Digitalizacija TV signala u BiH do kraja godine, ali ne u svim dijelovima države
Bosna i Hercegovina je dugo bila jedina zemlja u Evropi koja nema digitalno emitiranje televizijskog signala. I dalje, digitalizacija nije u potpunosti implementirana na prostoru cijele države. Projekat digitalizacije, koji je kroz konkretne aktivnosti počeo 2009. godine, bio je u različitim fazama opterećen političkim, proceduralnim, tehničkim i političkim preprekama koje su uzrokovale višestruko odgađanje postavljenih rokova. Iz nadležnog državnog resora uvjereni su da će digitalizacija biti finalizirana do kraja tekuće godine, kako je planirano i najavljeno, iako to neće značiti da će svaka općina biti pokrivena digitalnim signalom koji trenutno uključuje samo programe tri javna servisa. Sve je trajalo dugo godina Puštanjem zemaljskog digitalnog signala u regijama Sarajeva, Mostara i Banjaluke (1. jula), te regiji Zenice (7. oktobra) u DVB-T2/MPEG-4 standardu, Bosna i Hercegovina je nadomak finalizacije dugogodišnjeg projekta koji donosi benefite kako za građane, tako i za javne servise i tržište elektronskih medija u cjelini. Iako je projekat u završnoj fazi, procjenjuje se da su u predstojećem periodu mogući izazovi koji mogu uticati na dinamiku završetka procesa digitalizacije. Prema informacijama iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH, najveći dio teškoća i dalje je povezan sa stanjem infrastrukture javnih RTV servisa, kao i neriješenim vlasničkim odnosima. Iako očekuju da će veliki dio sistema biti montiran i pušten u rad, čime će se značajno proširiti pokrivenost DVB-T2 signalom, naglašavaju da postoji desetak objekata, među kojima je i šest ITC centara na kojima zbog nedostatka infrastrukturnih uvjeta ili neriješenih vlasničkih odnosa, neće biti moguće završiti montažu opreme u predviđenom roku. To znači da pojedine općine u Bosni i Hercegovini još neće biti pokrivene digitalnim signalom do kraja godine. Kako realizacija projekta još traje, nadležno ministarstvo, koje je nosilac Projekta digitalizacije, trenutno ne raspolaže kvantitativnim podacima o ukupnoj pokrivenosti digitalnim signalom po entitetima i Brčko Distriktu. Iz tog resora je za Mediacentar potvrđeno da su odašiljači velike snage, zajedno s pripadajućim odašiljačima male snage (tzv. gap fileri) instalirani u gotovo svim od ukupno devet digitalnih SFN (Single Frequency Network) regija. Naglašavaju da se trenutni broj aktivnih odašiljača, koji se sukcesivno puštaju u rad nakon testiranja i tehničkog pregleda, ne može koristiti kao relevantan pokazatelj ukupne pokrivenosti digitalnim signalom, budući da pojedini odašiljači imaju različitu snagu/zonu pokrivanja, ali i da se pokrivenost signalom progresivno povećava svakim novim odašiljačem. I dalje je na snazi testno emitiranje Trenutno se u mreži Multipleksa A (MUX A) emitiraju isključivo programi tri javna RTV servisa u Bosni i Hercegovini, jer se i dalje radi o testnom emitiranju koje se provodi u skladu s pravilima Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK), a čiji je cilj tehničko ispitivanje i stabilizacija mreže. Da bi pristupili digitalnim signalima BHRT-a, FTV-a i RTRS-a građanima je dovoljan je TV uređaj koji podržava DVB-T2 prijem, koji su standard na tržištu od 2015. godine. U slučaju starijih TV uređaja potrebna je vanjski digitalni prijemnik ili takozvani set-top-box. Očekuje se proširivanje liste na ovaj način dostupnih kanala. Kada javni RTV servisi dobiju dozvole za upravljanje MUX A mrežom po završetku projekta, u skladu s pravilima RAK-a, biće u obavezi da osiguraju ulazak komercijalnih stanica u Multipleks A. Iako je ranijih godina bilo najava mogućnosti subvencija za nabavku digitalnih prijemnika kako bi se omogućio prijem digitalnog signala u domaćinstvima, do sada još uvijek nije usvojen formalni plan za ovakve pogodnosti za građane. Do sada je na Projekat utrošeno ukupno 36.596.557 konvertibilnih maraka, od 36.934.000 konvertibilnih maraka koliko je predviđeno Odlukom Vijeća ministara BiH o uvrštavanju Projekta digitalizacije u program višegodišnjih kapitalnih ulaganja iz 2011. godine. Sredstva po ovoj odluci su definirana dijelom iz budžeta, uplaćenih sredstava na ime dozvola za Univerzalne mobilne telekomunikacijske sisteme (UMTS dozvole), te sredstva ostvarena na osnovu viška prihoda RAK-a. Za realizaciju dijela prve faze (prva A i prva B) utrošeno je ukupno 6.657.300 konvertibilnih maraka, dok je za realizaciju druge i treće faze, te nadogradnju prve faze budući da se radilo o standardu DVB-T, utrošeno ukupno 29.939.257 konvertibilnih maraka. Dodatni troškovi su mogući ukoliko se, nakon puštanja kompletne mreže, utvrdi da postoje područja koja je potrebno dodatno pokriti signalom sa odašiljačima male snage, saopćeno je iz Ministarstva. Digitalizacija emitiranja donosi brojne koristi i za građane i za emitere. Potpuni prelazak na digitalni sistem znači besplatnu distribuciju visokokvalitetnog TV signala na teritoriji cijele države, čime se unapređuje medijska infrastruktura i značajno poboljšava iskustvo gledatelja. Gledaoci dobijaju stabilniju i čistiju sliku, dok emiteri ostvaruju povoljnije i efikasnije uslove emitiranja uz korištenje manjeg frekvencijskog spektra. Time se ujedno stvaraju tehnički preduvjeti za