dijelom krivi baš ti mediji. Oni prate svaki njegov korak i na taj način afirmišu njegove politike. Štaviše, znamo da vlasti u Republici Srpskoj neke dokumente koji “pale javnost” (zakoni, zaključci, odluke) prije dostave tim medijima, iako mnogi od njih nemaju ni dopisnike iz Banjaluke“, kaže Vujatović za Impuls. Nikoli Morači i Aleksandru Trifunoviću su početkom marta 2023. godine oštećeni parkirani automobili. Zbog razotrkivanja brojnih afera, odnosno kritičkog i profesionalnog odnosa prema političkoj i društvenoj situaciji ovih banjalučkih novinara, „poruka“ je bila potpuno jasna. Počinioca, međutim, nije otkrila ni policija ni tužilaštvo. Otkrio ga je sam Morača. Ipak, ni nakon dvije godine nije izveden pred lice pravde, niti su njegovi ili motivi eventualnih nalogodavaca poznati. „Otkrio sam lično ko nam je izgrebao auta i svoja saznanja proslijedio policiji, koja je počinioca uhapsila i on je priznao sve. U međuvremenu je podignuta optužnica, ali evo prošle su nedavno tačno dvije godine kako nije zakazano suđenje“, kaže Morača. Nije to bio jedini pritisak koji je ovaj novinar trpio proteklih godina. Prije dvije godine je bio u centru pravog skandala, kada su ga protivno svim pravnim normama isljeđivali policijski službenici, vršeći na njega pritisak da otkrije izvor informacija. Kada je to odbio, oduzet mu je mobilni telefon. A u policijskoj stanici, gdje je bio pozvan na informativni razgovor, faktički je tretiran kao osumnjičeni. Pritisci ga ipak, kaže, nisu ni zaplašili ni utišali. „Pritisci i prijetnje uvijek su na mene uticali da još više radim, da kopam ono što se kaže dublje. Što je pritisak veći i što su prijetnje učestalije, znaš da si blizu cilja“, kaže Morača za Impuls. Leglizacija nasilja Izgleda da su vlastodršci koji bi ućutkivali medije, ali i sve kritičare njihovog „lika i djela“, frustrirani činjenicom da ni formalizacija cenzure kroz zakonsku kriminalizaciju klevete nije urodila plodom. Bar ne u onoj mjeri u kojoj su očekivali. Uostalom, jasno je da je ućutkivanje svake kritike ili informacije koja ne ide u prilog političarima na vlasti i bio jedini motiv za izmjene krivičnog zakona RS kojim se kriminalizuje kleveta. U Udruženju BH novinari kažu da preciznih podataka o broju podnesenih krivičnih prijava protiv novinara po ovom osnovu nema, jer neka okružna tužilaštva, iz njima znanih razloga, ne žele dijeliti te podatke. Ipak, prema nezvaničnim saznanjima od ukupnog broja prijava oko 10 % se odnosi na novinare. Novinarka Sanja Vasković, urednica portala Spin-info iz Istočnog Sarajeva je vjerovatno prva imala tu čast da zbog navodne klevete bude pozvana i u policiju. Krivičnu prijavu protiv nje podnio je vlasnik fime „Mraz“ iz Pala, Mladen Kovačević. Ova prijava, po opštoj ocjeni pravnih stručnjaka i novinarske zajednice, primjer je klasičnog pritiska na novinare. „Kovačević je na sve načine pokušao spriječiti pisanje teksta o malverzacijama vezanim za rad njegove firme, odnosno firmi, te pritisku na radnike. Zvao je kolegu koji je prvobitno pisao tekst pa onda i mene, kada sam ga u sljedećem tekstu pomenula i to dva dana zaredom. Kada je vidio da nećemo odustati i da ćemo nastaviti profesionalno raditi svoj posao, mene je prijavio direktno policiji, što je koliko znam prvi slučaj u
INTERVJU MAJA SEVER: EU treba djelovati, nezavisni mediji su ključni za razotkrivanje korupcije i napredak BiH
