BEZ OZBILJNIH IZBORNIH PONUDA: U Šipovu, Nevesinju, Kalinoviku, Berkovićima i Srebrenici građani nisu birali promjene
BERKOVIĆI, KALINOVIK, NEVESINJE, SREBRENICA, ŠIPOVO – Ako je šta zajedničko opštinama Berkovići, Kalinovik, Nevesinje, Srebrenica i Šipovo, onda je to svakako činjenica da ni u jednoj od ovih pet opština u protekle četiri godine nije zabilježen napredak, kojim bi se lokalne vlasti mogle pohvaliti. Istovremeno, ako ste prije izbora posjetili i jednu od ovih opština, teško da ste mogli sresti stanovnika koji je bio zadovoljan kvalitetom života. Sve to, međutim, nije bilo dovoljno da se građani ovih nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština odluče da iskoriste svoje građansko pravo za promjenu vlasti na izborima. Iako su Berkovići i Srebrenica na izborima dobili nove načelnike, riječ je samo o personalnoj promjeni, jer na vlasti su ostale iste političke opcije, a u preostale tri pomenute lokalne zajednice nisu se čak ni takve promjene dogodile. Reklo bi se ipak iz različitih razloga, od opštine do opštine, ali nijedan od tih razloga svakako nije oduševljenje građana uslovima života, koje su im omogućile lokalne vlasti. Razlozi za “ne mijenjati ništa”, kreću se od situacije u Srebrenici gdje je kao i u prethodnim izbornim ciklusima umjesto borbe za kvalitetniji život, biračima nametnuta borba da na izborima mora pobijediti “naš” da ne bi pobijedio njihov, do loše ponude opozicije u pojedinim opštinama. Srebrenica: Ubjedljiva pobjeda Vučića i Dodikovog SNSD-a U Srebrenici su „probosanske“ stranke, na čelu sa SDA, doživjele izborni debakl. Dodikov SNSD je i u ovoj opštini, kao i u ogromnoj većini lokalnih zajednica u Republici Srpskoj, upisao ubjedljivu pobjedu. Miloš Vučić, zajednički kandidat „prosrpskih“ stranaka na čelu sa SNSD-om, osvojio je mandat načelnika opštine i to – ubjedljivo. Dobio je čak 5 095 glasova, skoro 70 odsto više od Hamdije Fejzića, za kojeg je glasalo 2 286 birača. To što je Miloš Vučić rođak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i „dođoš“ u Srebrenici, nije mu bio minus. Naprotiv. Podaci Centralne izborne komisije BiH svjedoče da je i u borbi za 21 odborničko mjesto u Skupštini opštine Srebrenica rezulatat takoreći preslikan. SNSD je osvojio 7, a SDA 4 mandata. Po 2 mandata su osvojile druge „prosrpske“ stranke: SDS, Ujedinjena Srpska i NPS Darka Banjca. Po jedno odborničko mjesto imaće Socijalistička partije Petra Đokića, te DNS Nenada Nešića, kao i dvije „probosanske“ stranke SDP BiH i Narod i pravda. Kao i prije četiri, osam, 12 godina… i na posljednjim lokalnim izborima u Srebrenici nije bilo istinskih izbora i sve se pretvorilo u etničko postrojavanje i razbrojavanje. Opet su se Srbi i Bošnjaci svrstali u dvije monolitne kolone, pogotovo kad su u pitanju izbori za načelnika. Bošnjaci su – izgubili. Kao i na ranijim lokalnim izborima, ni na ovim posljednjim, najmanje su odlučivali građani Srebrenice, oni koji zaista žive u ovom gotovo pustom gradiću. Njih je premalo, da bi mogli odlučivati. Računa se da u ovom gotovo pustom gradiću i u okolnim selima odistinski živi oko 2 000 ljudi, a na izborima je glasalo skoro 8 000, od ukupno upisanih 14 539 birača. Presudili su, dakle, kao i ranijih godina „gostujući birači“ – oni koji imaju lične karte s adresom u Srebrenici, a žive daleko od ovog grada. Ili kako su pisali mediji iz Federacije BiH, presudili su autobusi iz Srbije i nezainteresovanost bošnjačkih birača iz dijaspore za izbore u Srebrenici. A bilo je i „izbornog inženjeringa“. Bar tako tvrdi Alija Tabaković, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS. – MUP RS je otvorio posebno stanično odjeljenje u Skelanima, mjestu koje je na granici sa Srbijom, kako bi Srbijanci lakše vadili lične karte i tu je jasno da sve ovo radi sistem – rekao je Tabaković za Federalnu televiziju nakon izbora. Sve u svemu, Srebrenica je u mnogome slika i prilika lokalnih izbora u BiH, a naročito u Republici Srpskoj. A te izbore odlikuje predominacija etničkih narativa, u odnosu na lokalne teme, nesređenost i neažuriranost biračkih spiskova, izborni inženjering i uticaj lidera velikih stranaka na volju birača na lokalu. Nevesinje – mlaka opozicija bez šanse za uspjeh I pored toga što na kraju drugog mandata nema čime da se pohvali, osim da je broj onih koji svakodnevno iz Nevesinja odlaze na posao u Mostar udvostručen, aktuelni načelnik Milenko Avdalović je dobio i treći mandat na čelu ove nerazvijene opštine. Sa 3 757 glasova ili 54,99 posto glasova Avdalović, kandidat SNSD-a koga su podržali i tradicionalni koalicioni partneri ove partije, ubjedljivo je pobijedio glavnog konkurenta Strahinju Vujadinovića. Sa 2 851 glasom ili 41,29 posto podrške Vujadinoviću, kandidatu Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića, koga je podržala i Srpska demokratska stranka, mora se priznati da je postigao ipak solidan rezultat. U tome su saglasni svi koji znaju protiv kakve je partijske mašinerije, podržane entitetskom vlašću, ovaj mladi politički debitant ušao u izbornu trku. S druge strane, izuzetno nekvalitetna kampanja stranaka koje su ga podržale, kao i stanje u kome se nalazi nevesinjska opozicija, nikako mu nisu išle u prilog. Za razliku od prethodnih izbora, u Nevesinju su na izbore izašle samo dvije pomenute opozicione stranke. A o kakvom stanju u opozicionim redovima je riječ, najbolje ilustruje činjenica da je nekada vladajući SDS na ove izbore izašao bez izabranog predsjednika opštinskog odbora. U prilog rezultatu opozicije svakako nije išlo ni vidljivo izbjegavanje otvorene kritike lokalne vlasti i ćutanje o mnogim aferama koje potresaju ovu opštinu, a koje se vežu za tu vlast. Najbolji primjer je afera “sortirka”, koju je usred predizborne kampanje otvorio Nebojša Vukanović. Lider Liste za pravdu i red je javno prozvao načelnika odjeljenja za privredu ove opštine Milutina Samardžića, da je kao jedan od suvlasnika Zemljoradničke zadruge prodao mašinu za sortiranje krompira vrijednu oko 110 000 KM. Riječ je o mašini koja je donacija Vlade RS i opštine Nevesinje. Samardžić, čija porodica je vlasnik i firme koja se povezuje s brojnim sumnjivim javnim nabavkama ove opštine, jedna je od vodećih ličnosti lokalnog SNSD-a. Svakako da je i to uticalo na birače – pa je ovaj put na odborničkoj listi osvojio svega 263 glasa što je u poređenju sa 1 060 glasova na prethodnim izborima poražavajuće. Birači su, međutim, kaznili i lokalnu liderku opozicije Zagorku Grahovac, poslanicu Liste za pravdu
Nemali broj aktera afera u BiH koje su otkrili mediji završili su na crnoj listi Ministarstva finansija SAD-a