oslobađanje dijela 700 MHz pojasa, koji je ključan za razvoj mobilnih komunikacija. Savremeni DVB-T2 sistem, otporniji na smetnje i većeg kapaciteta od ranijeg DVB-T standarda, omogućava prijem signala u znatno boljoj kvaliteti te otvara prostor za nove funkcionalnosti kao što su elektronski programski vodič (EPG), višekanalni zvuk, interaktivne usluge, kodiranje i PayTV, kao i daljnju ekspanziju HD televizije visoke rezolucije. Dugotrajan proces opterećen brojnim problemima Trag preuzetih obaveza institucija Bosne i Hercegovine u pogledu digitalizacije seže čak do 2006. godine kada je BiH potpisala međunarodni sporazum o prelasku na digitalni signal, koji je ratificiran 2007. godine. Aktivnosti sa ciljem prelaska na digitalno emitiranje počele su 2009. godine, kada je RAK uspostavio stručni forum koji je kreirao „Strategiju za tranziciju sa analognog na digitalno terestrijalno emitovanje“. Dokument koji je usvojilo Vijeće ministara BiH, predvidio je rok za prelazak na digitalno emitiranje do kraja 2011. godine, što je ambicioznih godinu dana ranije od datuma koji je EU odredila za svoje članice. U julu 2010. godine, na prijedlog Ministarstva, Vijeće ministara donijelo je Odluku o usvajanju Projekta digitalizacije mikrovalnih veza javnih radiotelevizijskih servisa BiH, kojom su javni RTV servisi zaduženi za realiziranje projekta, definirane obaveze RAK-a, kao i uspostava Ekspertne grupe za praćenje realiziranja projekta. Iako su sredstva bila predviđena, zbog brojnih tehničkih, proceduralnih i političkih problema, rok je od tada propušten u nekoliko navrata. Izvještaji Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine godinama su gotovo istovjetno upozoravali na izostanak napretka u okviru Poglavlja 10 koje se odnosi na digitalnu transformaciju i medije. Nedovoljna institucionalna kapacitiranost sistema javnog emitiranja Iz nadležnog ministarstva su poručili da je najveći i dugotrajni izazov bila i ostala nedovoljna
Prva presuda za diskriminaciju novinara u BiH kao pobjeda protiv političkih moćnika
Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Banjoj Luci utvrđeno je da je načelnik opštine Šipovo Milan Kovač izvršio neposrednu diskriminaciju nad novinarima Alenom Beširević i Harunom Dinarevićem vrijeđajući ih i ponižavajući. Presudom je utvrđeno da je Kovač razgovarajući s Dinarevićem putem telefona iznio niz uvreda, posebno apostrofirajući navode o seksualnoj orijentaciji, te seksualno ponižavajući Beširević. “Sud utvrđuje da je govor tuženog bio sve, samo ne uobičajen, kulturan i normalan govor lica koje je u to vrijeme obavljalo funkciju načelnika Šipova, lica koje je prethodno bilo narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i lica koje bi trebalo da bude – bar po funkcijama koje je obavljalo, ako ni po čem drugom – samosvjestan, pristojan i odgojen čovjek”, navodi se u prvostepenoj presudi. Sud zaključuje da se sadržaj takvog govora ne može ničim opravdati. “Sud utvrđuje da njegov govor sadrži sve elemente uznemiravanja, što je jedan od oblika diskriminacije, jer je svojim govorom povrijedio dostojanstvo tužilaca tako što ih je brojnim vulgarnostima pokušao zastrašiti, degradirati, ponižavati i vrijeđati”, stoji u presudi. Advokatica Jovana Kisin Zagajac kazala je da su predmeti u kojima se štite novinari i njihovo pravo na slobodu javnog izražavanja najčešće predmeti klevete ili eventualno naknade nematerijalne štete, ali da se ovaj predmet razlikuje jer obuhvata diskriminaciju. “Diskriminacija je jasna, jer je tuženi vrlo otvoreno vrijeđao, ponižavao i stvarao neprijateljsko okruženje i za novinara i za novinarku koji su ga tužili, koristeći zaštićene osnove – različite zaštićene osnove u slučaju jednog i drugog novinara – zbog čega je prema njima počinio diskriminaciju. Zbog toga je ovaj predmet specifičan”, kazala je Kisin Zagajac za Detektor. Navodi da je Kovač diskriminisao novinarku Beširević na osnovu pola, a novinara Dinarevića svrstavajući ga u LGBT populaciju, bez obzira na to da li on toj zaštićenoj grupi pripada ili ne. “Ovo je važno za sudsku praksu: apsolutno nije bitno, kada se vrši diskriminacija, da li žrtva zaista pripada određenoj zaštićenoj grupaciji ili ne — bitno je da onaj ko diskriminiše koristi neki zaštićeni osnov kako bi nekoga ponizio ili mu umanjio prava”, pojasnila je advokatica. Prema podacima Udruženja BH novinari, ovo je prva nepravosnažna presuda za diskriminaciju novinara u Bosni i Hercegovini. Borka Rudić, generalna sekretarka u Udruženju BH novinari kaže da ova presuda nosi poruku da novinari i novinarke trebaju prijavljivati slučajeve diskriminacije po bilo kom osnovu. “A naročito na osnovu spola, te ne odustajati od prava na siguran i dostojanstveno rad. Ovaj slučaj je također pozitivan primjer sudske prakse i korištenja odredaba Zakona o zabrani diskriminacije u BiH uz druge zakone koji su bili osnova podnošenja tužbe protiv načelnika, Milana Kovača i kasnije suđenja pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci”, kazala je Rudić. Nakon objave istraživačkog teksta „Šume Srpske u službi Dodikovog finansijskog i političkog blagostanja“ na portalu Naratorium, načelnik opštine Šipovo Kovač pozvao je urednika portala Dinarevića upitavši ga: “Šta pišeš o meni, šta pišeš na portalu?”