Predsjednica izvršnog odbora Evropske federacije novinara (EFJ) i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever u razgovoru za Inforadar kaže da nema političke volje da se zaštiti kvalitetno novinarstvo u BiH, zbog čega nezavisni novinari mogu preživjeti i slobodno raditi samo uz pomoć izvan zemlje. Smatra da je važno poticati projekte koji omogućuju dugoročnu održivost medija, te finansijski jačati nezavisne novinarske kuće. “Uvijek je novinarstvo ključno, za demokraciju u svakoj zemlji i neovisni mediji ključni su za europske integracije i demokratske procese u BiH. Oni imaju ulogu čuvara demokracije – informiraju građane, nadziru rad vlasti, razotkrivaju korupciju i pružaju platformu za otvorenu debatu. Bez neovisnih medija, građani bi bili prepušteni propagandnim narativima političkih elita”, smatra Sever. U kontekstu rastuće političke represije u Republici Srpskoj, što mislite o budućnosti novinarskih sloboda u ovom entitetu i ima li EU odgovarajuće instrumente za suprotstavljanje takvim napadima na medije? SEVER: Novinarska sloboda u Republici Srpskoj sve je ugroženija. Nedavno uvedeni zakon o kriminalizaciji klevete i zakon o nevladinim organizacijama omogućuju vlastima da ciljano napadaju novinare i neovisne medije, označavajući ih kao “neprijatelje” ili “strane agente”. Takav zakonodavni okvir služi kao alat za gušenje kritičkih glasova i nameće ozbiljna ograničenja slobodi izražavanja. Novinari koji istražuju korupciju, zloupotrebu moći ili političke afere često su izloženi prijetnjama, sudskim procesima i ekonomskoj represiji, što dovodi do autocenzure. Europska unija ima određene mehanizme kojima može odgovoriti na ovakve pritiske. Može javno osuđivati napade na medije, uvjetovati financijsku pomoć napretkom u području slobode izražavanja, također podržavati neovisne medije kroz programe financiranja kvalitetnog novinarstva, ali strahujem koliko to zaista ima prespektive, jer vidimo kako se EU jasno opredijelila za povećanje sredstava za vojsku i ne znam koliko će biti zainteresirana za podršku kvalitetnom novinarstvu. Čak i kada EU reagira, zahtjeva ili očekuje, svjedočimo u Republici Srpskoj ignoriraju takve pritiske i umjesto približavanja europskim standardima biraju put dodatnog ograničavanja sloboda. Hoće li i ima li snage u takvim slučajevima, EU posegnuti za nekim konkretnim mjerama, uključujući sankcije protiv pojedinaca koji podrivaju medijske slobode… nisam baš sigurna. Vlast u Republici Srpskoj je kroz zakon o nevladinim organizacijama i kriminalizaciju klevete stavila metu na brojne medije i organizacije koje je prethodno označila kao “neprijatelje”. Koja je vaša poruka medijima, kako da se zaštite u ovoj situaciji? SEVER: Teško je reći kako se zaštititi. Često se osjećam kako smo nemoćni i kako zapravo samo pišemo priopćenja, upozorenja, a stvarno stanje na terenu jest sve teže. Osobno pokušavam biti u kontaktu s ljudima, pružiti neku ljudsku podršku i vidjeti može li se organizirati naka konkretna pravna podrška, ili zaštita. Mogu sad govoriti o važnosti solidarnosti i međusobnoj suradnji kako bi zajednički odgovorili na političke pritiske, ali svjesna sam da to nije dovoljno. No, nemamo izbora i nemamo druge nego se organizirati kroz profesionalna novinarska udruženja i sindikate i zajedno se boriti za neki sustav zaštite, pružati si pravnu podršku, te veću međunarodnu vidljivost. Sever: Novinarska sloboda u Republici Srpskoj sve je ugroženija Foto: Igor Kralj/PIXSELL/Arhiva Također, važno je iskoristiti mehanizme međunarodne zaštite, ako treba pravne postupke, izvijestiti europske institucije i tu nam je važna povezanost i trebamo koristiti platforme koje su i osnovane s tim ciljem a naša Europska federacija novinara dio je cijele priče. Nije lako, ali treba pronaći snage i ostati dosljedan u svom radu i ne podleći autocenzuri. Svaka autocenzura znači pobjedu onih koji žele ugušiti slobodu govora i kontrolirati medijski prostor. Obustava vanjske pomoći SAD-a sigurno će imati ozbiljne posljedice na medijski sektor u BiH, posebno na neovisne i istraživačke medije. Koliko će to utjecati na slobodu govora u BiH i korupciju? Treba li EU intenzivnije djelovati u ovoj situaciji? SEVER: Obustava američke pomoći je zapravo