O novinarstvu sa mladima: Društvene mreže glavni izvor informacija
Kako mediji i novinari izgledaju u shvatanjima mlađe publike, koje su medijske navike mladih, te koliki je značaj lokalnih medija, samo su neka od pitanja koja su juče na radionici sa srednjoškolcima i studentima u Trebinju pokrenule urednice Direkt portala i novinarka Dubravka Čolović. Tokom radionice, naglašena je važnost postojanja lokalnih medija koji propituju rad donosilaca odluka, pišu priče u javnom interesu i donose inspirativne sadržaje. Mladi su, s druge strane, istakli da se najčešće informišu putem društvenih mreža i ponekom informativnom portalu. Sadržaj Kako mediji i novinari izgledaju u shvatanjima mlađe publike, koje su medijske navike mladih, te koliki je značaj lokalnih medija, samo su neka od pitanja koja su juče na radionici sa srednjoškolcima i studentima u Trebinju pokrenule urednice Direkt portala i novinarka Dubravka Čolović.Cenzura i autocenzura posebno zanimljiva tema za mlade Razgovor je stoga potvrdio i potrebu da se mediji, kako kroz sadržaj tako i kroz savremenije forme, dodatno prilagođavaju potrebama i navikama mlađe publike. Novinarke su učesnicima pokušale približiti na koji način mediji svojim objavama mogu oblikovati javno mnjenje te zašto je zbog toga važno razvijati vlastitu medijsku, ali i opštu pismenost. Poseban dio radionice bio je posvećen provjeri relevantnosti i vjerodostojnosti medija – od dostupnosti podataka o vlasništvu i impresuma, preko toga da li medij objavljuje vlastite priče ili se oslanja na „copy-paste“ sadržaje, do korištenja senzacionalističkih i klikbejt naslova, kao i da li imaju relevantne sagovornike i izvore. Urednice Direkta su mladima naglasile i da je novinarstvo rad u javnom inetersu i rad za javno dobro te da bi sve drugo moglo da spada pod odnose s javnošću. Dugogodišnja novinarka Radio Trebinja Dubravka Čolović sa mladima je podijelia svoja iskustva u radu u više medija, od kojih neki od njih danas više i ne postoje. Govorila je o pričama na koje je posebno ponosna, kao i o osjećaju zadovoljstva kada i nakon mnogo godina sretne sagovornike o kojima je pisala. Cenzura i autocenzura posebno zanimljiva tema za mlade Novinarka Čolović u svom obraćanju mladima je pričala i o cenzuri i autocenzuri, što je učesnicima bilo posebno zanimljivo, jer se, kako su nam rekli, i sami ponekad sreću sa cenzurom i autocenzurom, ali nisu je mogli ranije prepoznati. Medijsku radionicu je organizovao portal Direkt uz podršku Ambasade Austrije u BiH. Izvor: Direkt portal
Insistiranje na dostojanstvu nije hir, već profesionalno pravo
Prvostepena presuda kojom je utvrđeno da je načelnik Šipova diskriminisao i vređao novinare Alenu Beširević i Haruna Dinarevića označena je kao presedan u Bosni i Hercegovini. U razgovoru za Direkt, Alena Beširević naglašava da je odluka važna poruka celoj novinarskoj zajednici – da poniženje, seksizam i zastrašivanje nisu „cena profesije“. Govoreći otvoreno o položaju novinarki, pritiscima, institucionalnoj tišini i paralelnim svetovima unutar medija, novinarka portala Naratorium ukazuje na duboke strukturne probleme, ali i na retke, dragocene izvore nade. Presudu prvenstveno posmatram kao pobjedu dostojanstva novinarske profesije nad političkom moći, pa je zato ne vidim samo kao lični trijumf. U tom smislu je značajano i objašnjenje suda u kojem je navedeno da je načelnik Šipova Milan Kovač povrijedio dostojanstvo novinara “tako što ih je brojnim vulgarnostima pokušao zastrašiti, degradirati, ponižavati i biti uvredljiv”. Obraćanje načelnika Šipova u telefonskom pozivu upućenom mom kolegi Harunu Dinareviću sud naziva “prostačkim izražavanjem koje ne priliči tuženom kao osobi koja obavlja određene političke funkcije i uloge u našem društvu”. To su, rekla bih, značajne poruke kojima se potvrđuje činjenica da novinari nisu dužni da trpe poniženje i da ih smatraju cijenom za obavljanja ovog posla. Smatram da je smisao ove presude upravo u poruci: da insistiranje na dostojanstvu nije hir, već profesionalno pravo. I ako ona ohrabri makar jednu novinarku ili jednog novinara da ne prihvati ponižavanje i zastrašivanje, seksizam ili bilo koji oblik neprihvatljivog komuniciranja kao „cijenu ovog posla“, onda njen značaj prevazilazi ovaj konkretni slučaj. To je mali, ali važan pomak u pravcu u kojem se novinarstvo još uvek pokušava izboriti da sačuva poštovanje. Priznajem, postoji i doza lične satisfakcije u njenom najbanalnijem obliku. Seksizam kao strategija U obrazloženju presude posebno se ističe ponižavajući, opscen i seksualno obojen govor. Koliko su novinarke u BiH češće izložene upravo takvom vidu napada u odnosu na kolege? Novinarke u BiH su, po mom iskustvu, mnogo češće izložene ponižavajućem, opscenom i seksualizovanom govoru. Kao istraživačka novinarka veliki dio posla obavljam na terenu, u neposrednim susretima sa ljudima različitih profila i pozicija moći. Tokom godina sam iskusila različite oblike uvreda koje su često bile zasnovane na rodnoj