. Slijedio je niz uvreda, u kojima je vrijeđana i novinarka Beširević. Cijeli razgovor putem telefona je snimljen i dostupan javnosti. Beširević kaže da je načelnik Šipova, koristeći svoj položaj i moć, pokušao da ih zastraši i ponizi na diskriminirajući način te da ona na takvo ponašanje ne pristaje. “Kao žena i novinarka, osjećam dodatnu odgovornost da pokažem da se dostojanstvo ne može pokoriti moći. Drago mi je što je sud prepoznao da je ponašanje načelnika Šipova bilo diskriminirajuće i da je kao takvo neprihvatljivo. Ovu presudu vidim kao pobjedu dostojanstva novinarske profesije nad političkom moći, zbog čega je ne smatram samo pobjedom novinara Naratoriuma, nego i pobjedom kompletne novinarske zajednice u Bosni i Hercegovini”, kazala je Beširević za Detektor. Vođen drugim slučajevima vrijeđanja i ponižavanja novinara koji su prošli nekažnjeno, Dinarević kaže da se ni sam nije nadao nikakvim reperkusijama. “Očigledno je i on računao na tu nekažnjivost, jer nisam prvi novinar kojem je to priredio. Iz Udruženja BH novinari su, srećom, smatrali da zajedno sa kolegicom Beširević trebam tužiti Kovača i to smo, uz njihovu pomoć, i uradili. Priznajem da me je prvostepena presuda iznenadila i da je pokazala da iživljavanje nad novinarima od strane moćnika neće uvijek proći nekažnjeno. Odluku suda u Banjoj Luci vidim kao moguće ohrabrenje kolegama iz ‘esnafa’ da potraže pravnu zaštitu kada dožive slične situacije”, kazao je Dinarević. Na ovu presudu je dozvoljena žalba Okružnom sudu Banja Luka. (detektor.ba)
BHRT: Ako nadležni hitno ne reaguju, tražićemo zaštitu prava pred drugim instancama
Menadžment Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) uputio je Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, kao osnivaču, zakonodavnoj, sudskoj i izvršnoj vlasti Bosne i Hercegovine, popis hitnih zahtjeva koji bi omogućili normalno funkcioniranje BHRT-a. – Zahtijevamo od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, s obzirom na njenu supsidijarnu odgovornost kao osnivača BHRT-a, i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da obezbijede provođenje/poštivanje člana 23. Zakona o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 78/05, 32/10, 51/15 i 25/16) od strane sva tri javna RTV servisa; – Zahtijevamo od Vijeća ministara BiH da hitno obezbijedi kreditna sredstva sa odgođenim plaćanjem za BHRT i da bude garant za BHRT. Sredstva su neophodna za potrebe plaćanja svih dugovanja BHRT-a, a kredit će biti pokriven i vraćen nakon naplate potraživanja BHRT-a po okončanju sudskih sporova sa Radio-televizijom Republike Srpske (RTRS). Istovremeno tražimo da Vijeće ministara BiH donese i odluku da se iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) ili tekuće budžetske rezerve BHRT-u hitno dodijele sredstva za izmirenje dugovanja BHRT-a. – Od predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH zahtijevamo utvrđivanje i javno objavljivanje razloga za odugovlačenje sudova u Republici Srpskoj kod donošenja presuda u sporovima između BHRT-a i RTRS-a u skladu sa Odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj: AP-4567/23 od 27.03.2025. godine; – Zahtijevamo hitno formiranje ad hoc komisije Parlamentarne skupštine BiH, koja će sa Upravnim odborom BHRT-a i menadžmentom BHRT-a izraditi strategiju rješavanja problema i očuvanja BHRT-a. Imajući u vidu rokove iz Reformske agende BiH, koja je prihvaćena od strane Evropske komisije, a koji se odnose na BHRT i ukoliko Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara BiH ne preuzmu svoje obaveze u cilju zaštite i opstanka BHRT-a u roku od 30 dana, bit ćemo prinuđeni na pokretanje procedura za zaštitu svojih prava pred drugim instancama.
Sud potvrdio da je Elek lagao i oklevetao Vukelića i CAPITAL
BANJALUKA – Osnovni sud u Banjaluci presudio je da je predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra “Jahorina” Nedeljko Elek lagao i oklevetao glavnog urednika portala CAPITAL Sinišu Vukelića i naložio mu da mu na ime obeštećenja isplati 5.000 KM. “Obavezuje se Nedeljko Elek da Siniši Vukeliću isplati iznos od 5.000 KM sa zateznim kamatama na ime štete pričinjene njegovom ugledu uzrokovane iznošenjem neistinitih navoda na svom javnom profilu na društvenoj mreži Twitter 30. 6. 2023. godine, te na konferenciji za novinare na otvaranju ljetne sezone na Jahorini“, navodi se u presudi ovog suda. Osim ovoga, sud mu je naložio i da plati preko 2.500 KM sudskih troškova. Elek je na Twitteru u junu te godine, nakon priče CAPITAL-a o OC “Jahorina”, objavio da je Vukelić od njega tražio 6.000 KM kako novinari ne bi pisali o dešavanjima u ovom javnom preduzeću. FOTO: Dio presude Sud je potvrdio da je Elek na ovaj način pokušao da naruši Vukelićev ugled i predstavi ga kao kriminalca i reketaša koji novinarstvo koristi samo kao paravan za svoje iznude i ucjene. “Nesporno je da je tuženi (Elek) navedenim iznošenjem neistinitih tvrdnji dao krajnje uvredljivu i klevetničku izjavu nazvavši i označivši tužioca (Vukelića) kao osobu koja je iznuđivala od njega novac da bi prestao pisati o OC “Jahorina”. Prenio je takvu izjavu široj javnosti na Tviteru i konferenciji za štampu znajući pri tome da je ona neutemeljena, uvredljiva i usmjerena na diskreditaciju tužioca i kao osobe i kao uglednog novinara“, navela je sudija Snježana