katastrofa, cijela mreža neovisnih medija temeljila je svoj rad na međunarodnoj pomoći, često američkoj. Na žalost to ponovo pokazuje ono što sam navela u prvom odgovoru da nema političke volje da se zaštiti kvalitetno novinarstvo u BiH, pa neovisni novinari mogu preživjeti i slobodno raditi samo uz pomoć izvan zemlje. Ova situacija mogla bi rezultirati zatvaranjem pojedinih redakcija, što bi dodatno oslabilo pluralizam medija i istraživačko novinarstvo, zaustavilo priče o korupciji i zloupotrebama vlasti. EU bi trebala prepoznati ovaj problem i osigurati dodatnu financijsku pomoć neovisnim medijima u BiH. Također, važno je poticati projekte koji omogućuju dugoročnu održivost medija, primjerice kroz razvoj modela pretplate i jačanje financijske neovisnosti novinarskih kuća. Koliko su nezavisni mediji u BiH bitni za EU integracije i demokratske procese? SEVER: Uvijek je novinarstvo ključno, za demokraciju u svakoj zemlji i neovisni mediji ključni su za europske integracije i demokratske procese u BiH. Oni imaju ulogu čuvara demokracije – informiraju građane, nadziru rad vlasti, razotkrivaju korupciju i pružaju platformu za otvorenu debatu. Bez neovisnih medija, građani bi bili prepušteni propagandnim narativima političkih elita, što bi ograničilo njihovu sposobnost donošenja informiranih odluka na izborima i sudjelovanja u političkom životu. EU integracije podrazumijevaju usvajanje europskih vrijednosti, među kojima je sloboda medija jedna od temeljnih. Stoga je ključno da EU aktivno podržava i štiti neovisno novinarstvo u BiH, kako financijski, tako i kroz svaki oblik podrške. Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u vezi sa slobodom medija u BiH, posebno s obzirom na pad sa 64. na 81. mjesto na Indeksu slobode medija? SEVER: Pad BiH na Indeksu slobode medija odražava pogoršanje situacije na terenu. Novinari su sve češće izloženi prijetnjama, tužbama i fizičkim napadima, dok politički pritisci na medije rastu. Ne postoje učinkoviti mehanizmi zaštite novinara, a neovisni mediji suočavaju se s financijskim problemima koji otežavaju njihov rad. Pratili smo problem s javnim medijskim servisima i jednostavno mediji u BiH vrte se u začaranom krugu iz kojeg im političari ne daju izaći. Kako osigurati bolju slobodu medija u BiH? SEVER: Bolja sloboda medija može se osigurati kroz pravne reforme, financijsku podršku neovisnim medijima i jačanje svijesti građana o važnosti slobodnog novinarstva. Potrebno je osigurati veću transparentnost vlasništva nad medijima, zaštititi novinare od političkih pritisaka i osigurati mehanizme za njihovu sigurnost. Bez neovisnih i slobodnih medija, BiH neće moći napredovati ni u demokratskom razvoju ni na putu prema EU. Zakonodavni okvir za medijske slobode u BiH je u stalnoj fazi čekanja. Šta konkretno, prema
Zakoni u Srpskoj stavljaju novinarima metu na čelo
BANJALUKA – Usvajanjem tzv. Zakona o stranim agentima, sloboda govora je ograničena još jednom građanima, medijima i organizacijama civilnog društva, a kroz istupe nosilaca vlasti postalo je jasno da je intenzivirana i sezona lova na novinare. Sa ovim se slažu brojni novinari i predstavnici opozicije sa kojima smo razgovarali, a koji smatraju da je proteklih dana, novinarima koji se usuđuju da kritikuju vlast i njihove postupke, stavljena meta na čelo. Oni smatraju da ovi zaostali zakoni, utemeljeni na prevaziđenim rješenjima, koje su poslanici vladajuće koalicije u Srpskoj na brzaka, bez čitanja i bilo kakvog kritičkog posmatranja, poslušno izglasali, nanose ogromnu štetu svima, pa i njima, jer bez slobodnih medija ni sami neće znati šta se dešava oko njih. Novinari kažu da su potreseni zbog unazađivanja našeg društva u koje se dala vlast opterećena korupcijom i sankcijama, te da strahuju zbog puta kojim se krenulo i koji prijeti da nas