Svjetlo koje donose istraživački mediji u Bosni i Hercegovini je pomoglo da se otkriju mnogi slučajevi korupcije, a nemali broj aktera tih afera završili su na crnoj listi Ministarstva finansija SAD-a, izjavio je danas u Washingtonu Eldin Karić, direktor Centra za razoj medija i analize (CRMA) i urednik portala Žurnal, javlja izvještač Fene. On je to izjavio na četvrtoj godišnjoj konferenciji i dodjeli nagrada koju u Washingtonu organizira Transatlantska mreža lidera (TLN), a održava se pod motom američkog Udruženja profesionalnih novinara koje glasi: “Naša je dužnost kao novinara da bacimo svjetlo u mračne kutke vladinih tajni”. Karić kaže da to slikovito opisuje koliki značaj u društvu imaju istraživački mediji. – Svjetlo koje donose malobrojni, ali hrabri istraživački mediji u Bosni i Hercegovini je pomoglo da se otkriju mnogi slučajevi korupcije. Sjetimo se mračnog doba pandemije Covida kada su političke elite u Bosni i Hercegovini pokušale da totalno ukinu transparentnost i da nabavku opreme i medicinskih pomagala stave izvan sistema javnih nabavki, čime nisu samo ugrozili budžete institucija, nego su direktno ugrozili živote ljudi – rekao je Karić. Zahvaljujući malobrojnim ali hrabrim istraživačkim medijima, istakknuo je, otkriveni su brojni slučajevi zloupotrebe vlasti, a epilozi tih otkrivenih afera su osuđujuće presude i sudski procesi koji još uvijek traju. – Pitanje transparentnosti, odnosno netransparentnosti, jedna je od glavnih tema ove konferencije na kojoj aktivno učestvuje i Centar za razvoj medija i analize. Smatramo da je pitanje transparentnosti osnovni princip u borbi protiv korupcije i zloupotrebe vlasti. Nažalost, netransparentnost i korupcija ne samo da uništavaju i siromaše društva, nego i ubijaju ljude. Svjetlo koje donose istraživački mediji u Bosni i Hercegovini je pomoglo da se otkriju mnogi slučajevi korupcije, a nemali broj aktera tih afera završili su na crnoj listi Ministarstva finansija SAD-a – zaključio je Karić. Tatjana Udovičić, program menadžer Centra za razvoj medija i analize, ističe da online magazin Žurnal i Centar kao njegov osnivač i izdavač, već punih 15 godina djeluju s istim ciljevima, vrlo jasnim i nedvosmislenim: boriti se protiv korupcije koja devastira Bosnu i Hercegovinu i jačati istraživačko novinarstvo u interesu javnosti. – Iza nas je na stotine istraživanja, snimljenih dokumentarnih filmova, sedam nagrada EU za najbolja istraživanja o korupciji u BiH i regionu istaknula je. Smatra da sama tema panela na kojem je učestvovala, “Tržišta i mediji”, za nekog ko dolazi iz BiH, pa još i iz istraživačkog medija, “na prvu loptu” izaziva pitanja: Koje tržište? Zar mi uopšte imamo tržište? I za koje i kakve medije? Vrijednost bh. tržišta se procjenjuje na oko 45 miliona eura, spram 360 miliona u Hrvatskoj, iili 320 miliona eura u Srbiji. A 60 posto oglašivačkih budžeta se troši na tradicionalno TV oglašavanje, mahom zabavnih sadržaja, komercijalnih proizvoda. – Jasno je da u ovakvim okolnostima istraživački mediji nemaju tržišnu poziciju. Ali zato imaju slobodu koja nema cijenu, slobodu da istražuju i otkrivaju najveće probleme bh. društva – zaključila je Udovičić. federalna.ba/Fena
BIRAČI ODABRALI SNSD: Fotelje zagarantovane i nakon afera
Kandidatura Brdara za načelnika Kozarske Dubice, ustalasala je odnos stranke Darka Banjca sa SNSD-om GRADIŠKA, KOZARSKA DUBICA, ČELINAC, GLAMOČ, DRVAR – SNSD je ubjedljivo pobijedio u trci za (grado)načelniče mandate i lokalne parlamente u Gradišci, Kozarskoj Dubici i Čelincu, kao i dvije opštine u Federaciji BiH, Glamoču i Drvaru, koje su bile predmet naše analize. Najveća partija u Srpskoj tako je zadržala trenutne pozicije u pomenutim mjestima, u kojima ne bi trebala imati problem ni sa formiranjem skupštinskih većina. Adžić i SNSD ubjedljivi u Gradišci Stanovnici Gradiške izašli su na birališta 6. oktobra u približno istom broju kao i prije četiri godine, a gotovo identično su i glasali, iako je izborna trka za prvog čovjeka pomenutog grada bila nešto zanimljivija zbog postojanja tri kandidata. Zoran Adžić osvojio je treći mandat a njegov SNSD “odbranio” uvjerljiv broj odbornika – 11, koliko su osvojili i 2020. godine. Novi-stari gradonačelnik Gradiške osvojio je 11.854 ili 51,38 odsto glasova, dok je njegov doskorašnji partijski kolega Željko Sladojević kao nezavisni kandidat dobio povjerenje 6.615 ili 28,67 odsto birača. Radislav Dončić, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao kandidat opozicionog Narodnog fronta završio je na trećem mjestu sa 4.600, odnosno 19,94 odsto glasova. Imajući u vidu da je u referendumskoj atmosferi 2020. godine Adžić osvojio 14.687 ili 64,49 odsto glasova a kandidat SDS-a i PDP-a Mirko Samardžija 8.088 ili 35,51 odsto glasova, jasno je da je Sladojević “otkinuo” dio glasova i od vlasti i od opozicije. Kada je u pitanju borba za lokalni parlament, pored 11 SNSD-ovih odbornika, samo je još NPS Darka Banjca osvojio tri, dok su ostale parlamentarne stranke morale da se zadovolje sa jednim ili dva. Opozicione stranke sa republičkog nivoa su sa pet mandata (tri SDS-a i dva PDP-a) iz 2020. godine “pale” na četiri, po dva SDS-a i Narodnog fronra. PDP i i lista Nebojše Vukanovića Za Pravdu i red osvojile su svega 340, odnosno 434 glasa. SNSD-ovi koalicioni partneri su takođe zadržali isti broj mandata, 13, uz nekoliko promjena snaga unutar tog bloka. Pomenuti NPS, koji nije postojao na prethodnim lokalnim izborima osvojio je tri mandata, dok je Ujedinjena Srpska pala sa pet na dva mandata. DEMOS i DNS su osvojili po dva, izgubivši jedan u odnosu na 2020. godinu, SPS je zadržao dva, a SP povećao sa jednog na dva mandata. Mandat koji pripada odborniku nacionalnih manjina ponovo je pripao Stanislavu Kozminčuku. Jedina značajnija promjena jesu dva mandata SDP-a, koji prije četiri godine nije ni učestvovao u borbi za ulazak u parlament Gradiške. Adžić je nedavno saopštio da je koalicija okupljena oko SNSD-a ponovo osvojila ubjedljiv broj mandata te da će prva redovna sjednica, na kojoj će biti formirana nova-stara skupštinska većina, biti održana isti dan kada Centralna izborna komisija BiH dodijeli sertifikate novoizabranim odbornicima. Nedavno završeni izbori pokazali su da stanovnici Gradiške nisu zamjerili rukovodstvu grada davanje sumnjivih poslova “prijateljskim” kompanijama, javnim nabavkama na kojima su pobjeđivali podobni, ali i poslovima za članove porodice najviših funkcionera grada. Burno u Kozarskoj Dubici Dok pojava trećeg kandidata u Gradišci nije donijela mnogo uzbuđenja niti dovodila u pitanju Adžićevu pobjedu, kandidatura NPS-ovog Dragan Brdara