osnovi. Taj obrazac se posebno jasno vidi u oblastima koje se smatraju „muškim“, poput energetike, šumarstva ili rudarstva, gde moje prisustvo i pitanja nisu doživljavani kao profesionalni zadatak, već kao odstupanje koje treba sankcionisati. Međutim, seksizam ne pripada samo terenu niti tim sektorima. On se jednako manifestuje i u institucionalnim prostorima: u kancelarijama, kabinetima i konferencijskim salama. Dešavalo se da sagovornik, iako ja postavljam pitanja, odgovara mom kolegi novinaru, muškarcu kao da je on prirodni nosilac autoriteta. Dešavalo se i da se profesionalna distanca svjesno narušava, kroz neprimjerene pokušaje bliskosti. Seksualizacija, intimiziranje i omalovažavanje nisu odraz karktera niti nečijeg temperamena nego strategija kojom se pokušava potkopati profesionalni autoritet žene. Moja iskustva nisu izuzetak, nego dio obrasca sa kojim se, sigurna sam, suočavaju mnoge novinarke. Govoriti o njima nije stvar lične ispovjesti, nego predstavlja čin profesionalne odgovornosti. Da li mislite da je u ovom slučaju činjenica da ste žena uticala na način na koji vam se načelnik obratio? Prepoznajete li u tome obrazac koji se ponavlja i u drugim situacijama? Sigurno da je činjenica što sam žena doprinijela načinu na koji mi se načelnik Šipova obraća u telefonskom pozivu upućenom mom kolegi Dinareviću. Vulgarni govor gospodina Kovača koji se kreće od egzibicionističkih ponuda, preko mizoginih i homofobnih uvreda do prijetnji seksualnim nasiljem predstavlja jasnu demonstracija moći. Prepoznajem taj obrazac i u drugim situacijama. Seksizam se koristi kao sredstvo disciplinovanja, a ne kao nasumična uvreda. Takvo ponašanje prepoznajem upravo zato što se uklapa u niz sličnih iskustava koje sam imala tokom godina rada. Kao novinarka sam se više puta suočavala sa omalovažavanjem, ignorisanjem ili mizoginijom. U tom kontekstu, postupci načelnika nisu izuzetak, već dio obrasca u kojem se seksizam koristi kao alat moći. Nasilje normalizovano, sankcije izostaju U javnosti se često govori o pritiscima na novinare, ali ređe o specifičnim pritiscima na novinarke – seksizmu, omalovažavanju, pominjanju privatnog života. Kako vidite položaj žena u novinarstvu danas u BiH? Žene su načelno ravnopravne pripadnice novinarske zajednice ali to, paradoksalno, ne znači da imaju jednaku moć. Naprotiv, često se nalaze u nesigurnim radnim aranžmanima, uživaju manje podrške, i susreću se sa većim pritiscima. Osim toga, žene su često na mjestima na kojima nemaju pristup donošenju odluka, a ako se pak nađu na liderskim pozicijama one preuzimaju muške modele ponašanja jer su na mjestima odlučivanja tradicionalno muškraci pa je to i jedini model upravljanja koji žene prepoznaju. Osim profesionalnih izazova, žene u novinarstvu se suočavaju sa kontinuiranim rodno zasnovanim nasiljem koje se rijetko sankcioniše. Seksizam, omalovažavanje i targetiranje privatnog života i dalje su prihvaćeni kao rizici profesije, što govori o dubokom nerazumevanju problema. Brojna i vidljiva podrška novinarske zajednice- Alena Beširević Koliko je, po Vašem mišljenju, verbalno nasilje nad novinarkama normalizovano, naročito kada dolazi od nosilaca javnih funkcija? Kako je verbalno nasilje normalizovano u gotovo svim sferama društvenog života, tako je ono postalo normalizovano i u svijetu medija. Ipak, u tom prostoru postoji dodatna dimenzija problema, jer su žene u medijima javno eksponirane i, uslovno rečeno, znatno lakša meta. Njihova vidljivost, posebno u digitalnom prostoru, često postaje povod za rodno zasnovane napade koji prevazilaze profesionalnu kritiku i narušavaju lično dostojanstvo. Prema podacima koje je Udruženje BH novinari predstavilo u jednom od svojih istraživanja, u periodu od 2021. do 2024. godine u Bosni i Hercegovini zabilježen je 31 napad na novinarke koji uključuje i rodno zasnovanog nasilja. Važno je naglasiti da se najveći broj tih napada odnosi na online sferu, gdje su granice odgovornosti nadorečene, a sankcije gotovo nepostojeće. Stvarni broj slučajeva je, međutim, zasigurno znatno veći, jer novinarke nasilje često ne prijavljuju. Kada je riječ o nasilju koje dolazi od nosilaca javnih funkcija, svjedočili smo brojnim primjerima u kojima su novinarke bile izložene uvredama, ponižavanju i prijetnjama od strane najviših političkih funkcionera. Ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da nijedan od tih aktera nikada nije snosio stvarne posljedice zbog takvog ponašanja. Novinarska solidarnost je moć Da li ste tokom ovog procesa imale podršku kolega i koleginica iz struke i da li se, po Vašem utisku, novinarke češće ostavljaju da se same nose sa ovakvim napadima? Tokom procesa
Istočno Sarajevo: Novinarka (koja s)meta