Savić u presudi i dodala da je Elek kao javna ličnost bio svjestan činjenice da su mediji moćan i uticajan društveni faktor koji bitno, a ponekad i presudno utiče na kreiranje mišljenja i stavova u društvu. Dakle, spornim izražavanjem u javnosti, navodi sudija u presudi, postojala je namjera da se tužilac kao ugledni novinar omalovaži i okleveta, te da mu se time naruši društveni i privatni status. “U skladu sa navedenim sud je cijenio da u ovom slučaju postoji “hitna društvena potreba” da se prema tuženom primijeni sankcija (naknada štete) jer se navedenim tekstom, kao i neposrednim iznošenjem neistina na konferenciji za štampu zadire i vrijeđa privatni i poslovni ugled u čast tužitelja“, navedeno je u presudi. U presudi se ističe i da se u konkretnom slučaju radi o iskusnom i jednom od najuglednijih istraživačkih novinara u zemlji, osnivaču i uredniku portala CAPITAL, medija koji je postao sinonim za razotkrivanje korupcije i nepravilnosti, čiji rad je kao i rad portala nagrađivan brojnim nagradama Evropske unije. Takođe, navodi se da je Vukelić bio predsjednik Kluba novinara Banjaluka, čiji je ugled kapital, stečen decenijama mukotrpnog i poštenog rada, te da uz sve to nikada nije bio kažnjavan. „Osporavanje tuženog da je prouzrokovao štetu tužitelju temelji se na tvrdnjama da je i on javna ličnost i novinar sa dugogodišnjim iskustvom i da je i njegov rad izložen sudu javnosti, pa je stoga dužan trpjeti ne samo pohvale već i kritike. Navedeno se ni u kom slučaju ne može prihvatiti, jer bi to dovelo do stanja nesigurnosti i anarhije u kojem nije važna istina, već samo nečije neargumentovano mišljenje“, navodi se u presudi. FOTO: Dio presude Elek na sudu ipak priznao da je lagao Inače, Vukelić je Eleka tužio krajem 2023. godine nakon niza objava na Twitteru, današnjem X-u u kojima je tvrdio da mu je Vukelić tražio 6.000 maraka da portal CAPITAL prestane da piše o OC “Jahorina”, kao i izjava koje je iznosio u raznim televizijskim emisijama i na konferencijama. Uprkos tvrdnjama na X-u, na posljednjem ročištu u julu ove godine Elek je sam priznao da je lagao i da glavni i odgovorni urednik portala CAPITAL Siniša Vukelić nikada od njega nije tražio famoznih 6.000 KM da se prestane pisati o problematičnom poslovanju ovog javnog preduzeća. Prema zapisniku sa suđenja, Elek je decidno rekao da nije poznavao Vukelića od ranije, da on nije potpisnik nijednog objavljenog teksta na CAPITAL-u, te da smatra da sudnica nije mjesto gdje bi trebali raspravljati, nego javni prostor, pošto su obojica javne ličnosti. Elek je, na prvom ročištu po prvoj od dvije tužbe koje su podnesene protiv njega, svoje tvrdnje za potrebe suđenja nazvao “mišljenjem” koje nije mogao potkrijepiti nijednim dokazom. Novac od presude ide u fond za istraživačke priče o OC „Jahorina“ Glavni urednik CAPITAL-a Siniša Vukelić kaže da je zadovoljan presudom i činjenicom da je uspješno dokazano da su Elekovi navodi brutalna kleveta. “Dokazali smo da je Elek smišljeno iznio klevetu jer se nije mogao argumentovano odbraniti od činjenica koje smo iznosili u seriji tekstova o krajnje sumnjivim i nezakonitim poslovima u OC Jahorina. Optužbe, uvrede i klevete na moj račun i bez ikakvog osnova, Elek je nastavio da iznosi, što jasno pokazuje da postoji namjera da naruši moj i kredibilitet medija kao jednog od rijetkih u cijeloj zemlji koji pišu o poslovanju OC “Jahorina” i načinu na koji se upravlja njegovom imovinom. Mi smo protiv njega podnijeli još jednu tužbu za koju takođe očekujemo da ima isti ishod kao i ova “, rekao je Vukelić. Napominje da će novac od presude, čim ona postane pravosnažna, biti iskorišten na onaj način kako je to najavio na Twitteru: Na konkurs za pet najboljih novinarskih priča o poslovanju OC “Jahorina”. “Novac ćemo iskoristiti kao što je i najavljeno, za finansiranje konkursa za istraživačke novinarske priče na temu korupcije u poslovanju OC “Jahorina“, rekao je Vukelić. Izvor: Capital.ba
Evropska komisija: Stagnacija medijskih sloboda u BiH uz zabrinjavajuće znakove pogoršanja
Posljednji izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine na putu prema Evropskoj uniji jasno naglašava zabrinjavajuće trendove kad su u pitanju stanje medija, sloboda govora i izazovi s kojima se suočavaju novinari i novinarke. Za Bosnu i Hercegovinu je istaknuto kako, tokom izvještajnog perioda, nije postignut nikakav napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija te zaštite novinara. „Zemlja i dalje doživljava duboku stagnaciju medijskih sloboda, uz zabrinjavajuće znakove pogoršanja“, navedeno je u Izvještaju. Ističe se kako se novinari suočavaju s kontinuiranim pritiscima i zastrašivanjem, pa se taksativno navode: – politički pritisak i prijetnje (nastavljeni su politički pritisci, verbalni napadi, zastrašivanje i prijetnje novinarima, uključujući i od političkih zvaničnika, a posebno su ciljane novinarke; vlasti su te prijetnje i napade nastavile umanjivati umjesto da pokažu nultu toleranciju) – statistika napada (Visoko sudsko i tužilačko vijeće počelo je prikupljati službene podatke i prijavilo 36 napada; Udruženje BH novinari primilo je 54 prijave u 2024. (dok ih je 2023. bilo 84), a Ured Ombudsmana devet) – SLAPP tužbe, koje su osmišljene da zastrašuju i ušutkavaju, dodatno potiču samocenzuru; broj