za načelnika Kozarske Dubice, ustalasala je odnos stranke Darka Banjca sa SNSD-om, koji je takođe imao kandidata, Igora Savkovića. Ispred opozicionog SDS-a kandidovan je Nikola Zlojutro. Baš kao i u Gradišci, i rezultat izbora u Kozarskoj Dubici je pokazao da su opozicione stranke koje u Narodnoj skupštini RS čini kvartet SDS-PDP-NF-Za pravdu i red, potpuni autsajderi te da se istinska borba za glasače odvija unutar vladajućeg bloka. Iako partneri na nivou Srpske, NPS i SNSD u Kozarskoj Dubici, koja je i mjesto nastanka partije koju vodi Darko Banjac, vodili su oštru borbu za svaki glas, a isto su pokazali i sami rezultati glasanja. SNSD je zadržao poziciju prvog čovjeka ove opštine, i pored turbulentnog mandata prethodnog načelnika Radenka Reljića, koji je u jednom momentu, zajedno sa nekoliko odbornika SNSD-a, i otkazao poslušnost partiji Milorada Dodika iz koje je privremeno bio i isključen a protiv njega pokrenuto više istraga zbog zloupotrebe službenog položaja. Da su stvari “popeglane” pokazali su nedavni izborima, na kojima je on bio nosilac odborničke liste SNSD-a. Reljić je 2020. osvojio 6.005 ili 58,24 odsto glasova a kandidat SDS-a i PDP-a Pero Karan 4.306 ili 41,76 odsto. Četiri godine kasnije, SNSD-ov Igor Savković dobija povjerenje 4.892 ili 44,66 odsto birača, NPS-ov Dragan Brdar 4.635 ili 42,32 odsto glasova a SDS-ov Nikola Zlojutro 1.426 ili 13,02 odsto glasova. Borba za lokalni parlament je pokazala da u Kozarskoj Dubici gotovo da postoje samo dvije stranke, jer su od 27 mandata, SNSD i NPS osvojili 21. SNSD će u narednom skupštinskom sazivu imati 11, a NPS jedan manje. Vodeća partija je tako povećala rezultat za dva odbornika, dok su Banjac, Brdar i ekipa dokazali da su sa sobom u NPS, koji nije postojao na prethodnim izborima, prevukli čitavo članstvo i simpatizere DNS-a, koji je 2020. osvojio osam, a na prethodnim izborima ostao bez ijednog mandata, isto kao i DEMOS, još jedna partija nastala cijepanjem DNS-a. SDS i PDP, kao jedine opozicione stranke koje su se utkrivale za lokalni parlament, pale su sa šest mandata iz 2020. (po tri za obje stranke), na tri (dva SDS i jedan PDP). Mandat prije četiri godine osvojila je SDA, dok je isto učinila, kao dio koalicije “Zajedno” i na izborima 6. oktobra ove godine. SP je zadržao dva mandata, dok je NDP, koji je u aktuelnom sazivu imao jednog predstavnika, ostao ispod cenzusa. Još uvijek aktuelni načelnik Kozarske Dubice Radenko Reljić osvojio je najviše glasova od svih kandidata koji su učestvovali u trci za lokalni parlament, što govori u prilog tome da ni njemu sugrađani nisu zamjerili brojne afere ali i zvaničnu istragu koja se trenutno vodi protiv njega. O sastavu skupštinske većine još uvijek se nije javno govorilo. Pružanje ruke između predstavnika SNSD-a i NPS-a omogućio bi široku podršku novoizabranom načelniku, dok bi eventualni sukob pomenutih partija označavao vrlo turbulentne četiri godine i skupštinsku većinu “na staklenim nogama”. Gligorić i SNSD još ubjedljiviji u Čelincu U Čelincu ubjedljivu pobjedu ponovo su odnijeli novi-stari načelnik Vlado
IZBORNI POST FESTUM: Šta reći nakon što je Berilo pobijedio iz pritvora?!
Stari Grad – ostao Čengić, Tuzla – ostao Lugavić, Vlasenica – ostao Kraljević, Trnovo – ostao Berilo. Promjene samo u Novom Sarajevu. Gradonačelnica postala načelnica STARI GRAD, NOVO SRAJEVO, TRNOVO, TUZLA, VLASENICA – Kada sve analizirate, preokrenete, uporedite brojeve, statistike, raznorazne prognoze, najveće iznenađenje i slobodno se, na žalost može reći pobjednik lokalnih izbora u BiH je Ibro Berilo, novi – stari načelnik općine Trnovo. Analizirali smo zatim još i općine Stari Grad, Novo Sarajevo, Tuzlu i Vlasenicu. Na čelu općine samo jedna promjena. No, idemo redom. Stari Grad Sarajevo: Uvjerljivi Čengić Kandidat SDP-a Irfan Čengić proglasio je pobjedu u utrci za načelnika sarajevske općine Stari Grad. Njegov protukandidat je bio Dženan Selimbegović iz SDA, kao i na prethodnim vanrednim izborima u ovoj općini. – Hvala ljudi na povjerenju i još jednoj ubjedljivoj pobjedi. Voljom naroda nastavljam služiti Starom Gradu. Vodili smo čistu, pozitivnu kampanju, kampanju o budućnosti, o Starom Gradu, o nama, a ne drugima. U kampanji sam govorio o urađenom i planovima za naredne četiri godine koje od sutra već krećemo realizovati – izjavio je Čengić. Naveo je kako je dokazao “da se može pobjediti samo sa radom i kontaktom sa ljudima. Nisam imao niti jedan intervju, gostovanje, izjavu, debatu, podcast, reakciju ili pojavu u medijima”. – Nisam govorio o protivnicima jer nisu vrijedni spomena. Još jednom su pokazali da su loši političari i još gori ljudi, što su ljudi Starog Grada i prepoznali – dodao je on. Inače, Čengić je, može se reći, novi – stari načelnik ove sarajevske općine, na čije je čelo došao u novembru 2023. nakon što je opozvan dotadašnji dugogodišnji načelnik Ibrahim Hadžibajrić. Inače, ovogodišnji lokalni izbori bili su prvi na kojima se Hadžibajrić, koji je decenijama vladao općinom nije mogao kandidirati. On je u pritvoru zbog optužnice za organizirani kriminal još je uvijek u pritvoru. Tokom ljeta na osnovu prvostepene presude Općinskog suda u Sarajevu (krivično djelo povreda prava iz radnog odnosa) dobio je šest mjeseci zatvora i zabranu obavljanja načelničke pozicije 4 godine. Tako je karijera jednog od najdugovječnijih načelnika u BiH dobila i svoj (prvi) sudski epilog. O zloupotrebama, kriminalu, koruptivnim radnjama bivšeg načelnika Starog Grada napisano je već hiljade stranica, a Interview.ba se u tekstu „SKY SE SPUSTIO NAD STARI GRAD: Hadžibajrićev put od tradicije do zatvora“ posebno bavio rezultatima akcije „Start“. U akciji, koja je izvedena u maju prošle godine Hadžibajrić je uhapšen, a zajedno s njim se za organizirani kriminal i zloupotreba u višemilionskim iznosima tereti više od deset fizičkih i pravnih osoba. Za dvije osobe izdata je potjernica. Tako je pred Čengićem puno posla. Prije svega na sanaciji opasnosti koji prijete mještanima naselja na entitetskoj crti u podnožju Trebevića. Bukvalno se birališta nisu ni zatvorila, a na žalost još su se tražile žrtve nezapamćenih poplava u Jablanici, Čengića je zatekla vijesti i o mogućoj kataklizmi koja prijeti zbog nelegalne izgradnje i sječe šume na Trebeviću. Ovih dana „lopta“ se izjavama i odlukama s Kantonalnom upravom civilne zaštite Sarajevo, koja je u petak 1. novembra u sumrak izdala naredbu o hitnom evakuiranju stanovnika Širokače. Čengić tvrdi da za ovu odluku nije znao. Noć je proveo s uznemirenim mještanima. Novo Sarajevo: Tijesna pobjeda Benjamine Karić Zanimljiva se bitka vodila između