Naizgled obična konferencija za novinare u Gradu Istočno Sarajevo pretvorila se u javni obračun gradonačelnika Ljubiše Ćosića sa urednicom i novinarkom lokalnog portala Spin.info Sanjom Vasković, koja godinama kritički izvještava o temama od javnog interesa iz ovog dijela zemlje. Umjesto odgovora na novinarska pitanja, Ćosić je govornicu iskoristio kako bi iznio svoje viđenje rada portala Spin.info, priznajući pritom da je zadužio saradnike da se „pozabave“ ovim lokalnim medijem. Ipak, tokom istupa nije demantovao niti jednu informaciju koju je Spin objavio. „Za pet godina, koliko postoji vaš portal, o meni ste napisali 158 tekstova. U tih 158 tekstova se pominjem na različite načine. Samo o memorijalnom kompleksu ste pisali deset puta, a ja sam spreman da odgovaram na sve navode i za sve ono što sam tamo radio – pred svakim tijelom ove zemlje“, govorio je Ćosić na konferenciji, držeći u rukama gomilu odštampane dokumentacije. Gradonačelniku, kako je naveo, smeta način na koji se ovaj lokalni medij bavi njegovim radom, te to što se u tekstovima spominje njegov otac, dok je „crvena linija“ bio komentar na jednoj Fejsbuk objavi u kojem se pominju i njegova djeca. Urednica Vasković je bezuspješno pokušavala da objasni kako redakcija uklanja uvredljive komentare i govor mržnje sa društvenih mreža te da javnost ima pravo da zna kako rade izabrani zvaničnici i ljudi iz njihovog okruženja. Plaćeni ste i instruisani da tako pišete – uvjeravao je Ćosić. „Vi ste u komunikaciji sa mnom prešli crvenu liniju. Ostanite da se valjate u blatu tračeva, laži, neistina i spinovanja. Nikada više u ovom životu – vi i ja ni ‘zdravo’. Nema odgovora koji će Ljubiša Ćosić vama dati. Ni zdravo!“, poručio je, ne dozvolivši novinarki da postavi pitanje niti da se odbrani. FOTO: LJUBIŠA ĆOSIĆ Nedugo nakon toga, u istom mjesecu, Spin.info se našao na meti još jednog lokalnog funkcionera. Načelnik Istočnog Novog Sarajeva Jovan Katić unaprijed je novinarsko pitanje o detaljima iz svog imovinskog kartona okarakterisao kao „spin“, te najavio da će na pitanja ovog portala, ako i uopšte bude odgovarao, odgovor biti “javan i direktan”. Vasković: Mi nastavljamo Ovo su samo posljednji u nizu primjera koji slikovito pokazuju kako izgleda rad novinara u manjim lokalnim zajednicama kada odluče da propituju poteze vlasti i kritički se bave temama od javnog interesa. U izjavi za Direkt, urednica Spina Sanja Vasković kaže da su pritisci na njenu redakciju kontinuirani, ali da su se, posebno u posljednje vrijeme, nosioci vlasti odlučili na javno diskreditovanje i lične uvrede, s ciljem obračuna sa jedinim medijem koji se u Istočnom Sarajevu bavi istraživačkim novinarstvom. Povod su, između ostalog, bili tekstovi koji su izazvali veliku pažnju javnosti, a koji su se odnosili na biznis sa solarnim panelima Ćosićevog oca, ali i priča u kojoj su otkrili da će otac bivšeg državnog ministra Nenada Nešića biti Ćosićev savjetnik. „Mi nemamo potrebu da odgovaramo na ovakav istup gradonačelnika. Naš odgovor biće da nastavimo da radimo svoj posao kao i do sada – u interesu javnosti. Žalosno je što su nosioci vlasti u Republici Srpskoj tokom godina potpuno izvrnuli uloge. Oni treba da odgovaraju na novinarska pitanja, a ne da se novinari pravdaju političarima“, kaže Vasković za Direkt. Reakcije organizacija Na neprimjereno ponašanje gradonačelnika Ljubiše Ćosića, reagovalo je i Udruženje istraživačkih medija Umbrella, ocijenivši da ovakav način komunikacije predstavlja neprihvatljiv i profesionalno nedozvoljen odnos javnog funkcionera prema novinarki, posebno u institucionalnom i javnom kontekstu, kakva je preskonferencija nakon sjednice Skupštine grada. Umbrella podsjeća da kritičko i istraživačko novinarstvo – uključujući praćenje rada javnih funkcionera, finansiranja i trošenja budžetskog novca – predstavlja legitiman i zakonom zaštićen javni interes, te da odgovor na takav rad ne može biti zastrašivanje, etiketiranje ili pokušaj lične diskreditacije. Zbog ozbiljnosti izrečenih optužbi i načina obraćanja, iz Umbrelle su najavili da će o ovom slučaju obavijestiti relevantne domaće i međunarodne institucije koje prate slobodu medija i bezbjednost novinara. Na dešavanja u Istočnom Sarajevu, reagovala je i Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini. Pozvali su javne organe da održavaju profesionalne, transparentne i nediskriminišuće odnose s medijima, te da se suzdrže od bilo kakvih izjava ili postupaka koji bi se mogli shvatiti kao pritisak na novinare ili miješanje u njihov rad. „Postupanje prema Sanji Vasković, glavnoj urednici Spin.info, uključujući prepreke u pristupu informacijama i način obraćanja tokom nedavne konferencije za novinare nakon sjednice Skupštine grada Istočno Sarajevo, nije u skladu s obavezama koje je Bosna i Hercegovina preuzela članstvom u OSCE-u“, navedeno je u OSCE-ovom saopštenju za javnost. Vasković kaže da joj je, nakon pritisaka, mnogo značila podrška relevantnih organizacija koje su stale iza njenog rada i jasno ukazale na nedozvoljeno ponašanje nosilaca vlasti prema medijima. Ipak, dodaje da je razočarava izostanak solidarnosti kolega iz lokalne sredine u kojoj živi i radi. „U danima kada sam trpjela najveće pritiske, podrška ljudi koje lično ne poznajem, a koji prate naš rad, bila