okrene u pravcu totalitarnih sistema u kojima se zabranjuje različito mišljenje. Da smo već krenuli u tom pravcu, vidjelo se i po tome što na ova pitanja nisu htjeli da odgovore predstavnici vladajuće većine. Ego dominira u javnom diskursu Đorđe Vujatović, dopisnik FTV-a i novinar portala Gerila, smatra da je nevjerovatno da ljudi koji sebe smatraju demokratama na svaki mogući način targetiraju stvarne čuvare demokratije – novinare i medije. „Sve što se napiše negativno njihov ego ne može da dozvoli. Medijski linč se vrši prema određenim medijima, a to nije demokratija“, naglašava Vujatović za CAPITAL. Kaže da se godinama vrše istraživanja da li stanovništvo misli da je u redu napadati novinare, što daje poražavajuće rezultate. „Narod vidi kako se njihovi politički lideri ophode prema novinarima i to bez ikakvih kazni, pa smatraju da je verbalni i fizički napad prihvatljiv“, zaključuje Vujatović. Podsjetimo, predsjednik RS Milorad Dodik na dan kad mu je izrečena presuda sa bine ispred Narodne skuptšine RS poručio građanima da kada vide kameru BN-a, okrenu glavu. Druge novinare i urednike prozivao je proteklih dana i lijepio im prizemne i vulgarne etikete koje nemaju nikakve veze sa njihovim poslom i profesionalnošću. Novinar BN televizije Milan Kovač tvrdi da ih zvaničnici često stavljaju u neprijatne situacije i često ne odgovaraju na njihova pitanja, iako oni pokušavaju profesionalno da obave svoj posao u korist javnosti. „Imali smo na desetine puta neprijatne situacije jer smo sa BN televizije, doživljavamo konstantno ometanje našeg rada“, rekao je Kovač za CAPITAL. Takođe, prije desetak dana savjetnik predsjednika Republike Srpske Branislav Okuka, osokoljen njegovim postupcima, napao je novinare u Narodnoj Skupštini RS tako što im se unosio u lice. Novinare BN TV-a, RTL-a i Al Jazeere fizički je spriječio da obavljaju svoj posao, a sam Dodik spriječio je eskalaciju. Smiljanić: Na meti uglavnom mediji koji pišu o stvarnim problemima i kriminalu Postupak Branislava Okuke, novinarka Al Jezeere Ljiljana Smiljanić ne karakteriše kao napad, nego događaj na ivici fizičkog obračuna. „Ovakvo ponašanje bilo koga, ne treba samo osuditi, već bi trebalo da i međunarodna udruženja reaguju. Ovakva situacija je neprihvatljiva. Na meti su uglavnom mediji koji pišu o stvarnim problemima i o potencijalnom kriminalu“, rekla je Smiljanić za CAPITAL. Tvrdi da je ovo znak novinarima da svoj posao rade dobro, i da tako treba da nastave. Dok se dešavaju izmjene Ustava RS, dešavaju se i stvari koje mogu da ostave i gore posljedice na građane Republike Srpske u budućnosti. „Na primjer, novo poskupljenje struje i arbitražna odluka o predmetu „Viaduct“ su stvari o kojima treba novinari da pišu, da ljudi znaju šta se stvarno dešava, a to mnogima smeta“, izjavila je Smiljanić. Narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Đorđe Vučinić za CAPITAL je rekao da targetiranje novinara i napad na nezavisne medije nije ništa novo i da to gledamo proteklih 20-ak godina. Naglašava da je ponašanje predsjednika RS stavljanje meta na čelo onima koji nisu pod šapom Milorada Dodika. „Time je pokazao da je spreman na sve da bi uništio slobodnu riječ, odnosno svaku riječ koja je protiv njega i njegovog kriminalnog režima. Ovo će proizvesti samo kontraefekat i neće uspjeti u zastrašivanju svih slobodnomislećih ljudi u Republici Srpskoj“, rekao je Vučinić. Mazalica: Ne znam zašto mene pitate Šef kluba SNSD poslanika i strastveni branilac svih ideja kojih se dosjeti njegov partijski šef Srđan Mazalica, na naša pitanja o targetiranju novinara i medija nije htio iznijeti svoje mišljenje i poručio nam je da pitamo ljude koji su upleteni u to. “Ne znam zašto mene pitate za takve stvari”, rekao je Mazalica. Sistem koji vlada u Republici Srpskoj ne podnosi različito mišljenje, odnosno