kandidatkinje SDP-a Benjamine Karić i kandidata Stranke za BiH Muamera Bandića. Pobjedu je odnijela aktuelna gradonačelnica Karić i to zahvaljujući nešto manje od 2 posto birača koji su se odlučili za nju. U izbornoj noći Karić i SDP odlučili su promptno proglasiti pobjedu, premda kiselih lica i neuvjerljivog izraza. Neki koji su u tom momentu bili u sjedištu SDP-a tvrde da u tom momentu nije bilo argumenata da se pobjeda proglasi. Na kraju je, po svemu sudeći presudilo glasačko tijelo trećeg kandidata, također povratnika Nedžada Koldže, koji se umjesto za SDA, čiji je načelnik bio u nekoliko mandata, ovoga puta kandidirao u ime stranke Naprijed BiH. U Novom Sarajevu posebno je iznenađenje dobar uspjeh kandidata Stranke za BiH i činjenica da Benjamina Karić nije tako glatko odnijela pobjedu. Njena kampanja, tvrde analitičari, bila je sporna iz nekoliko razloga. Bila je u prednosti jer je u funkciji gradonačelnice obilazila škole, vrtiće, davala obećanja, donosila donacije. – Bit ću potpuno iskrena kada je u pitanju kandidatura za načelnicu Novog Sarajeva. Nadležnosti općine su mnogo šire, a budžet je duplo veći nego budžet Grada Sarajeva. Svi znamo da je načelnička pozicija mnogo “konkretnija” po pitanju terenskog posla, operativnija je, jednostavno rečeno – “odriješene” su mi ruke za projekte u općini, za koju smatram da ima mnogo potencijala, ali i brojna, dugogodišnja neriješena pitanja – govorila je prije izbora. Poslije izbora, obećala je uradit će sve da Vilsonovo šetalište zatvori za saobraćaj, posvetit će se da Novo Sarajevo postane najčišća sarajevska općina, nastaviti s obnovom fasada i proširenjem parking mjesta. Bit će izgrađen novi pješački most iza DZ „Omer Masić“, te uređen i most Ars Aevi, izgrađena južna tribina stadiona Grbavica, sanirana komunalna mreža. U njenom će mandatu, stoji u obećanjima, svako naselje imati vodu, struju i kanalizaciju. U obećanje je navela gradnju novih vrtića, igrališta, obnovu škola, te izgradnju dugoobećavanu školu u Pofalićima. Dr. Hasan Tanović, koji je vodio općinu u prethodne četiri godine, tokom mandata izgubio je povjerenje Trojke, čiji je kandidat bio i odlučio da se vrati svom poslu ortopeda. Nije više u politici. Trnovo: Načelnik ne možeš biti ti Orilo – gorilo, opet Ibro Berilo, pisali smo prije izbora. Kandidat Stranke demokratske akcije rezultate je dočekao u pritvoru, zbog sumnje u organiziranu korupciju i kriminal. Pobjedio je ubjedljivo protukandidata SDP-ovog Bajru Lindova. Berilo je osvojio 78,23 posto glasova. Berilo je 2. novembra nakon tri mjeseca pušten iz pritvora, baš kao i njenoga pomoćnica Nađa Milišić, te vlasnik vlasniku firme Lok-pil d.o.o. Adis Mulaosmanović. S njima je u akciji Incitat” uhapšena i Edina Džigal, kojoj su izrečene mjere zabrane. Trojac koji je bio u pritvoru osumnjičen je za organiziranu korupciju u sektoru gradnje i pranja novca, te za udruživanje radi činjenja krivičnih djela i to zloupotreba položaja ili ovlaštenja i pranje novca. Berilo se sumnjiči da je s općinskim suradnicima mijenjao regulacijske planove u korist investitora da bi gradili objekte na Bjelašnici, na državnom zemljištu koje je pod privremenom zabranom raspolaganja,
ŽIVOT NAKON IZBORA U pet hercegovačkih gradova koje smo analizirali dogodile se samo kozmetičke promjene
MOSTAR, ŠIROKI BRIJEG, ČAPLJINA, LIVNO I POSUŠJE – Nedavno održani lokalni izbori u Bosni i Hercegovini nisu donijeli veće promjene. Uglavnom ćemo u svim gradovima i općinama gledati poznate face, rijetki su se odrekli funkcije načelnika ili gradonačelnika osim ako su morali, no stranke koje su bile na vlasti u velikom postotku su se i zadržale. Mostar je i ovaj put bio u fokusu, no za razliku od proteklih izbora koji su bili održani izvanredno mimo regularnog datuma, ove godine su izbori održani kada i u ostalim gradovima. Na čelu grada u protekle četiri godine bio je Mario Kordić (HDZ). Iako se u Mostaru gradonačelnik ne bira direktnim putem nego u Gradskom vijeću pa načelno svih 35 novoizabranih vijećnika može postati gradonačelnik/ica, zahvaljujući dobrom rezultatu HDZ-a izgledno je da će Mostarci još četiri godine gledati Marija Kordića kao gradonačelnika koji je i pojedinačno osvojio veliki broj glasova. Kordić je osvojio 11.165 glasova od ukupno HDZ-ovih 16.664. Uz potencijalnog gradonačelnika, HDZ će biti najjača stranka u novom sazivu Gradskog vijeća, a odmah iza njih je i SDA što će izvjesno biti nova-stara koalicija u Gradu na Neretvi. Iako su izbori 2020. donijeli povratak demokratskih procesa, mnogi problemi, poput nelegalne gradnje, sporne solaromanije na brdima oko grada, netransparentnog trošenja sredstava i deponije Uborak, ostaju neriješeni. Zadnji put kada su Mostarke i Mostarci ‘normalno’ izišli na lokalne izbore bilo je prije 16 godina. Pred lokalne izbore uredno održane 2008. godine, nitko nije mogao ni pomisliti… Široki Brijeg i Čapljina imaju zajedničku podudarnost na ovim lokalnim izborima, a to je da su s mjesta gradonačelnika otišli ljudi koji su se na toj funkciji nalazili u više mandata. Naravno, kao i u ostalim mjestim njihove stranke su ostali na vlasti pa je tako Vidića u Čapljini zamijenila Iva Raguž, dok je Miru Kraljevića u Širokom Brijegu naslijedio Ivo Pavković. Njihovi nasljednici su mlađe stranačke snage, a ostaje za vidjeti kako će se nositi s problemima i izazovima kojih zasigurno ne manjka u oba grada. Višemjesečna unutarstranačka previranja rezultirala su time da Miro Kraljević neće više biti kandidat za gradonačelnika Širokog Brijega, dok njegov stranački kolega iz Čapljine Smiljan Vidić odlazi na neslavniji način. Unatoč visokom standardu života, Široki Brijeg i dalje nema funkcionalan pročistač otpadnih voda, a kanalizacija nije dovršena, iako su projekti pokrenuti još 2018. godine. Dugogodišnji gradonačelnik Miro Kraljević i predsjednik Gradskog vijeća Vinko Topić još ranije najavili su povlačenje nakon izbora 2024. godine, no iza sebe ostavljaju mnoga neispunjena obećanja. Revizorska izvješća ukazala su na nepravilnosti u financijskom poslovanju, osobito u upravljanju proračunskim sredstvima i javnim nabavama. HDZ će biti dominantna stranka i u Gradskom vijeću. Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH, bilježi uspješan rast privatnog sektora i visoki standard života. Ipak, lokalna vlast na čelu s dugogodišnjim gradonačelnikom… Dugogodišnji gradonačelnik odlazi s funkcije ostavljajući iza sebe mandat obilježen aferama i optužnicama. Tijekom svoje vladavine, Vidić i njegov bliski suradnik optuženi su za zlouporabu položaja i ovlasti. Optužnica se odnosi na nezakonito stjecanje imovinske koristi u razdoblju od 2011. do 2015. godine. Vidićev odlazak dolazi u trenutku kada je njegovo upravljanje gradom pod velikim upitnikom, dok lokalna zajednica čeka na epilog pravnih procesa protiv njega. No, izbori za gradsko vijeće prema trenutnim rezultatima puno su zanimljiviji i pokazuju jedan novi trend. Prema trenutnom stanju stvari, HDZ u Čapljini gubi ne samo dominantnu većinu kakvu je imao, nego gubi i prostu većinu u Gradskom vijeću. U Vijeće ulaze, uz HDZ, također i Čapljina u srcu, SDA, Pokret HUM, HDZ 1990 te HRS i SDP. Teško očekivati da će čapljinska oporba biti ujedinjena, no prema još uvijek neslužbenim podacima zajedno imaju više Višegodišnji gradonačelnik Čapljine Smiljan Vidić definitivno odlazi s te pozicije nakon ovih lokalnih izbora. Na čelu grada bio je više mandata, no njegov opus prvog čovjeka Čapljine obilježile su… Suprotno od čapljinskog i širokobriješkog primjera su Posušje i Livno. Općinu Posušje i grad Livno u naredne četiri godine vodit će iste osobe, odnosno Ante Begić kao načelnik Posušja te Darko Čondrić kao gradonačelnik Livna. Livno se u proteklom mandatu suočavalo s političkim previranjima, gdje je Gradsko vijeće ostalo bez rukovodstva na pola mandata, a mjesecima nije moglo formirati većinu. Oporbeni političari oštro kritiziraju rad gradske uprave, ističući brojne propuste, uključujući nedonošenje Statuta Grada i nepravilnosti u javnim nabavama, što je dovelo do lošeg upravljanja gradskom imovinom. Posebno su istaknuti problemi u školstvu i neriješeni infrastrukturni izazovi u lokalnim zajednicama poput Ljubunčića. Ured za reviziju je u srpnju 2024. izvijestio o brojnim nepravilnostima, uključujući nerealiziranih 16 preporuka, čime je dodatno naglašeno loše upravljanje u gradskoj administraciji. Grad Livno jedna je od onih sredina u Bosni i Hercegovini koja se može ‘pohvaliti’ složenom političkom situacijom. Da ne bude izuzetak ni ovaj put, Gradsko vijeće je na pola mandata ostalo bez… Darko Čondrić je zabilježio porast glasova u odnosu na prethodne izbore, a ovaj put je u političkoj utakmici pobijedio Matu Vukadina iz HDZ 1990. Unatoč činjenici da imaju gradonačelnika, bit će zanimljivo u vijećničkim klupama. Prema rezultatima koje je SIP objavio razlika je samo u oko 300 glasova, pa će te dvije najjače stranke u Livnu biti skoro podjednake u Gradskom vijeću. Za posuškog načelnika Begića ovi izbori su bili formalnost gdje je samo i službeno potvrdio svoj novi mandat budući da nije imao protukandidata. Nova vlast u Posušju, nakon pobjede 2020., suočila se s kritikama zbog neispunjenih obećanja, uključujući izgradnju vodovodne mreže, autobusnog kolodvora i pročistača pitke vode. Oporba posebno kritizira fokus na nogometni klub HŠK Posušje, dok ključni infrastrukturni projekti stagniraju, poput kanalizacije i nedostatka prostornog plana. Revizori su otkrili nepravilnosti u financijskom poslovanju, uključujući loše upravljanje dugom i nepoštivanje zakona o javnim nabavama. Načelnik Ante Begić pohvaljen je za dobar PR, ali se suočava s optužbama za nedostatak transparentnosti i neaktivnost na rješavanju gorućih problema. Nova općinska vlast u Posušju nakon pobjede na izborima 2020. godine obećavala je svašta. Između ostaloga na izbornim obećanjima našla se izgradnja vodovodne mreže u cijeloj… Kao i ostalim hercegovačkim općinama i gradovima, HDZ je prošao odlično. U Posušju su dobili 3.143 glasova, a
BEZ IZNENAĐENJA: Zašto su čelnici Zenice, Novog Grada, Ilidže i Kaknja obnovili mandate?
Pobjedu u Hadžićima ostvario je Ejubovićev stranački kolega Eldar Čomor. Jesu li Kasumović, Muzur, Efendić i Bajtarević imali lošu konkurenciju ili je posrijedi nešto drugo ZENICA, ILIDŽA, NOVI GRAD SARAJEVO, KAKANJ – Zašto će Zeničani ponovo dočekati neizvjesnu grijnu sezonu i da li će Tužilaštvo ZDK procesuirati prijave o nezakonitim regulacionim planovima i gradnji? U četiri lokalne zajednice, Zenica, Ilidža, Novi Grad (Sarajevo) i Kakanj, aktuelni načelnici Fuad Kasumović, Nermin Muzur, Semir Efendić i Mirnes Bajtarević obnovili su mandate. Možda bi mandat obnovio i dvodecenijski načelnik Hadžića Hamdo Ejubović da se kandidovao. No, on je odlučio da mu je 20 godina „načelnikovanja“ ipak dovoljno. Na lokalnim izborima pobijedio je njegov stranački kolega Eldar Čomor. U utrci za prve ljude ovih lokalnih zajednica ubjedljivo su pobijedili svoje protukandidate. Razlozi su višestruki. Moguće ih je tražiti u nedovoljno dobroj konkurenciji. ZENICA Fuad Kasumović (BHI – KF) na ovim lokalnim izborima, prema podacima CIK-a, dobio je ukupno 19.272 glasa. Njegov protukandidat Spahija Kozlić (SDA) dobio je 16.356 glasova. Kasumović je, tako, uspio izboriti treći gradonačelnički mandat zaredom. Međutim, za razliku od 2020. godine kada je dobio 32.935 glasova, vidljivo je da mu se rapidno smanjuje biračko tijelo. Kako god, Zenica je posve demokratskim putem dobila novog/starog gradonačelnika koji je, prema podacima Istinomjera, u periodu između 2020. i 2024. ispunio tek četvrtinu od ukupno 21 obećanja koliko je dao. Budući da je gradonačelnik od 2016. godine, Kasumović nosi najveću odgovornost za situaciju u Zenici koja je u ingerenciji Grada. Fokus je u tekstu , objavljenom i na Mapi istraživačkih sadržaja u Bosni i Hercegovini, ukazao na niz problema koje tište ovaj grad, od neizvjesnosti po pitanju gradskog grijanja pa sve do nezakonitih regulacionih planova i gradnje. Tužilaštvo ZDK vodi istragu protiv 12 osoba zbog nezakonitih izmjena regulacionih planova, a na osnovu prijava Pokreta za preokret. Tokom protekle izborne kampanje Kasumović se nije baš trudio da građanima obeća nešto konkretno, opipljivo. Kampanja mu je uglavnom obilježena prozivkama na račun protukandidata i stranke SDA, koje je, između ostalog, optuživao da birače kupuju za nekoliko kilograma brašna ili za litru ulja ili kafe, dok je svom oponentu Kozliću jednom prilikom uzvratio: „Ja ne znam govoriti ćirilicom.