je ogromna. Nakon svakog javnog napada stizalo je još više poruka podrške, koje su davale nadu da ono što radite – iako često liči na borbu s vjetrenjačama – ipak ima smisla“, kaže Vasković. Ističe da publika najčešće vidi samo gotov tekst ili video, ali rijetko ono što prethodi objavi te da njeni istupi u javnost imaju za cilj da informiše građane o tome kako izgleda rad na terenu i koja je cijena borbe za javno dobro. „Naš portal je često jedini koji otvara određene teme – ko gradi bez dozvola, čije firme dobijaju tendere, ko su savjetnici funkcionera i kakvi su njihovi interesi. Iza jednog teksta stoje dani i mjeseci istraživanja, prepreke, pritisci, pokušaji da se priča ne objavi, ucjene sagovornika, prijetnje tužbama, ignorisanje poziva. Raspon načina na koji vas pokušavaju ‘umiriti’ zaista je širok“, zaključuje Vasković za Direkt. Izvor: Direkt portal
UNESCO: Sloboda izražavanja u padu, novinarstvo pod sve većim pritiscima širom svijeta
Prema najnovijem UNESCO-ovom globalnom izvještaju “World Trends in Freedom of Expression and Media Development 2022–2025”, sloboda izražavanja i medija širom svijeta bilježi najdublji pad u posljednjih deset godina. Indeks slobode izražavanja globalno je opao za 10% od 2012. godine, što UNESCO ocjenjuje kao historijski ozbiljan i zabrinjavajući trend. Izvještaj naglašava da su novinari sve češće izloženi političkim pritiscima, nasilju, pravnim zloupotrebama (uključujući SLAPP tužbe), ekonomskim pritiscima i digitalnim prijetnjama, posebno u kontekstu širenja dezinformacija i generativne umjetne inteligencije. Posebno su pogođene žene novinarke, koje nesrazmjerno često trpe online i offline nasilje. UNESCO ističe i ozbiljnu krizu održivosti medija: digitalne platforme preuzele su najveći dio prihoda od oglašavanja, dok nezavisni i javno-interesni mediji sve teže osiguravaju finansijsku stabilnost, što direktno utiče na kvalitet i nezavisnost novinarstva. Šta ovo znači za Bosnu i Hercegovinu? Iako izvještaj ne daje pojedinačne rang-liste po državama, identificirani globalni trendovi u velikoj mjeri odražavaju i stanje u Bosni i Hercegovini. Medijska scena u BiH već godinama funkcioniše u uslovima snažne političke polarizacije, sistemskog pritiska na kritičko novinarstvo, porasta SLAPP tužbi, te sve izraženije ekonomske nesigurnosti lokalnih i istraživačkih medija. Posebno je relevantan dio izvještaja koji se odnosi na “oružavanje pravnog sistema” protiv novinara, jer se i u BiH bilježi rast sudskih postupaka usmjerenih na zastrašivanje medija i novinara, umjesto zaštite prava na slobodu izražavanja. Također, problem nekažnjivosti napada i prijetnji novinarima ostaje ozbiljan izazov, uz slabu institucionalnu reakciju i ograničenu podršku žrtvama. UNESCO-ov naglasak na važnosti informacija kao javnog dobra, jačanju medijske pismenosti i transparentnosti digitalnih platformi, posebno je značajan za BiH, gdje su dezinformacije, govor mržnje i politički kontrolisani narativi snažno prisutni u online prostoru. Poziv na djelovanje UNESCO zaključuje da bez hitne i koordinirane podrške slobodnim, nezavisnim i pluralističkim medijima, demokratija, društvena kohezija i ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja ostaju ozbiljno ugroženi. Za Bosnu i Hercegovinu, ovo predstavlja dodatni poziv domaćim institucijama, međunarodnim partnerima i donatorima da slobodu medija tretiraju kao ključno demokratsko i sigurnosno pitanje, a ne kao sporednu temu. Udruženje Umbrella nastavlja zagovarati jaču institucionalnu zaštitu novinara, održivost nezavisnih medija i unapređenje profesionalnih standarda, u skladu s preporukama UNESCO-a i međunarodnim normama slobode izražavanja.
Okrugli stol u Mostaru otvorio pitanje sigurnosti i slobode novinarstva
Dok se Bosna i Hercegovina formalno približava Europskoj uniji, medijske slobode u praksi bilježe ozbiljan pad, a novinari su sve češće izloženi pritiscima, prijetnjama i institucionalnim opstrukcijama. Na to su danas u Mostaru upozorili sudionici okruglog stola „Sigurnost i sloboda novinarstva u Hercegovini“. Okrugli stol „Sigurnost i sloboda novinarstva u Hercegovini“ organizirala je Udruga Bura info, a riječ je o nastavku projekta „Zaštitimo prava novinara“, koji se provodi uz financijsku podršku Europske unije kroz program „Safe Journalists Network“. Cilj događaja bio je otvoriti javnu raspravu o sve izraženijim pritiscima, prijetnjama i ograničenjima s kojima se suočavaju novinari u Hercegovini, kao i o potrebi jačanja njihove profesionalne i institucionalne zaštite. Nikola Bačić iz Udruge Bura info istaknuo je da su kroz ovaj projekt ranije provedena istraživanja te održane dvije radionice na ovu temu. Na tim su skupovima, uz novinare, sudjelovali i predstavnici pravosuđa i policije, koji djeluju kao kontakt točke za zaštitu novinara. Vrlo porazni podaci Govoreći o rezultatima istraživanja, Bačić je naveo da više od polovice ispitanika, njih 51,27 posto, smatra kako su mediji u Hercegovini potpuno kontrolirani, dok