takvih tužbi se značajno povećao tokom 2024. godine (35 tužbi u odnosu na 41 u prethodnih 10 godina), što naglašava hitnost usklađivanja s evropskim anti-SLAPP zakonodavstvom) – institucionalno praćenje (postavljena je sveobuhvatna mreža kontaktnih tačaka u tužilaštvima i tijelima za provođenje zakona širom zemlje za praćenje slučajeva prijetnji i nasilja protiv novinara; međutim, vlasti moraju osigurati održivost te mreže i dokazati postojanje rezultata u institucionalnom postupanju) – prekarnost profesije (novinarstvo je nesigurna profesija s niskim plaćama i slabom sigurnošću posla; radnička prava se jedva poštuju, sindikalizacija je niska, a novinarke su u još lošijoj situaciji) Nekoliko ozbiljnih nedostataka i nazadovanja Kada je riječ o zakonskom okviru, izvještaj ističe nekoliko ozbiljnih nedostataka i nazadovanja: – dekriminalizacija klevete (krivične kazne za klevetu u Republici Srpskoj i dalje imaju „zastrašujući učinak“ (chilling effect), odnosno mogu dovesti do samocenzure i odvraćanja od izražavanja mišljenja; preporučuje se da se kleveta dekriminalizuje u cijeloj zemlji) – Zakon o „stranim agentima“ u entitetu Republika Srpska (zakon usvojen u Republici Srpskoj u februaru 2025. godine, koji je ciljao grupe civilnog društva kao „strane agente“), nepovoljno je uticao na slobodu udruživanja, izražavanja i informisanja, posebno za medijske grupe registrovane kao nevladine organizacije; Ustavni sud ga je u maju proglasio neustavnim). Finansijska nestabilnost i politička kontrola javnih emitera predstavljaju veliki problem za medijski pluralizam, pa se navode sljedeći problemi: – finansijska održivost (nije postignut nikakav napredak u osiguravanju finansijske održivosti BHRT-a (Radiotelevizije Bosne i Hercegovine), koji je usljed nedostatka stabilnih sredstava i dugotrajnih sudskih sporova s entitetskim emiterima i dalje u ozbiljnoj opasnosti od gašenja; dug RTRS-a prema BHRT-u iznosi gotovo 50 miliona eura) – politički uticaj na javne emitere (državne i entitetske) i dalje traje putem politički kontrolisanih upravnih odbora) – širenje dezinformacija (Radio Televizija Republike Srpske (RTRS) nastavlja širiti ruske dezinformacije, uključujući one o agresorskom ratu Rusije protiv Ukrajine i o evropskom putu Bosne i Hercegovine) – transparentnost vlasništva. U dijelu Izvještaja spominje se i gašenje medijske kuće Al Jazeera Balkans te smanjenje finansiranja od strane donatora, uključujući i ukidanje USAID-a. Ti događaji se navode kao ključni faktori koji dodatno pogoršavaju ionako loše stanje slobode medija i prostora za djelovanje civilnog društva u Bosni i Hercegovini. Naglo zatvaranje Al Jazeere Balkans ostavilo je najmanje 200 novinara i medijskih radnika bez posla, što ukazuje na nestabilnost i nesigurnost novinarske profesije, navela je Komisija. Kad je u pitanju gašenje USAID-a, navedeno je kako je to ozbiljno utjecalo na funkcionisanje nezavisnih medijskih kuća i organizacija civilnog društva. Preporuke iste kao i prošle godine Evropska komisija je ponovila preporuke iz prethodne godine koje ostaju važeće i za koje navodi da se hitno moraju provesti: 1. Osigurati zaštitu novinara i sistemsko institucionalno praćenje prijetnji i nasilja nad njima. 2. Osigurati finansijsku održivost i političku nezavisnost javnih emitera te uskladiti entitetsko zakonodavstvo s državnim zakonom o sistemu javnog emitovanja. 3. Usvojiti zakonodavstvo o transparentnosti vlasništva medija i kriterijima za javno oglašavanje. 4. Osigurati da se kleveta dekriminalizuje u cijeloj zemlji. 5. Usvojiti zakon o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima u skladu s pravnom stečevinom Evropske unije. Osnovne razlike u odnosu na prošlogodišnji izvještaj su: uspostavljenje mreže kontakt tačaka na nivou cijele zemlje; porast pokušaja da se uvedu represivna zakonska rješenja; uvid u podatke da je povećan broj SLAPP slučajeva u odnosu na prethodnu godinu; prepoznata dodatno ugrožena stabilnost mnogih medija, kao i prostor za civilno društvo. Zaključno, nalazi ukazuju na to da, iako postoje neki mehanizmi za praćenje, stvarni napredak u pogledu slobode izražavanja i medijske nezavisnosti nije ostvaren, a politička uplitanja i nasilje protiv novinara i dalje su ozbiljan problem. Kompletan izvještaj dostupan je na ovom linku. Izvor: Mediacentar.ba
Dodjeljenje EU nagrade za istraživačko novinarstvo u BiH
Jelena Jevtić i Mubarek Asani, novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), dobitnici su prve nagrade Evropske unije za istraživačko novinarstvo iz Bosne i Hercegovine (BiH) za dokumentarac „Gdje je Sara?