“ HADŽIĆI Još početkom godine objelodanjeno je da Hamdo Ejubović (SDA), koji je bio načelnik Hadžića pune dvije decenije, više neće ići u utrku za pvrog čovjeka ove općine. Na ovoj funkciji Ejubovića je naslijedio njegov stranački kolega Eldar Čomor. Prema rezultatima CIK-a dobio je 7.015 glasova, a njegov oponent Enes Kazić iz NiP-a osvojio je tek 2.372 glasa. Čomor je prethodno bio poslanik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta. U njegovoj zvaničnoj biografiji stoji da ima završen Fakultet islamskih nauka. Ejubović je, kako je Fokus izvijestio u istraživačkom tekstu, objavljenom u okviru Mape istraživačkih sadržaja u Bosni i Hercegovini, Čomoru ostavio tešku hipoteku po pitanju prijava za koruptivno djelovanje u nekoliko slučajeva. Tužilaštvo KS protiv Ejubovića, naime, vodi istragu u nekoliko predmeta u okviru koje je saslušao svjedoke i prikupio dokumentaciju. Jedan od najsvježijih se odnosi na zloupotrebu položaja, na način da je firmi CET BAH omogućio protupravnu imovinsku korist od više stotina hiljada KM, te prouzrokovao štetu Općini u navedenom iznosu. Kako je lani izvijestio Fokus, Tužilaštvu je podneseno više krivičnih prijava, kako od pojedinaca iz same Općine, tako i iz Općinskog vijeća Hadžići. Čomor je tokom izborne kampanje najavio da će uspostaviti videonadzor u urbanim dijelovima Hadžića, Pazarića i Tarčina, kao i na glavnim ulazima i izlazima ove općine. Najavio je sufinansiranje potreba policije, podršku lovačkim društvima, vjerskim zajednicama, povećanje energetske efikasnosti itd. Iako to nije spominjao u izbornim spotovima nadati se da će se angažovati u borbi protiv korupcije na području ove općine. ILIDŽA Nermin Muzur (NiP) na Lokalnim izborima 2024, podaci su CIK-a, osvojio je ukupno 20.084 glasova. U odnosu na izbore održane 2020. godine, dobio je skoro 2.000 glasova više budući da je tada imao ukupno 18.349 glasova. Građani su, dakle, u velikom broju ponovo dali povjerenje Muzuru cijeneći da je imao dobar rezultat na Ilidži, tako da Muzurova pobjeda nije bila iznenađujuća. Prema podacima Istinomjera, Muzur je u protekle četiri godine ispunio samo 18 posto od ukupno 87 datih obećanja. Niz obećanja djelimično je ispunjen, a među neispunjenim Istinomjer je naveo izgradnju novog saobraćajnog mosta koji će bolje povezati Butmir i Sokolović-Koloniju u blizini Mosta spasa, izgradnju nove sportske dvorane u Sokolović-Koloniji, izgradnju žičare Hrasnica – Igman, te uspostavu novog Centra za biznis i poslovne ideje. Fokus je u tekstu, objavljenom i na Mapi istraživačkih sadržaja u Bosni i Hercegovini, između ostalog, problematizirao slučaj Restorana „Labud“ na Vrelu Bosne koji je bespravno izgrađen u vodozaštitnoj zoni na izvorištu vode za piće, a koji je aktom Kantonalne inspekcije Sarajevo odaslanom Službi za prostorno uređenje Općine Ilidža još 2021. godine trebao biti srušen. To se nije desilo ni uprkos činjenici da je rušenje ovog bespravnog objekta, za koji je Vlada KS još 2009. godine utvrdila da predstavlja ekološki incident najvećeg stepena koji ugrožava zdravlje građana, na ljeto 2021. praktično pokrenuto u redovima NiP-a. Ovu priču je tada u Skupštini KS-a pokrenula Muzurova stranačka kolegica Danijela Kristić. NOVI GRAD SARAJEVO Semir Efendić, koji je i predsjednik Stranke za BiH, po četvrti put postao je načelnik sarajevske općine Novi Grad. Njegova pobjeda u utrci za načelnika ove najmnogoljudnije općine nije bila iznenađujuća. Na ovim lokalnim izborima ostvario je do sada najbolji rezultat, budući da je osvojio čak 33.908 glasova. Njegov protukandidat Mirza Selimbegović iz NiP-a imao je u konačnici skoro tri puta manje glasova. Kako je Fokus izvijestio u istraživačkom tekstu, objavljenom u okviru Mape istraživačkih sadržaja u Bosni i Hercegovini, Efendić je kao načelnik ove općine imao opipljive i vidljive rezultate, posebno kada je riječ o infrastrukturi ili generalno gradnji na području ove općine. On se nedavno i pohvalio nalazima portala Istinomjer o tome da je ispunio najviše obećanja. No, kako smo objavili, tu je i druga strana medalje, a tiče se upitnih dozvola za gradnju benzinske pumpe i kompleksa za kerozin na području vodozaštitne zone na Dobrinji, kao i naknadnih izmjena i korekcija regulacionog plana „Alipašin most VII“ na osnovu čega
NOVI/STARI (GRADO)NAČELNICI U BANJALUCI, BIJELJINI, PRIJEDORU, ISTOČNOM SARAJEVU, PELAGIĆEVU: Povjerenje istim ljudima
Rezultati nedavno održanih lokalnih izbori u BiH ne daju nadu da će doći do promjena u načinu rada lokalnih vlasti u Banjaluci, Prijedoru, Bijeljini, Istočnom Sarajevu te Pelagićevu BANJALUKA – Rezultati nedavno održanih lokalnih izbori u BiH ne daju nadu da će doći do promjena u načinu rada lokalnih vlasti u Banjaluci, Prijedoru, Bijeljini, Istočnom Sarajevu te Pelagićevu, jer će tim lokalnim zajednicama i dalje upravljati novi/stari (grado)načelnici. Preliminarni rezultati Centralne izborne komisije BiH su pokazali da su aktuelni (grado)načelnici u ovim lokalnim zajednicama pobijedili svoje protivkandidate sa velikom razlikom u broju glasova. To ukazuje na to da većina birača podržava rad novih/starih vlasti, ali i da se situacija u ovim gradovima/opštinama neće značajnije promijeniti. Vlast su zadržali stari gradonačelnici koji će na krilima zadnjih uspjeha sigurno nastaviti da rade na isti način kao i do sada. Stanivuković u pregovorima za većinu u Skupštini grada Tako će u fotelji gradonačelnika Banjaluke i u naredne četiri godine biti Draško Stanivuković (PDP) sa 50.777 osvojenih glasova ili 49,65 odsto u odnosu na ostale protivkandidate. U odnosu na drugoplasiranog kandidata SNSD-a Nikolu Šobota (36.801 glasova), Stanivuković je imao prednost od 13.976 glasa. Taj rezultat pokazuje da birače nisu obeshrabrili medijski natpisi koji su ukazivali da Stanivuković nije ispunio obećanja koja je dao na lokalnim izborima 2020. godine. Bez obzira na to što je u Banjaluci u protekle četiri godine na dnevnom redu bilo i stranačko zapošljavanje i netransparentno trošenje novca, sumnjiva izmjena regulacionih planova, gradnja bez dozvola i na kraju „simbioza“ sa dojučerašnjim ljutim protivnicima iz SNSD-a. Pošto je u Banjaluci sastav lokalne vlasti ostao manje više isti, odnosno Stanivuković gradonačelnik i SNSD sa većinom odbornika u lokalnom parlamentu, za pretpostaviti je da će situacija u gradu na Vrbasu ostati manje više ista kao i prethodne četiri godine. Posljednje izjave gradonačelnika Stanivukovića pokazuju da je sve moguće i da nije imun na pregovore i dogovore. On je najavio da će pokušati napraviti skupštinsku većinu bez SNSD-a. Rezultat takvih pregovora je uvijek politička trgovina, a tačna cijena će biti poznata u narednim danima i sedmicama. Javor zadržao Prijedor Iako nije došao na početku prethodnog mandata već nakon vanrednih izbora u Prijedoru Slobodan Javor (SNSD) nije imao problem da obnovi mandat sa 18.628 osvojenih glasova (64,47odsto). Taj broj glasova je za 8.367 veći u odnosu na njegovog protivkandidata Maju Dragojević Stojić iz SDS-Volja naroda (10.261). Osvojeni broj glasova i velika prednost koju je imao u odnosu na protivkandidata pokazuju da birači nisu imali ništa protiv Javorovih poteza u prethodnom mandatu. Tekstovi koje je objavio portal CAPITAL su ukazivali na to da je i ova lokalna zajednica imala slične boljke