dodatnih 29,75 posto drži da su djelomično slobodni. Samo 18,99 posto ispitanika smatra da su mediji u potpunosti slobodni. „To su, po meni, vrlo porazni podaci“, rekao je Bačić, naglasivši da većina građana ne vjeruje medijima. Posebno zabrinjava podatak da čak 62,54 posto ispitanika ne vjeruje nijednom mediju. Među onima koji ipak imaju određeno povjerenje, lokalnim portalima vjeruje 18,29 posto građana, privatnim televizijama 9,14 posto, dok javnim servisima vjeruje svega 5,6 posto ispitanika. Društvene mreže ocijenjene su kao najmanje pouzdan izvor informacija, s oko četiri posto povjerenja. Bačić je predstavio i rezultate ankete o percepciji slobode novinarstva među građanima koji nisu novinari. Prema tim podacima, 45,54 posto ispitanika smatra da su novinari u Hercegovini često izloženi prijetnjama i pritiscima zbog svog rada, 23,21 posto smatra da se to događa povremeno, dok 20,54 posto drži da takvi pritisci ne postoje. Kada je riječ o prijavljivanju cenzure i pritisaka, 43 posto ispitanika izjavilo je da bi takve slučajeve prijavili, dok 28 posto smatra da to ovisi o okolnostima, a jednaki postotak da to nije njihova odgovornost. Naglasio je kako će Udruga Bura info i dalje ostati kontakt točka za novinare s područja Hercegovine koji se suočavaju s pritiscima, cenzurom ili prijetnjama. U tom je kontekstu upozorio i na pojavu takozvanog doxinga, odnosno javnog iznošenja osobnih podataka novinara, što je ocijenio sve češćim oblikom pritiska, osobito kada dolazi od nositelja vlasti ili osoba na pozicijama moći. „I sami smo kao redakcija doživjeli doxing, kao i fizičku prijetnju upadom u prostorije redakcije, te kontinuirane uvrede i prijetnje na društvenim mrežama. Iako se to često banalizira, takvi napadi ostavljaju ozbiljne posljedice na psihu novinara“, rekao je Bačić. Pritisci i SLAPP tužbe Jedna od izlagačica na okruglom stolu bila je Kristina Spajić Perić, neovisna novinarka i urednica portala Istina media, koja je govorila o stvarnim izazovima s kojima se novinari na terenu svakodnevno suočavaju. Poseban naglasak stavila je na pritiske, SLAPP tužbe te druge oblike institucionalnog i neformalnog zastrašivanja. Istaknula je da sve veći broj različitih aktera poseže za SLAPP tužbama, čiji je stvarni cilj iscrpljivanje redakcija i novinara. Uz pravne pritiske, upozorila je i na snažne ekonomske pritiske, naglasivši da neovisne i slobodne redakcije na tržištu teško opstaju, zbog čega se slobodni novinari suočavaju s ozbiljnim profesionalnim i egzistencijalnim poteškoćama. „Najčešće su tim tužbama izložene priče koje se bave korupcijom. Takve teme gotovo redovito izazivaju SLAPP tužbe, dok novinari i mediji koji prate ili podržavaju političke stranke slične pritiske u pravilu ne doživljavaju. Ovakvi oblici pravnog pritiska usmjereni su prvenstveno prema istraživačkim redakcijama. Poražavajuće je da se tužbe za klevetu rješavaju ekspresno, dok predmeti koji se odnose na kriminal godinama stoje bez epiloga“, istaknula je Spajić Perić. Govoreći o sigurnosti novinara u Hercegovini, navela je da su na ranijim sličnim skupovima evidentirani slučajevi napada na novinare, te da dio novinara takve incidente ne prijavljuje, ponajprije zbog ranijih negativnih iskustava i izostanka konkretnih reakcija nadležnih institucija nakon podnesenih prijava. Svaku prijetnju treba prijavit Odvjetnica Jelena Dalipagić Crnjac ocijenila je da su napadi na novinare nesporni i sve učestaliji te da unutar same struke postoji izraženo nezadovoljstvo postojećim mehanizmima zaštite, ali je naglasila da nije točno da pravna zaštita ne postoji niti da ne postoje jasno propisani procesni koraci koje novinari mogu primijeniti radi zaštite sebe i svoje profesije. Govoreći o sigurnosnim aspektima novinarskog rada, izdvojila je tri ključna problema. Kao prvi navela je verbalne i online prijetnje, koje su, prema njezinim riječima, najčešći oblik ugrožavanja novinara, uz povremene fizičke napade i uskraćivanje sredstava za rad. Drugi aspekt odnosi se na položaj žena u novinarstvu, gdje je, kako je istaknula, prisutan dodatni sloj uznemiravanja temeljenog na spolu. Treći problem predstavljaju tužbe za klevetu, uključujući i sustavne tužbe poznate kao SLAPP tužbe. Naglasila je da bi svaku prijetnju trebalo prijaviti, iako razumije da novinari često nemaju povjerenja u sustav, nemaju vremena ili ne žele prolaziti kroz dugotrajne postupke, jer im je potrebna brza i učinkovita zaštita. Unatoč tome, smatra da je problem o kojem se javno govori sigurnosno manji od onoga koji se prešućuje i za koji nikada nije pokrenut nikakav postupak. Prema njezinim riječima, svaki prijavljeni slučaj ima svoj pravni put i mogućnost epiloga. “Mogu reći da postoje propisani postupci i zakoni koji štite prava novinara. Problem je u tome što se ti mehanizmi često ne koriste dovoljno ili se ne primjenjuju na odgovarajući način. Novinari nemaju poseban ili ekskluzivan mehanizam zaštite u odnosu na druge građane, ali imaju jednaka prava kao i svi