neistomišljenike, rekao je Narodni poslanik u NSRS Ognjen Bodiroga. Kako tvrdi, takva atmosfera gradi se već godinama, kao i ponašanje saradnika i bliskih ljudi vladajućoj stranci prema nezavisnim ili opozicionim medijima. „Ako ste medij ili narodni poslanik koji ne misli isto kao oni, dobijate etiketu da ste izdajnik. Smeta im to što ima medija koji iznose stvari kakve jesu“, kaže Bodiroga. Na poziv CAPITAL-a predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić nije odgovorio, već je napisao da pošaljemo poruku, a kada smo mu je poslali sa pitanjima, više nije odgovarao. Da će ovaj zakon imati negativne posljedice ocjenjuju i u Delegaciji Evropske unije i Kancelariji specijalnog predstavnika EU u BiH. „Usvajanje tzv. Zakona o stranim agentima će se odraziti na demokratske vrijednosti i temeljne slobode, što predstavlja korak unazad“, kazali su u Delegaciji EU u BiH. Inače, novinari smatraju da je targetiranje novinara i medija zbog obavljanja svog posla, kao i uvođenje tzv. “Zakona o stranim agentima” samo je još jedan pokušaj zaustavljanja razvoja slobodnog i nezavisnog novinarstva, gušenja glasa naroda i suzbijanja bilo kakve kritike na račun nosilaca vlasti i donosilaca odluka koji se u svom poslu nisu posebno pokazali. Da pojasnimo, iza najvećeg broja nezavisnih medija, posebno portala, nalaze udruženja građana koji su njihovi osnivači. Podsjećamo, Narodna skupština RS je po hitnom postupku, dan nakon presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku kojom je osuđen na godinu dana zatvora i zabranjeno mu političko djelovanje na šest godina, donijela nekoliko zakona, među kojima i Zakon o posebnom registru neprofitnih organizacija. Samo nekoliko dana kasnije zakon je objavljen u Službenom glasniku RS, a ekspresno
Mediji u RS-u: Dodikove uvrede dokaz su da dobro radimo svoj posao
Uoči izricanja prvostepene presude pred Sudom Bosne i Hercegovine za neprovođenje odluka visokog predstavnika, Milorad Dodik se na mitingu u Banjaluci obratio pristalicama. Tom prilikom vrijeđao je institucije, visokog predstavnika, osporavao sud, a posebno je napao medije. Mete su odavno poznate, budući da Dodik godinama javno proziva, vrijeđa i etiketira nekoliko medija iz Republike Srpske. Ovoga puta fokusirao se na BN televiziju te portale Capital i Buka. Govoreći o tome gdje je išao novac Američke razvojne agencije USAID, Dodik je izjavio da su korisnici grantova bili navedeni mediji, koje vode, kako je rekao, „zlotvori“, „pijanci“ i oni koji se „kupaju tri puta godišnje“. Urednik portala Capital Siniša Vukelić za Media.ba kaže da se Dodikovi napadi mogu posmatrati iz više uglova, a jedan od njih je i činjenica da on očigledno prati sadržaje pomenutih medija. „Lijepo je znati da gospodin Dodik čita i prati šta portal Capital piše, i čast nam je što nas je u tom svjetlu prikazao. Zabrinuli bismo se da nas je pohvalio“, kaže Vukelić. Dodikova targetiranja, dodaje on, jasan su znak da mediji koji mu smetaju rade profesionalno, što ga očigledno najviše brine. „U protekla dva dana pomenuo je nekoliko medija, što pokazuje koliko ga oni nerviraju i koliko dobro rade svoj posao“, ističe Vukelić. Dodik izgubio kompas Glavni urednik magazina Buka Aleksandar Trifunović za Media.ba kaže da ovo nije prvi put da predsjednik Republike Srpske napada njihovu redakciju. „Bukom se bavi permanentno. Mi se bavimo onim o čemu on govori – funkcijom koju obavlja“, rekao je Trifunović. Dodiku savjetuje da, ukoliko smatra da su objavljeni tekstovi neprofesionalni, jednostavno uputi demanti i navede netačne navode. „Mi nikada nismo dobili demanti na ono o čemu pišemo, ali konstantno dobijamo uvrede“, dodaje Trifunović, komentarišući i Dodikovu izjavu da se „ne zna obući“. „On je odjednom postao i modni stilista“, ironično zaključuje Trifunović. Vladimir