“. Jevtić i Asani su godinu dana tragali sa roditeljima za grobovima njihove djece. U filmu su govorile dvije majke o bolnim iskustvima poroda i nestanku djece. Njihova svjedočenja su izazvala veliku uznemirenost javnosti koja od institucija i ustanova traži odgovore o sudbini beba. Novinar portala Gerila.info Dejan Rakita dobitnik je druge nagrade za istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini u okviru ovogodišnjeg EU Investigative Journalism Award. Rakita je nagrađen za serijal „Projekat litijum: Lopare među javom, snom i košmarom“ (I–IV dio), objavljen na portalu Objavi.ba, a potom i na portalu Gerila. Novinarka CIN-a Dženita Lutvić dobitnica je treće nagrade za priču „Čelična rana Zenice“. Lutvić je u ovoj priči otkrila kako je kompanija „ArcelorMittal Zenica“ prekršila gotovo sve mjere iz okolišne dozvole koje su joj federalne vlasti izdale krajem 2022. godine. Treću nagradu dobio je i Predrag Blagovčanin, novinar portala Tačno.net, za priču „Netransparentnost Ujedinjenih naroda: Kako je UNDP dijelio milione dolara pomoći BIH za borbu protiv Covida“. Ceremonija dodjele nagrada održana je danas u Europe House-u u Sarajevu, uz prisustvo brojnih novinara, predstavnika medijskih organizacija i međunarodnih institucija. Serijal nagrađene priče novinara Dejana Rakite rezultat je višemjesečnog istraživanja o kontroverznom planu eksploatacije litijuma na području Lopara. Umjesto nade za razvoj, potencijalno najvrednije nalazište litijuma u zemlji postalo je izvor duboke polarizacije, neinformisanosti i političko-ekonomskih sprezi između domaćih vlasti i stranih kompanija. Poseban fokus Rakita je stavio na ulogu Arcore AG i Rock Tech Lithium, kao i na javne nastupe političkih lidera Republike Srpske koji su projektima davali bezrezervnu podršku. “Ova nagrada je za mene potvrda da se dugotrajan i temeljit rad na istraživačkim pričama isplati, ali i podsticaj da nastavim da se bavim temama koje su od presudnog značaja za građane. Serijal o litijumu u Loparama pokazao je koliko je važno da novinarstvo bude uporno i nezavisno, naročito kada se radi o pitanjima koja direktno zadiru u ljudska prava i prirodne resurse. Vjerujem da je ovo priznanje i znak podrške svim kolegama koji se bore za javni interes, bez obzira na pritiske i prepreke”, rekao je Rakita nakon dodjele nagrada. Odluku o nagradi donio je tročlani žiri koji čine istaknuti stručnjaci iz oblasti medija i komunikacija – Davor Glavaš, dugogodišnji medijski profesionalac s preko četiri decenije iskustva u novinarstvu i međunarodnom razvoju medija; dr. Lejla Turčilo, profesorica na Univerzitetu u Sarajevu i jedna od vodećih ekspertica za online komunikaciju i medijske slobode u regionu; te Vuk Vučetić, vanredni profesor i prodekan na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, bivši novinar i autor brojnih radova o medijskoj pismenosti i političkoj komunikaciji. Nagrada EU za istraživačko novinarstvo predstavlja jedno od najznačajnijih priznanja za novinare u Bosni i Hercegovini i regionu Zapadnog Balkana. Dodjeljuje se u okviru programa Evropske unije za jačanje nezavisnog i kvalitetnog novinarstva u zemljama regiona i Turskoj, a operativno je vodi organizacija Thomson Media uz podršku partnerskih organizacija iz svake zemlje učesnice. Cilj nagrade je da prepozna, nagradi i podrži izvanredne istraživačke priče koje služe javnom interesu – razotkrivaju korupciju, zloupotrebe vlasti, ugrožavanje ljudskih prava, ekološke probleme i druge teme od posebne važnosti za građane. Osim što pruža priznanje autorima, nagrada povećava vidljivost njihovih priča i podstiče javnu raspravu o temama koje su često skrivene ili zanemarene. Izvor: Umbrella/GERILA info
Evropska federacija novinara o AI u novinarstvu: Nalazimo se na raskršću
Upravni odbor Evropske federacije novinara (EFJ) je usvojio stav o umjetnoj inteligenciji (Artificial Intelligence, AI) i budućnosti novinarstva u Evropi. “Danas stojimo na raskršću: umjetna inteligencija može ili osnažiti novinare ili narušiti same temelje slobode medija. Da bismo to postigli, potrebna nam je umjetna inteligencija izgrađena na snažnim etičkim okvirima, vođena jasnim propisima i posvećena transparentnosti u evropskim medijima. Ako se ne kontroliše, šteta po novinarstvo mogla bi biti nepovratna. Ovo nije bitka protiv umjetne inteligencije već borba za etičko novinarstvo“, rekla je predsjednica EFJ Maja Sever. EFJ se, kako je navedeno, zalaže za budućnost u kojoj AI poštuje etičke standarde novinarstva, pravedne uslove rada i zaštitu autorskih prava. S tim u vezi, iz EFJ je navedeno šest glavnih tačaka u kojima je naglašena važnost etičke upotrebe AI. Prva tačka stava je da ljudska urednička kontrola mora ostati ključna. EFJ objašnjava da poslodavci i radnici u medijima moraju definisati pod kojim uslovima se AI koristi u izvještavanju i da se mora zabraniti AI generisanje sadržaja bez ljudske provjere. Tačka dva je da rad novinara mora biti zaštićen. Iz EFJ je navedeno da novinari moraju dati izričitu saglasnost da se njihov rad koristi za obuku sistema AI, moraju biti navedeni kao autori i primati proporcionalnu naknadu. Takođe, stav EFJ je da se o transparentnosti ne može pregovarati kako za publiku, tako i za novinare. Sadržaj generisan AI mora biti označen kako bi se jasno identifikovao, istaknuto je. Važan je i jednak pristup i kontinuirana obuka za sve novinare. U tom smislu, iz EFJ je navedeno da bi ulaganja u alate AI za redakcije trebala koristiti svim novinarima, uključujući lokalne i freelance novinare. Tačka stava EFJ je i da etika mora oblikovati upotrebu AI u vijestima. Upotreba AI u redakcijama, kako je navedeno, mora biti u skladu s osnovnim novinarskim principima, kao što su istina, nepristrasnost, odgovornost i zaštita izvora. Konačno, šesti stav EFJ glasi da novinarske organizacije moraju pomoći u upravljanju budućnosti AI. Kroz socijalni dijalog, novinarske organizacije moraju ostati aktivni učesnici u razvoju sistema AI koji utiču na izvještavanje od javnog interesa. U saopštenju EFJ je navedeno i da širenje AI utiče na prakse izvještavanja koje su se do sada koristile u redakcijama. AI, kako se dodaje, može pomoći novinarima u radu u prevođenju i provjeri činjenica, što je važan alat za nadzor nad AI, ali se takođe može zlonamjerno koristiti za generisanje dezinformacija ili davanje prednosti malom broju medijskih izvora u obuci i produkciji, čime se šteti medijskom pluralizmu i integritetu informacija. “AI u novinarstvu mora se koristiti s pristupom zasnovanim na ljudima kako bi se osiguralo da sistemi AI ne zamjenjuju ljudski nadzor”, naglašeno je iz EFJ. Izvor: Mediacentar