ostali. Ključno je da novinari nauče koristiti postojeće mehanizme zaštite i budu ustrajni u njihovom korištenju. Otvorena komunikacija o problemima i pritiscima, po mom mišljenju, više doprinosi sigurnosti novinara nego što je ugrožava. Individualizirana, posebna zaštita profesije nije nužna ako se postojeći mehanizmi dosljedno, sustavno i odlučno koriste pred nadležnim institucijama i sudovima”, kazala je Dalipagić Crnjac. Unatoč svim poteškoćama, Dalipagić Crnjac poručila je da je nužno da novinari budu upoznati s propisima, svojim pravima i mogućnostima zaštite, da se za njih aktivno zalažu te da ne odustaju od profesionalnih principa, zaštite vlastitog rada te fizičkog i profesionalnog integriteta. Najveći pad medijskih sloboda u BiH Generalna tajnica Udruženja BH Novinari Borka Rudić upozorila je na niz sustavnih problema koji ugrožavaju slobodu
Izvještaj „Vaša prava BiH“ ukazuje na pogoršanje sigurnosnog i profesionalnog ambijenta za medijske radnike
Trenutni trendovi kršenja prava novinara u Bosni i Hercegovini ukazuju na ozbiljno pogoršanje sigurnosnog i profesionalnog ambijenta za medijske radnike, navodi se u izvještaju „Izazovi pravne zaštite novinara i medijskih radnika u Bosni i Hercegovini” za period 2023–2025. Izvještaj, koji je pripremilo Udruženje „Vaša prava BiH“, nastao je u okviru projekta koji podržava UNESCO-ov Global Media Defence Fund. U sklopu projekta se nalazi i platforma za prijavu napada, kao i chatbot za podršku. Navedeno je da je u posmatranom periodu platforma zabilježila više od 200 prijava, od čega je 32 slučaja detaljno obrađeno. Veliki broj prijava podnesen je anonimno, što, prema izvještaju, ukazuje na visok stepen straha. Podaci iz izvještaja su prikupljeni iz prakse „Vaša prava BiH”, relevantnih istraživanja navedenih u referencama, uvida medijskih organizacija i novinara iz cijele Bosne i Hercegovine, analitičkog okvira prvog izvještaja, kao i zakonodavne trendove u 2023–2025. Cilj je da se, kako je navedeno, pored identifikacije rizika, pruži i pouzdan analitički temelj za policy preporuke, strateške intervencije i dalju izgradnju mehanizama zaštite. Izvještaj ističe da priroda prijetnji postaje sve ozbiljnija, agresivnija i direktnije usmjerena na zastrašivanje novinara i gušenje nezavisnog i istraživačkog novinarstva. U velikom broju slučajeva, kako se dodaje, povrede se odnose na prijetnje smrću, otvorene prijetnje fizičkim nasiljem, online kampanje mržnje, uznemiravanje, politički i institucionalni pritisak, pritiske od poslodavaca, kao i strateške tužbe protiv javnog učešća (SLAPP). Prijetnje često uključuju i elemente rodno zasnovanog nasilja, posebno prema novinarkama koje se bave istraživačkim radom ili koje javno komentarišu političke teme. U izvještaju je navedeno da najveći porast bilježe digitalni napadi, prijetnje, doxxing, koordinirano uznemiravanje i rodno zasnovano nasilje na internetu, dok institucionalne reakcije ostaju rijetke, zakašnjele ili izostaju. Dodatni pritisak, kako je istaknuto, stvaraju kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj, slabljenje primjene Zakona o slobodi pristupa informacijama i politički uticaj, što dovodi do sve veće autocenzure. U izvještaju su navedeni ažurirani podaci iz izvještaja OSCE Misije u Bosni i Hercegovini i SafeJournalists mreže, koji pokazuju da je u 2023. godini zabilježeno 67 napada i prijetnji novinarima u Bosni i Hercegovini, od čega su 42 online prijetnje, uključujući govor mržnje, doxxing i koordinirane kampanje, dok je u 2024. taj broj porastao na 89, od čega je preko 60 digitalnih incidenata, što predstavlja porast od 33 posto u samo jednoj godini. U istom periodu, kako se dodaje, online napadi postali su dominantan oblik pritiska. U 2023., 62 posto svih incidenata bili su digitalni, a 2024. je bilo 68 posto svih incidenata. Kao sistemske slabosti u izvještaju su istaknuti: nedovoljna istraga digitalnih napada, slaba odgovornost institucija, nesrazmjerno veliki pritisak na novinarke te posebna ranjivost lokalnih medija. Među ključnim preporukama su osnivanje specijalizovanih policijskih i tužilačkih jedinica, donošenje anti-SLAPP zakona u skladu sa standardima Evropske unije, jačanje provedbe Zakona o slobodi pristupa informacijama, unapređenje radnih prava i digitalne zaštite novinara te dalji razvoj alata za monitoring. Cijeli izvještaj dostupan je na ovom linku. Izvor: Vaša prava BiH/Mediacentar.ba
U Zenici dodijeljena priznanja za najbolje priče o starijima i predstavljena edukativna igra