Trišić, vlasnik BN televizije, za kojeg Dodik tvrdi da već pet godina „ruši Republiku Srpsku“ i da je „zlotvor kojeg narod treba kazniti“, kaže da je njegova televizija navikla na sve od Dodika. „To traje već 13 godina – od psovanja majke, prijetnji, ucjena, pritisaka, verbalnih napada, pa do pokušaja da kupi BN televiziju“, ističe Trišić. Govori kako je Dodik na više načina pokušao preuzeti RTVBN, te da je prije nekoliko godina u prostorije televizije poslao poznatu voditeljicu javnog servisa kako bi se raspitala da li je Trišić voljan prodati BN. „Naravno, odgovorio sam negativno. Odmah je otišla.“ Vjeruje da je to jedan od razloga zašto je BN televizija konstantno etiketirana i označavana kao „izdajnička“. „Ponovo se nastavlja etiketiranje da smo strani plaćenici, ‘Marfijevci’, iako nikada u životu nisam sreo niti se čuo sa Marfijem. Zadnji put u američkoj ambasadi bio sam na zvaničnom prijemu 2016. godine, i od tada nisam kročio u taj prostor. Milorad Dodik to zna, ali svjesno pokušava da nas diskredituje u javnosti. Kada si ‘strani plaćenik i izdajnik’, valjda treba da budeš etiketiran i da te niko ne gleda“, govori Trišić. Prema njegovim riječima, Dodik napada sve koji ne idu po mišljenje u njegov kabinet. „Milorad Dodik je izgubio kompas, svjestan je svog odlaska i zato se danas ponaša kao ranjena zvijer. Ne bojimo ga se. Nastavićemo da radimo svoj posao i da budemo alternativa svim onim čestitim i dobrim ljudima koji ne misle kao on.“ Prijetnje shvatamo ozbiljno Novinarski posao nastaviće i redakcije Capitala i Buke, ali prijetnje i etiketiranja od najvišeg zvaničnika Republike Srpske shvataju ozbiljno. „Naravno da nam može zagorčati život – on je najmoćniji političar u Republici Srpskoj, ako ne i u cijeloj BiH“, svjestan je Vukelić. Zabrinut je što se ovakvim nasilničkim ponašanjem javnog dužnosnika šalje opasna poruka manjim medijima. „To može izazvati autocenzuru kod njih. Mi to nećemo uraditi. Smatramo da Dodik pokazuje nervozu i strah, te krivce za sve što se dešava vidi tamo gdje ih nema. Svi su mu krivi – mediji, opozicioni političari – samo on ne prihvata odgovornost za situaciju u Republici Srpskoj i šire“, kaže Vukelić. Dodikov potez vidi kao nedržavnički čin osobe koja nema kontrolu. Portal Capital, koji postoji već 18 godina, više puta je bio tužen od funkcionera SNSD-a, vladajuće koalicije i članova njihovih porodica. „Nikada nismo izgubili nijedan sudski spor. To je dokaz da dobro radimo svoj posao.“ „Targetiranje i poziv na javni linč shvatam ozbiljno“, kaže glavni urednik Buke. On najavljuje da će se obratiti nadležnim organima zbog prijetnji upućenih medijima. Posebno ističe da su napadi na medije pokazatelj očaja čovjeka koji konstantno targetira dva portala i jednu televiziju. „Čovjek koji ima toliko medija, resursa i bogatstva uporno proziva medije koji ne rade po njegovom diktatu i koji pišu istinu“, naglašava Trifunović. Vukelić smatra da Dodikova okupacija medijima proizlazi iz njegove sposobnosti da prepozna slobodne glasove u Republici Srpskoj – one koji se i dalje usuđuju da pišu ono što misle i prenose realno stanje. „Vrlo ih je malo i on želi da uguši i te posljednje tačke otpora – te mrvice koje su ostale u Republici Srpskoj, bilo da su to mediji, nevladine organizacije ili pojedinci koji nisu podlegli narativu koji on nameće. On želi da ih uništi“, zaključuje Vukelić. U sklopu svoje agende utišavanja kritičkih glasova, Dodik je kriminalizovao klevetu i predložio zakon o stranim agentima. Odluka novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa da ukine USAID dala je Dodiku novi povod i vjetar u leđa za obračun s rijetkim medijima koji kritički izvještavaju o političkoj, ekonomskoj i društvenoj situaciji u Republici Srpskoj. Izvor: Mediacentar/Slađan Tomić