Razjedinjenost novinarske zajednice u BiH
BANJALUKA – Koliko je novinarska zajednica u Bosni i Hercegovini podijeljena pokazuje i to da postoji više udruženja koja okupljaju različit broj novinara. Na nivou Bosne i Hercegovine djeluju dva udruženja novinara: Udruženje BH novinari i Društvo novinara Bosne i Hercegovine. U Republici Srpskoj postoji Udruženje novinara Republike Srpske, a samo u Osnovnom sudu u Banjaluci registrovano je, prema podacima iz tog suda, devet različitih udruženja koja u svom nazivu imaju riječ novinari, novinarstvo ili mediji. Ne treba napominjati da određeni broj novinara nije član nijednog udruženja. Zbog ovakvih podjela novinarska zajednica nema snagu koju bi možda imala udružena. “Medijska zajednica u BiH izgleda kao i sama država — podijeljena je po entitetima, medijima, udruženjima. Političari iz dva entiteta, čini mi se, mnogo bolje sarađuju i imaju neki zajednički cilj nego što je to slučaj s novinarima i medijima. A naš cilj treba da bude da svoj posao radimo profesionalno i u javnom interesu”, kaže novinarka iz Banjaluke Ljiljana Smiljanić. Udruženja na nivou BiH Udruženje BH novinari broji 750 članova, od čega 106 u Republici Srpskoj, navodi Borka Rudić, generalna sekretarka udruženja. Kaže da iz BH novinara godinama upozoravaju na tri duboko ukorijenjena paradoksa vezana za novinarsku zajednicu u BiH. “Prvo, imamo siromašne novinare i medijske djelatnike, a dobro situirane, pa i bogate, dobro plaćene vlasnike privatnih medija, direktore i članove uprave u javnim medijima. Drugo, imamo novinare koji su spremni rizikovati vlastitu sigurnost, pa i život, kako bi istražili kršenja prava obespravljenih rudara, tekstilnih radnika, ranjivih grupa, slučajeve kriminala i korupcije, a nisu spremni izvještavati ili progovoriti o kršenju vlastitih prava, čak ni anonimno”, kaže ona. Kao treći problem navodi da postoje novinari i urednici koji su spremni organizovati brojne solidarne akcije, prikupljanje pomoći, izaći na proteste, ali ne i iskazati solidarnost kada su napadnute njihove koleginice i kolege. “Mene su porazili podaci iz jedne ankete koju su radili BH novinari prošle godine, prema kojima samo 26% medija objavi vijest o tome da je napadnut njihov novinar ili novinarka, dok je čak 18,7% anketiranih izjavilo da nisu dobili nikakvu pomoć i podršku u redakciji u kojoj rade!?”, navodi Rudić. Novinari koji svoj poziv doživljavaju kao časnu i odgovornu profesiju danas su u procjepu između borbe za očuvanje profesionalnih standarda i ekonomskog opstanka na medijskom tržištu, kaže predsjednik Društva novinara Bosne i Hercegovine Amarildo Gutić. “Ukoliko ste dosljedni u prvom, malo je prostora i medija u kojem kao takav možete egzistirati”, kaže Gutić. Udruženje na čijem je čelu Gutić okuplja između 250 i 300 novinara. Kaže da nemaju značajniju saradnju s ostalim udruženjima novinara u zemlji, osim “miroljubive koegzistencije s BH novinarima”. “Posljednjih mjeseci, treba reći volonterskim radom, eliminišemo neke objektivne i subjektivne probleme iz prethodnih par godina, obnovili smo članstvo u Međunarodnoj federaciji novinara te uravnotežili finansijsku situaciju. U ovoj godini, kada Društvo obilježava 80 godina postojanja, svakako će težiti da se modernizuje, poveća članstvo privlačeći ih aktivnijim radom i djelovanjem na zaštiti digniteta ne samo novinara nego i svih medijskih radnika u bilo kojem bh. mediju”, kaže Gutić. On navodi da je jasno da postoji mnoštvo problema s kojima se novinari u BiH suočavaju — od bezbjednosnih do izloženosti stalnoj ekonomskoj nesigurnosti i malim platama. “Takvu situaciju odlično koriste stranački karteli svih predznaka, koji itekako vrše dodatni pritisak kako na medije u cjelini, tako i na novinare pojedinačno. Njima sve to odgovara, u suprotnom bi barem pokušali da se modernizuju i ojačaju zakonski okvir o medijima i komunikacijama u BiH, eliminišu netransparentnost vlasništva i finansiranja medija, eliminišu portale bez impresuma koji zagađuju medijski prostor, te da maksimalno utiču na transparentnost javnih službi”, navodi predsjednik Društva novinara. U januaru 2023. godine u Sarajevu je osnovano udruženje Umbrella s ciljem jačanja nezavisnog istraživačkog novinarstva i zaštite medijskih sloboda u BiH. Milica Samardžić, direktorica Umbrelle, navodi da je na sceni stalni pokušaj vladajućih elita da ugase male istraživačke portale. “Kao i većina medija u BiH, i mediji okupljeni oko Umbrelle suočavaju se s problemom finansijske održivosti, zavise od donacija organizacija koje finansiraju projekte koji traju nekoliko mjeseci, što otežava kontinuitet