Udruženje Naš most Zenica, u partnerstvu s Mediacentrom Sarajevo, organizovalo je danas svečanu dodjelu priznanja za profesionalno izvještavanje o starijim osobama u Bosni i Hercegovini. Riječ je o prvom priznanju ove vrste u regionu, posvećenom afirmaciji novinarskih radova koji doprinose vidljivosti starijih osoba i razbijanju stereotipa o starenju. U prostorijama udruženja Naš most, uz prisustvo predstavnika i predstavnica medija, institucija i organizacija civilnog društva, proglašene su dobitnice priznanja za novinarske priče objavljene u periodu od 1. oktobra 2024. do 1. oktobra 2025. godine. Na konkurs je pristiglo 19 radova iz štampanih, online i televizijskih medija širom Bosne i Hercegovine. Prema odluci tročlanog žirija (Mladen Obrenović, glavni i odgovorni urednik portala Media.ba, Una Čilić, urednica Radija Slobodna Evropa, i slobodna novinarka Lidija Pisker), glavno priznanje dodijeljeno je Lejli Memčić Herić i Azri Husarić Omerović (Detektor.ba) za priču “Kako su majke obnovile do temelja spaljeno selo”. Reportaža, posvećena ženama povratnicama koje su obnovile porušeno selo, izdvojila se snažnim terenskim radom, etičnim pristupom, dokumentarnom vrijednošću i prikazom dostojanstva starijih žena koje se bore za procese obnove i nade. “Ova nagrada je meni lično od velike važnosti, jer sve dok smo prepoznati od lokalne zajednice, od ljudi koji žive probleme o kojim mi pišemo, koji su dio sistema protiv kojeg se istraživanjima borimo, znamo da naš posao ima smisla. Hvala udruženju Naš most što je prepoznalo značaj našeg izvještavanja, a mi ćemo se i u ostatku svog profesionalnog rada truditi ostavljati prostora da se čuju glasovi koje sistem možda i zaboravlja”, rekla je Husarić Omerović u svom govoru tokom ceremonije. Njena kolegica Lejla Memčić Herić se slaže i navodi da u svakodnevnom radu često susreće ljude starije dobi koji nose iskustva važna za razumijevanje naše nedavne prošlosti. “Razgovori s njima, posebno s onima koji su preživjeli rat i različite oblike nepravde, podsjećaju me koliko je važno da dokumentujemo njihova sjećanja. To nije samo novinarski zadatak, nego i način da sačuvamo dio historije”, rekla je Memčić Herić. Osim glavne nagrade, žiri je takođe odlučio dodijeliti Posebno priznanje za kontinuirano izvještavanje o starijim osobama novinarki Mirjani Pavlović (Nova TV), čiji serijali portreta i reportaža doprinose većoj vidljivosti starije populacije u medijima. “Njeni prilozi daju prijeko potreban prostor glasovima starijih u medijima, te podstiču međugeneracijski dijalog. Kroz dosljedan rad i izražen senzibilitet, autorica značajno doprinosi vidljivosti starije populacije i afirmaciji njihove društvene uloge, čime obogaćuje javni diskurs o pitanjima starenja i života starijih osoba u BiH”, obrazložila je odluku Lidija Pisker, jedna od članica žirija. “Uvijek sam vjerovala da se najveće životne lekcije ne nalaze na velikim mjestima nego u tihim, skromnim životima i da je naša obaveza da te priče sačuvamo od zaborava”, izjavila je Pavlović. “Zato ovo priznanje ne posmatram samo kao nagradu meni, već kao priznanje svim tim ljudima koji su me pustili u svoje domove i dali povjerenje da njihove živote prenesem dalje”, dodala je. Nakon ceremonije dodjele nagrada predstavljena je igra “Čovječe, ne zbuni se”, kreativni alat za jačanje medijske i digitalne pismenosti starijih osoba. Igru je kreirala Lidija Pisker u saradnji s članovima i članicama udruženja Naš most, a uz podršku Mediacentra Sarajevo. Inspirirana klasičnom igrom “Čovječe, ne ljuti se“, ova verzija uvodi polja izazova koja igrače i igračice potiču na kritičko promišljanje informacija na internetu, prepoznavanje prevara, razumijevanje dezinformacija i digitalnu sigurnost. Dodjela priznanja i promocija ove edukativne igre zajednički su doprinos Našeg mosta i Mediacentra jačanju medijske pismenosti i odgovornog novinarstva, s ciljem osnaživanja starijih osoba kao aktivnih učesnika i učesnica u društvu. Izvor: Mediacentar.ba
Preminuo urednik web portala N1 BiH Jasmin Mušanović
Jasmin Mušanović, urednik web portala N1 BiH, preminuo je u 38. godini. Njegova prerana smrt predstavlja veliki gubitak za bosanskohercegovačko novinarstvo, posebno u oblasti digitalnih medija, gdje je ostavio snažan i prepoznatljiv profesionalni trag. Jasmin je svoju novinarsku karijeru gradio s posvećenošću, jasnoćom i entuzijazmom, nakon završetka Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, više od jedne decenije je predano radio na razvoju digitalnog novinarstva u Bosni i Hercegovini, posebno kroz svoj doprinos kao urednik web portala od samog početka postojanja N1 BiH. Bio je ne samo izuzetan profesionalac, već i topao, inspirativan kolega, osoba širokog osmijeha, vedrine i kreativne energije. Jasminova prijateljska priroda i strast prema novinarstvu ostavili su trag u svakom zadatku koji je preuzeo, te su njegov doprinos i predanost snažno utjecali na kolege, čitaoce i mlade digitalne novinare širom zemlje. Osim profesionalnog rada, Jasmin je volio i muziku, nastupajući pod umjetničkim imenom Redneck, gdje je svojom umjetnošću dodatno povezivao i inspirisao mlade ljude, ukazujući kroz ritam i stihove na društvene izazove i teme. Umbrella izražava najdublje saučešće porodici, prijateljima, kolegama i široj medijskoj zajednici. Njegov doprinos slobodnom i odgovornom novinarstvu ostaje trajna inspiracija za sve nas koji radimo na jačanju slobode izražavanja, nezavisnih medija i digitalne otpornosti.