Umbrella: Zakon o stranim agentima je udar na slobodu medija i civilnog društva
Banjaluka, 28.02.2025. – Udruženje Umbrella, koje okuplja 13 neprofitnih medija, izražava najoštriji protest povodom usvajanja Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, poznatog i kao Zakon o stranim agentima. Ovaj zakon predstavlja ozbiljan napad na slobodu izražavanja, nezavisno novinarstvo i rad civilnog društva u Republici Srpskoj, kao i kršenje osnovnih demokratskih principa i međunarodnih standarda ljudskih prava. Usvajanjem ovog zakona, vlasti uvode mehanizme pravnog i administrativnog pritiska na neprofitne organizacije i medije koji primaju sredstva iz inostranstva, proglašavajući ih „stranim agentima“. Time se vrši stigmatizacija i kriminalizacija rada organizacija koje se bave istraživačkim novinarstvom, ljudskim pravima, borbom protiv korupcije i zaštitom javnog interesa. Zakon uvodi niz restriktivnih i represivnih mjera koje ugrožavaju rad neprofitnih organizacija i nezavisnih medija, uključujući obavezu registracije u poseban registar i prijavljivanje svih finansijskih sredstava primljenih iz inostranstva, bez obzira na iznos ili izvor, široku i nejasnu definiciju „političke aktivnosti“, koja može obuhvatiti izvještavanje o temama od javnog interesa, kritiku vlasti i istraživačko novinarstvo, te biti korištena za zabranu rada organizacija, kao i inspekcijski nadzor i sankcije, uključujući mogućnost zabrane rada organizacija koje se ne pridržavaju novih pravila ili čije aktivnosti vlasti procjene kao „političke“. Osim toga, zakonom se uvode i novčane kazne i druge mjere koje mogu dovesti do zatvaranja organizacija, čime se direktno ugrožava sloboda izražavanja i pluralizam medija. Usvajanje ovog zakona nije samo administrativna mjera već je direktna priprema za obračun sa svim kritičkim glasovima u Republici Srpskoj. U najskorijem periodu možemo očekivati selektivnu primjenu zakona i represivne mjere usmjerene protiv medija, organizacija i pojedinaca koji kritikuju vlast. Članice Udruženja Umbrella iz Republike Srpske su sigurno na vrhu liste meta ovog zakona, budući da već godinama istražuju i objavljuju informacije o korupciji, zloupotrebama vlasti i kršenju ljudskih prava. Postoji opravdana bojazan da će ovaj zakon biti iskorišten za zastrašivanje, finansijsko iscrpljivanje i potencijalno gašenje neprofitnih medija i organizacija. Dodatni dokaz da vlasti planiraju brz i agresivan obračun sa kritičarima jeste i činjenica da je zakonom predviđeno da stupa na snagu već narednog dana od dana objave u Službenom glasniku. Ovakav hitan pravni postupak potvrđuje da je cilj vlasti da bez odlaganja započne sa primjenom represivnih mjera protiv neprofitnih organizacija i medija, čime se dodatno guši sloboda izražavanja i kritičkog mišljenja. Iskustva iz drugih zemalja, poput Rusije i Mađarske, pokazuju da je slična pravna regulativa korištena kao instrument za ućutkivanje novinara, nevladinih organizacija i aktivista. Presude Evropskog suda za ljudska prava već su jasno pokazale da su ovakvi zakoni nedemokratski, represivni i nespojivi sa osnovnim pravima, slobodama i vrijednostima Evropske unije. Ovaj zakon nema za cilj transparentnost, već gušenje kritičkog mišljenja i obeshrabrivanje svih organizacija i medija koji se bave javnim interesom. Kroz administrativne prepreke i finansijske sankcije, zakon će dovesti do samocenzure među novinarima i aktivistima jer će mnogi strahovati da će biti označeni kao „strani agenti“ samo zato što kritički izvještavaju o radu vlasti, umanjenja finansijske održivosti neprofitnih medija što može rezultirati njihovim gašenjem, te do gubitka poverenja javnosti jer će mediji i organizacije biti etiketirani kao „strani agenti“ što će ugroziti njihov kredibilitet i rad. Udruženje Umbrella poziva institucije Republike Srpske da preispitaju