kao i ostale, bez obzira koja politička opcija je na vlasti. Naime, ukazivali smo na upitno trošenje javnog novca za infrastrukturna ulaganja i promociju, sumnjivu zamjenu zemljišta te sporna imenovanja u javnoj upravi. Pošto je i ovom gradu voljom birača odlučeno da novi/stari gradonačelnik Javor ostaje u Gradskoj upravi Prijedor, u kombinaciji sa Skupštinom grada u kojoj će njegova partija imati 11 od 31 odbornika, za očekivati je da se prakse lokalne vlasti u ovom gradu neće promijeniti. Petrović opet obećao da će služiti građanima Birači su novim mandatom nagradili i novog starog gradonačelnika Bijeljine Ljubišu Petrovića, koji je osvojio 27.216 glasova ili 48,92 odsto. On je ostvario prednost od 5.223 glasova u odnosu na drugoplasiranog kandidata iz reda SNSD Mikajla Lazića koji je osvojio 21.993. Većina birača Bijeljine je ponovo poklonila povjerenje Petroviću bez obzira na to što ni on nije u potpunosti ispunio sva data obećanja, između ostalog i to da neće praviti podjele među ljudima i da će raditi u interesu svih građana. Naime u Gradskoj upravi Bijeljina u pretekle četiri godine bilo je neplanskog zapošljavanja radnika, ali i nenamjenskog trošenja novca iz gradske kase. Po svemu sudeći, malo je vjerovatno da će doći do promjene u načinu rada vlasti u ovoj lokalnoj zajednici, s obzirom na poruke koje stižu od Petrovića. Njegove izjave nakon pobjede na lokalnim izborima 2020. i 2024. godine su gotovo identične. “Ovo je pobjeda naroda Bijeljine, a i moja”, poručio je Petrović nakon objave rezultata 2020.godine. Nakon pobjede na proteklim lokalnim izborima Petrović je u objavi na društvenim mrežama uputio sličnu poruku kao i 2020. godine. “Ovo je još jedna velika narodna pobjeda, pokazali smo da smo slobodni ljudi i nepotkupljivi i zato je volja naroda pobijedila! Svim ljudima koji su mi ponovo poklonili povjerenje se od srca zahvaljujem, hvala i onima koji to nisu uradili, u narednom periodu naš zadatak će biti da dopremo do svakog čovjeka. U narednom periodu očekuje nas mnogo posla, idemo dalje zajedno još jače, bolje i požrtvovanije!”, navedeno je u Petrovićevoj objavi. Čosić bez problema do novog mandata Ako je suditi prema izbrojanim glasovima ni birači u Istočnom Sarajevu se nisu dvoumili kome će pokloniti povjerenje na proteklim lokalnim izborima. Još jedan mandat gradonačelnika je obezbijedio Ljubiša Ćosić sa 22.991 glasova ili 66,9 odsto. Ćosićeva prednost u odnosu drugoplasiranog nezavisnog kandidata je duplo veća (9.913 osvojenih glasova). Gore navedene brojke pokazuju da na volju birača nisu uticali negativni primjeri koji su dolazili iz ove lokalne zajednice. Obzirom na to da izbori nisu donijeli korjenite promjene u ovom gradu, za očekivati je da će lokalna vlast funkcionisati na isti način kao i u prethodne četiri godine, uz još puno obećanja političara. Jedno od njih je Ćosić objavio nakon izbora na društvenim mrežama. „Izbori prošlost i završeni. Idemo dalje da radimo i izgradimo naš grad, da popravimo mnoge greške i još bolje činimo ono što je do sada dobro bilo. Ima grešaka ličnih za popraviti. Hvala vam dragi sugrađani i prijatelji na povjerenju, dugo sam među vama, ali obećavam da ću popraviti gdje sam griješio“, navedeno je u Ćosićevoj objavi. I u Pelagićevu sve po starom Novi mandat dobio je i dosadašnji načelnik opštine Pelagićevo Slavko Tešić (SNSD) sa 996 osvojenih glasova (51,22 odsto). Tešić je imao 284 glasova više od svog protivkandidata Sime Stakića iz SP (712). Kako smo otkrili i u ovoj malo lokalnoj zajednici bilo je nenamjenskog trošenja novca i prebacivanja krivice na druge, ali to nije
Vanji Stokić i Ajdinu Kamberu regionalna EU nagrada za istraživačko novinarstvo
Urednica eTrafike Vanja Stokić i novinar eTrafike Ajdin Kamber osvojili su treće mjesto regionalne EU nagrade za istraživačko novinarstvo, za tekst i dokumentarni film o utapanju migranata u graničnim rijekama između Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Prvo mjesto osvojila je Ksenija Pavkov, novinarka televizije N1 iz Srbije, a drugo mjesto Saša Dragojlo, novinar portala Balkan Insight, takođe iz Srbije. Piše: Snježana Aničić Petković/eTrafika.net; Foto: Udruženje novinara Turske Na konkursu za ovu nagradu pristigle su 283 prijave iz šest zemalja. Pobjednike regionalne nagrade birali su povjerenica za ljudska prava u Vijeću Evrope Dunja Mijatović, novinar Drago Hedl i novinar Can Ertuna. Nagrada EU za istraživačko novinarstvo 2024. dio je projekta „Jačanje kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj II“, a organizator je Thomson fondacija. Aktivnosti u okviru ovog projekta imaju za cilj da prepoznaju i promovišu izuzetna dostignuća u istraživačkom novinarstvu uz istovremeno jačanje svijesti i kapaciteta o značaju kvalitetnog novinarstva u regionu. U ime eTrafike, nagradu je večeras u Ankari preuzeo Ajdin Kamber, koji ističe da je ovo sjajna motivacija za dalji rad i izvještavanje o ovim temama. “Nagrada potvrđuje da je ovo što radimo dobro i da smo na dobrom putu. Ona je iznad svega podstrek da se i dalje bavimo ovim temama, da i dalje budemo uporni i vrijedni. Smatramo da bi se kroz ovu nagradu i kroz sve festivale na kojima se film prikazuje, moglo doprijeti do šire publike i do različitih donosioca odluka, jer sam film se bavi migrantima i izbjeglicama o kojima izvještavamo godinama. To nisu ni jednostavne ni lake teme, a najteže je upravo njima. Susreli smo se sa raznim patnjama, posebno na zapadu BiH i na tom putu, nažalost, oni stradaju, što naš film pokazuje. Mnogi od njih stradaju na najgore moguće načine i njihova tijela nikad neće biti pronađena. Ovaj film je naš mali doprinos borbi porodica koje su izgubile svoje članove”, rekao je Ajdin Kamber. Dokumentarni film „Brat“ sniman je na 18 lokacija u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, od februara do novembra 2023. godine. Obrađuje temu utapanja migranata u graničnim rijekama, prilikom prelaska iz jedne zemlje u drugu. Tokom snimanja pronađeno je više od 50 grobova neidentifikovanih osoba u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Većina njih je sahranjena bez uzimanja uzorka za DNK analizu. To, zapravo, znači da porodice tih osoba nikada neće saznati šta se desilo sa njima, živjeće u nadi da se radi samo o prekinutom kontaktu, ali i strepnji da više nisu živi. Nažalost, stvaran broj takvih porodica je mnogo veći. Ovo stanje označeno je terminom “nezaključeni gubitak”, gdje porodice tuguju zbog gubitka svog člana, ali istovremeno se nadaju da je on još uvijek živ. Život u takvom stanju emotivno iscrpljuje porodice i ne dopušta im da pronađu svoj mir.