Tačno.net: Izgubljeno vrijeme, dobijena istina
Presudom Općinskog suda u Travniku odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja, prvobitno kao Kavat d.o.o. Novi Travnik, danas kao „Jarsjo“ d.o.o. Travnik, radi naknade štete zbog klevete koja je po mišljenju tužitelja bila iznesena na portalu Tačno.net. Ipak, kao medij koji je odan tačnom izvještavanju i provjerenim informacijama, portal Tačno.net je više od tri prethodne godine, koliko je trajao ovaj sudski proces, pokazao novinarsko dostojanstvo, koje je na koncu utjelovljeno u presudi Općinskog suda u Travniku.Nažalost, ovo nije prvi slučaj u kojem se nezavisni mediji u Bosni i Hercegovini suočavaju sa sličnim optužbama, o čijoj prirodi javnost nije dovoljno obaviještena. Portal Tačno.net je ovom presudom Općinskog suda u Travniku pobijedio jedan klasični pokušaj SLAPP tužbe (Strategic Lawsuits Against Public Participation) čija je namjera bila da oteža, utiša i eventualno uspori rad našeg medija. Ipak, činjenica koja obeshrabruje, i koja zahtijeva angažiranost svih nas, a tiče se generalnog stanja medija u Bosni i Hercegovini, ogleda se u tome da je u posljednjih nekoliko godina Fond za odbranu novinara (FMHL) izdvojio oko 80.000KM za sudske troškove i plaćanje advokata za SLAPP i druge tužbe usmjerene protiv novinara. Više nego bitno je navesti da nijedna tužba ove vrste nije izgubljena na sudu, čak ni ona protiv Milorada Dodika po tužbi Tanje Topić uprkos činjenici da je suđenje trajalo godinama. Portal Tačno.net je u periodu od 2022. do 2025. bio primoran trošiti svoje resurse, svoj fokus i vrijeme na pojedinosti ovog suđenja koje je rezultiralo pobjedom nezavisnog novinarstva. Svi koji razumiju dinamiku jednog medija u državi kao što je naša također razumiju i ulogu vremena kao jednog od glavnih alata koje svaka redakcija treba i često ga nema dovoljno. Vrijeme koje smo izgubili u navedenom periodu moglo je i trebalo biti iskorišteno za medijski rad i istraživanje onih priča po kojima je portal Tačno.net u posljednjih 15 godina i prepoznatljiv. Iako smo za vrijeme suđenja radili pod težim okolnostima nego inače, ipak smo uspjeli sačuvati profesionalnost i dignitet, koji je na kraju i prepoznat od Općinskog suda u Travniku. Ovo nije samo iskustvo portala Tačno.net! Skoro svaki nezavisni medij koji radi i djeluje na prostoru Bosne i Hercegovine barem jednom je prošao kroz SLAPP tužbu nakon iznošenja istine koja ne odgovara određenim grupama i pojedincima. Stoga, novinarstvo u Bosni i Hercegovini zaslužuje ništa manje nego da mu se oda priznanje za rad u uslovima koji nisu poznati našim kolegama i kolegicama u uređenim zemljama. Pored navedenog, posao koji o ovom pitanju obavlja Udruženje bh. novinara više je nego krucijalan u odbrani sviju koji štite istinu i imaju hrabrosti da je javno iznesu. Portal Tačno.net ovim putem zahvaljuje cijelom novinarskom kolektivu, koji djeluje ujedinjeno, profesionalno i odgovorno kada je potrebno. Nezavnisno novinarstvo nema cijenu i stoga će naš medij i u budućnosti kao i do sada biti dosljedan novinarskim profesionalnim normama koje čine glavni medij između građanstva i neodgovornih postupaka grupa i pojedinaca. Izvor: Rijad Cerić/Tačno.net
Udruženje „Umbrella“: Javnim funkcionerima ne priliči pritisak i diskreditacija novinara
Istočno Sarajevo, 11.12.2025.- Mreža nezavisnih medija Umbrella smatra neprihvatljivim način na koji se gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić obratio novinarki Sanji Vasković tokom press konferencije održane nakon sjednice Skupštine Grada. Na osnovu dostupnog transkripta razgovora, gradonačelnik je uputio niz optužbi, ličnih diskreditacija i neosnovanih tvrdnji na račun novinarke, uključujući navode da je „plaćena“, „instruisana“, da vodi kampanju protiv njega, te da se „valja u blatu laži, tračeva i spinova“. Tokom obraćanja, gradonačelnik je više puta doveo u pitanje profesionalni integritet novinarke i otvoreno odbio dalju komunikaciju s njom riječima da joj se više neće obraćati „ni sa zdravo“. Evidentno je da je komunikacija gradonačelnika Ćosića prema novinarki Vasković bila obilježena ličnim uvredama, diskreditacijom, optužbama o političkoj motivaciji, kao i izrazima koji se mogu razumjeti kao oblik pritiska i pokušaja zastrašivanja. Posebno je zabrinjavajuće što gradonačelnik novinarku dovodi u vezu sa komentarima trećih osoba na portalu, što je oblik pritiska koji može stvoriti zastrašujuće okruženje za rad novinara. Također, spominjanje prethodnih situacija u kojima joj je „učinio uslugu“ dodatno produbljuje neravnotežu moći između javnog funkcionera i novinara. Ovakav način komunikacije predstavlja neprimjeren, neprihvatljiv i profesionalno nedozvoljen odnos javnog funkcionera prema novinarki, posebno u institucionalnom i javnom kontekstu kao što je press konferencija nakon sjednice Skupštine Grada. Umbrella podsjeća da kritičko i istraživačko novinarstvo, uključujući praćenje rada javnih funkcionera, finansiranja i trošenja budžetskog novca, predstavlja legitiman i zakonom zaštićen javni interes. Odgovor na takav rad ne može biti zastrašivanje, etiketiranje ili pokušaj ličnog diskreditovanja. Zbog ozbiljnosti izrečenih optužbi i načina obraćanja, Umbrella će o ovom slučaju obavijestiti relevantne domaće i međunarodne institucije i organizacije koje prate slobodu medija i sigurnost novinara. Pozivamo gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića da u budućnosti osigura profesionalan, primjeren i transparentan odnos prema svim novinarima, poštovanje principa slobodnog i kritičkog izvještavanja, te suzdržavanje od izjava koje se mogu razumjeti kao pritisak, diskreditacija ili narušavanje sigurnosti novinara. Umbrella pruža punu profesionalnu podršku novinarki Sanji Vasković. Njeno dosljedno praćenje rada lokalnih institucija i izvještavanje o pitanjima od javnog značaja predstavljaju sastavni dio uloge koju novinari imaju u demokratskom društvu. Smatramo da novinari moraju imati mogućnost da slobodno, odgovorno i bez pritisaka obavljaju svoj posao, a svaki pokušaj narušavanja te slobode podstiče nepovoljan ambijent za medije i javnost kojoj oni služe. Umbrella će nastaviti da stoji iza principa nezavisnog i profesionalnog novinarstva, kao i zaštite novinara koji rade u interesu građana. Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Žurnal.info