ovaj zakon i njegove posledice na slobodu izražavanja, medijske slobode i civilno društvo. Takođe, apelujemo na Evropsku uniju, Vijeće Evrope, Ujedinjene nacije i druge relevantne organizacije da hitno reaguju i izvrše pritisak na vlasti kako bi ovaj zakon bio povučen ili izmenjen u skladu sa evropskim standardima i međunarodnim pravom. Nezavisni mediji i civilno društvo nisu neprijatelji države, već su njen ključni korektiv, garant demokratskog poretka i glas građana. Udruženje Umbrella će nastaviti da se bori za očuvanje slobode izražavanja, prava na udruživanje i nezavisno novinarstvo, uprkos svim pritiscima i pokušajima da se uguši javna kritika i sloboda informisanja. Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal
Izmjene Krivičnog zakona FBiH povučene iz parlamentarne procedure
Zbog velikog broja amandmana prijedlog o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona vraćen na doradu. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) povukla je iz parlamentarne procedure Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH zbog velikog broja amandmana, javljaju mediji. Tu informaciju potvrdio Dennis Gratz, zastupnik Demokratske fronte (DF) u Predstavničkom domu Federacije BiH, koji je na svom nalogu na X-u napisao da su iz Vlade FBiH 35. min prije početka sjednice rekli da se izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH povlače sa dnevnog reda, te da zbog velike količine amandmana idu na dalju doradu. “S jedne strane mi je drago jer imamo problematičan pokušaj uvođenja cenzure kroz prijedlog člana 193 a. ali sam i tužan zbog dobrih rješenja koja se tiču na najugroženijih u našem društvu a to su žene”, rekao je Gratz, a prenosi N1info. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, o kojem se trebalo raspravljati danas na 17. sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, ranije su kritivali brojni novinari, predstavnici medijske zajednice i nevladinog sektora. Prema ovom prijedlogu, novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom do tri godine bi se trebao kazniti onaj “ko, neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj ličnog karaktera” bez pristanka osobe na koju se takvi dokumenti odnose. Iz Udruženja BH novinari je saopšteno da bi uvajanje ovakvog prijedloga, između ostalog, moglo ozbiljno ugroziti temeljne vrijednosti novinarstva i profesinalni rad medija, ali i legalizovati cenzuru kroz neproporcionalnu zaštitu privatnosti svih, uključujući i osobe na državnim i drugim javnim funkcijama, a koje su dobrovoljno pristale javno izložiti svoju privatnost i načine na koje obavljaju javne funkcije. Povučeni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH su kao udar na novinarstvo i uvođenje cenzure ocijenile i druge lokalne i međunarodne organizacije među kojima su Umbrella, Transparency International, Delegacija EU u BiH, Misija OSCE-a u BiH, Kuća ljudskih prava Banja Luka i drugi. O ovom prijedlogu se trebalo raspravljati i prošle sedmice, ali zbog usvajanja budžeta na sjednici nije se došlo do ove tačke dnevnog reda. Zastupnica Lana Prlić, koja je inicirala ove odredbe, naknadno je izjavila da je prijedlog “nesporazum” čija je namjera bila dobra i imala za cilj zaštitu žena. Danas je također “zbog tehničkih razloga” prekinut i direktan prenos sjednice federalnog parlamenta, što je iskritikovao zastupnik Gratz koji je na svom nalogu na X-u napisao: “Cenzura u svoj svojoj rakošnosti”. Danas bi se trebalo raspravljati i o Prijedlogu Zakonu o zaštiti nasilja u porodici i nasilja prema ženama, a ispred zgrade Federalnog parlamenta se okupila grupa građana i građanki koja je došla da podrži usvajanje izmjena u cilju zaštite žena od nasilja. Izvor: Klix.ba, N1 info, BHRT, MCOnline redakcija Fotografija: Screenshot/Predstavnički dom/YouTube/MCOnline redakcija