ISTINA NIJE KLEVETA Rade Bošnjak izgubio tužbu protiv Kristine Perić i portala Hercegovina.info
Rade Bošnjak izgubio je tužbu protiv istraživačke novinarke i naše urednice koja je razotkrila aferu Peti kat i portala Hercegovina.info kojeg je ranije uređivala, a od kojih je solidarno potraživao 7.000 maraka za duševne boli. Općinski sud u Mostaru, sutkinja Gordana Puljarević u cijelosti je odbacila tužbeni zahtjev tužitelja. Suđenje istraživačkom novinarstvu U obrazloženju presude istaknula je da se ovdje radi o novinarskom istraživanju i zdravim motivima. „Radi se o istraživačkom novinarstvu koje je važno za svako demokratsko društvo jer ima ulogu ‘društvenog kontrolora vlasti‘ s ciljem otkrivanja i temeljitije obrade informacija koje su najčešće, na neki način, skrivene od javnosti od strane ljudi koji se nalaze na poziciji moći zbog čega se i dogodila afera koju obrađuju, najčešće, vezana za kriminal i korupciju. U konkretnom slučaju tema je kriminal i korupcija u javnim nabavkama, kako se trećetužena izjasnila, zaista postoji veliko zanimanje javnosti obzirom da je javna tajna da svaki objavljeni tender u BiH ima ‘svog izvođača radova’, odnosno firmu kojoj je taj ugovor namijenjen i prije objave javne nabavke, što vrijedi za sve vrste poslova uključujući i unosne ugovore u IT sektoru teške milijune maraka. Konkretno, iznesene su informacije o zloupotrebama tužitelja, kao direktora ZZO u trošenju javnih sredstava kroz nabavku novog softvera po znatno većoj cijeni i njegove povezanosti sa firmom kojoj bi se u konačnici ugovor trebao dodijeliti, što je tema od općeg interesa koja u širem kontekstu otvara i pitanje slabosti našeg sustava javnih nabavki, netransparentnosti u nabavci i trošenju javnog novca, kao i odgovornosti ugovornih tijela, a što je u konačnici i dovelo do poništenja spornog tendera i što jeste legitiman cilj”, navodi se u presudi. Tužitelj nije odgovarao na upite Prije objave spornog sadržaja tuženi se nisu oslonjali samo na informacije koje su dobili od Ane Džida i Vinka Kojundžića, već su u skladu sa novinarskom etikom proveli vlastito istraživanje i prikupili veći broj materijalnih dokaza u nastojanju da javnosti pruže točne i pouzdane informacije. Tužitelju su omogućili da se o navedenom izjasni, što jasno proizlazi iz zahtjeva za pristup informacijama koje je uredništvo hercegovina.info slalo ZZO, dana 27. ožujka 2023. godine; 22. rujna i 16. studenog 2023. godine, na koji nikada nisu dobili odgovor, što je potvrdio i svjedok, Dalibor Ravić (zaposlenik ZZO u službi za odnose s javnošću) ističući da je prije objave spornih tekstova PR služba ZZO zaprimila upite vezane za “Peti kat” na koje nikada nisu davali odgovore, a što se može zaključiti i na osnovu izjave tužitelja, da je bilo takvih mejlova samo što su pitanja bila tendenciozna i sugestivna i “u praksi izazivaju efekat kao kad se netko uhićuje, sve što se kaže može biti protiv vas upotrijebljeno na sudu“, pa je on, zajedno s PR službom odlučio da na takva pitanja ne daju odgovore. Stoga su bez temelja navodi tužbe da tužitelju osobno nije dostavljen niti jedan e-mail, kako se trećetužena i izjasnila, da nije novinarska praksa da se ravnatelj zove na privatne mobitele kada ima službu za to, pa se na temelju izvedenih dokaza ne može zaključiti da su postupili suprotno odredbi ZZK i Kodeksa novinarstva“, navodi dalje sutkinja. Javne osobe su pod povećalom Sutkinja dalje navodi da je tužitelj javna ličnost, javni službenik i političar, jer je bio direktor ZZO, zastupnik u Domu naroda Parlamenta, Skupštini HNŽ, Saboru RH, a osnivač je HDZ BiH, te se javnim djelovanjem izložio pomnom ispitivanju novinara. Sutkinja navodi da su tuženi postupali u dobroj vjeri, a ne zbog senzacionalizma, odnosno diskreditacije tužitelja, kako tužitelj pogrešno zaključuje. Sutkinja pak još pridodaje da kada novinar ima legitiman cilj, a u pitanju je nešto značajno za javnost, i kada je uložen značajan napor u potvrđivanju činjenica, mediji se neće smatrati odgovornim čak i kada se ispostavi da su činjenice bile neistinite.Sutkinja navodi i da je po izjavi Kristine Perić, tada u procesnoj ulozi urednika portala Hercegovina info, “cilj pisanja bila borba za opće dobro, da se svaka IT tvrtka može javiti na tender pod jednakim uvjetima, a ne samo one koje su pripremljene za neravnopravnu utakmicu na nekakvim petim katovima što je bio predmet njezinog istraživanja (da se prvo pripreme tvrtke pa ih onda uvedu u natječaj)”. „Nakon što je došla do saznanja o pismu koje je poslala Ana Džida, poslala je ZZO upit (postoji li anonimno pismo i jesu li tačni navodi iz tog pisma), ali nije dobila odgovor. Nakon prvog članka u redakciju im je došao vlasnik Cusipsa, Vinko Kojundžić tvrdeći da mu je tužitelj nudio neke mutne radnje oko IZIS-a nakon čega, detaljnim istraživačkim radom, dolazi do zemljišnoknjižnog izvoda iz Zagreba gdje nalazi adresu sina tužitelja, Marija Bošnjaka i vlasnika jedne od tvrtki s petog kata, Bandića, a dobili su i odgovor od Gorana Đuzela (vlasnika Poliklinike Vitalis) da je vlasnik petog kata firma “Katarina” d.o.o. kojoj ZZO kroz javne nabavke, obilato doznačava sredstva. Radi se o ugovorima od po 200.000,00 KM. Zanimalo ih je iz kojih izvora tužitelj plaća programere koji u uvjetima BiH ne rade ispod 5.000,00 KM pa su došli do fiktivnih ugovora s Tomislavom Marićem. Značajno, dobili su informaciju od Eroneta, da ne znaju za njegov ugovor o djelu sa ZZO, kao što ni poslodavac Bandića (Elektroprivreda HZ HB) nije znao da djeluje na petom katu “volonterski” i da ima nekretnine u Zagrebu, i na temelju čega su zaključili da su djelatnosti na petom katu skrivene, kao i ugovori. U ovom istraživanju došli su do saznanja da tužitelj ima jednu nekretninu u Zagrebu; Blidinju; Risovcu i Mostaru, odnosno da samo u zgradi “Ministarka” ima dva stana. Ovoliko nezamislivo i nemoguće običnom čovjeku, pošteno, zaraditi za jedan život pa uz sve druge navode i saznanja, joj se nametnulo kao jedna logičnost. Zbog afere “Peti kat” društvo novinara je njoj dodijelilo nagradu za najbolju novinarku“, prepričava dalje sutkinja u obrazloženju presude svjedočenje Kristine Perić. Tužba se, nakon svega obrazloženog odbacuje, a Rade Bošnjak tuženima je dužan isplatiti 2.016 maraka. Kristina Perić o svemu se oglasila i na društvenim mrežama, naznačivši da nikada u 20 godina nije izgubila nijednu tužbu. Upitala je i Tužiteljstvo HNŽ što radi s obzirom da je
PRIZNANJE EVROPSKE UNIJE: Novinarke Žurnala dobitnice nagrade za istraživačko novinarstvo
Novinarke Online magazina Žurnal Azra Omerović i Zinaida Đelilović dobitnice su treće nagrade Evropske unije za istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini za 2024. Novinarke naše redakcije nagradu su dobile za istraživački tekst Internacionalni univerzitet u Goraždu: Dobila diplomu doktora stomatologije iako fakultet nije imao upisanih studenata, a osim nagrađenog teksta autorice su niza istraživanja o ovoj temi objavljenih na Žurnalu. Treću nagradu dobio je i Azhar Kalamujić, novinar Centra za istraživačko novinarstvo, za istraživanje u vezi sa manipulacijama parking prostorom u Starom Gradu u Sarajevu, drugu Dejan Rakita (mislioprirodi.ba) za istraživanje o Trgovskoj gori. Prvo mjesto na dodjeli EU nagrada za istraživačko novinarstvo podijelili su autori istraživanja o prevarama eMagnetixa Selma Učanbarlić i Nino Bilajac (BIRN) i reporterka Al Jazeere Balkans Arduana Pribinja za istraživačku priču “Optužbe pacijentica za seksualno uznemiravanje u bolnici u Zenici”. Nagrade je dobitnicima uručio ambasador Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Nagrada EU za istraživačko novinarstvo dio je projekta „Jačanje kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj II“ („Strengthening Quality Journalism in Western Balkans and Türkiye II“). Projektom se želi prepoznati i promovisati izuzetna dostignuća u istraživačkom novinarstvu, kao i poboljšati vidljivost kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj. (zurnal.info)