i dugoročno planiranje, te su jako ranjivi na prekide finansiranja, kao što je upravo u ovom momentu slučaj sa suspenzijom američkih donacija. Umbrella je osnovana kako bi odgovorila na sve ove izazove i pomogla nezavisnim medijima da opstanu i nastave da informišu javnost o ključnim društvenim problemima”, navodi Samardžić. Vukuum u Republici Srpskoj Medijska zajednica u BiH suočava se s brojnim izazovima, uključujući političke pritiske, ekonomsku nestabilnost i problematično vlasništvo nad medijima, ali i nedostatak profesionalne solidarnosti, smatra komunikolog Mladen Bubonjić. On navodi i da su mediji u BiH često podijeljeni po etničkoj, političkoj i ideološkoj liniji, što, smatra Bubonjić, dodatno otežava profesionalno i objektivno novinarstvo. U Republici Srpskoj, kaže on, dominiraju mediji koji su bliski vlastima, dok su nezavisni mediji suočeni s ograničenim resursima, pritiscima i često s nesigurnim statusom. “Udruženja koja postoje formalno, poput Udruženja novinara RS, često su percipirana kao produžena ruka vlasti, dok nedostatak snažnih nezavisnih organizacija dodatno otežava borbu za slobodu medija i prava novinara”, navodi Bubonjić. Bubonjić dodaje i da je situacija u kojoj se nalaze novinari i njihova udruženja preslikana slika situacije u državi i generalno društvu. “Medijska udruženja u BiH formalno djeluju kako bi štitila prava novinara, promovisala slobodu medija i osigurala profesionalne standarde. Međutim, često se suočavaju s kritikama da su više svrha sami sebi nego stvarna podrška novinarima. Ključni problemi uključuju: nedostatak zajedničkog djelovanja između entitetskih i državnih organizacija, ograničenu transparentnost rada udruženja, slabu zastupljenost novinara iz manjih redakcija ili onih koji rade u lokalnim sredinama”, kaže Bubonjić. Udruženje novinara Republike Srpske slovi za udruženje koje u svoje članstvo nije uspjelo da privuče značajniji broj novinara. Iz ovog udruženja, tačnije od rukovodstva tog udruženja, nerijetko su na adresu novinara i medija stizale različite optužbe koje se nisu mnogo razlikovale od optužbi koje na račun medija i novinara koji nisu pod njegovom kontrolom iznosi Milorad Dodik. Sa zvanične mejl-adrese ovog udruženja, čiji je predsjednik Danijel Simić, nisu stigli odgovori na pitanja u vezi s njihovim radom i organizacijom. “Nakon gašenja Kluba
Privedena novinarka Nataša Miljanović Zubac
TREBINJE – Novinarka Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) Nataša Miljanović-Zubac privedena je sinoć po nalogu tužiteljke Sanite Imamović, koja je prethodno naložila i da pretresu porodičnu kuću novinarkinih roditelja, navodno zbog krivičnog djela odavanje službene tajne. Prema nezvaničnim saznanjima Vijesti, novinarka bi jutros trebala biti saslušana u prostorijama Tužilaštva u Sarajevu. Ona je prethodno bila pod mjerama ograničenog kretanja, nakon što su joj danas ispred porodične kuće u Trebinju prišli pripadnici Granične policije BiH iz tog grada. Nataša Miljanović-Zubac je za Vijesti tada kazala da su joj službenici policije saopštili da će najvjerovatnije biti privedena, ali joj nije objašnjeno zbog čega. Sumnja da je razlog odmazda zbog njenog rada, jer u kontinuitetu, godinama unazad ukazuje na kriminal unutar institucija, posebno u tamošnjoj policiji. Ona je naglasila da je i prethodnih dana objavljivala informacije o penzionisanom službeniku OSE, Draganu Jeliću, te ističe da najvjerovatnije iza svega stoje oni o kojima je javno govorila i pisala – uključujući Nemanju Nogoštića i druge policajce. Istakla je da je institucijama stalno pisala dopise i tražila da je pozovu na razgovor, kako bi im dostavila podatke do kojih je došla, ali da oni, kako bi se međusobno štitili, biraju represiju. “Prekjuče sam objavila nešto o zamjeniku načelnika PU Trebinje, Petru Kozjaku, zatim Jeliću, penzionisanom pripadniku OBA-e, koji je vraćen u službu. U kontinuitetu objavljujem detalje o MUP-u, Tužilaštvu, Graničnoj policiji, svim bezbjednosnim institucijama, odnosno, o kriminalcima među njim. Objavljivala sam podatke o direktoru Granične Mirku Kupresakoviću, Vladimiru Popoviću iz Unutrašnje kontrole, načelniku Centralne istražne kancelarije…“, kazala je ona. Upravo član 164. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, na koji se tužiteljka poziva u naredbi, u stavu 9 isključuje postojanje krivičnog djela u određenim okolnostima. Tim stavom jasno je propisano: “Nema krivičnog djela odavanja tajnih podataka ako neko objavi ili posreduje u objavljivanju tajnih podataka čiji je sadržaj suprotan ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, s ciljem da javnosti otkrije nepravilnosti vezane uz organizovanje, djelovanje ili vođenje službe ili s ciljem da javnosti otkrije činjenice koje predstavljaju povredu ustavnog poretka ili međunarodnog ugovora, ako objavljivanje nema ozbiljne štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu.” U aprilu prošle godine Vijesti su objavile tekst o novinarki Miljanović Zubac, koja se već tada nalazila pod ozbiljnim prijetnjama i pritiscima zbog svog istraživačkog rada. Tada je i istaknuto da ju je matična država ostavila bez institucionalne zaštite, iako se više puta obraćala nadležnima. Policija joj je, umjesto konkretnih mjera zaštite, preporučila da se poduči samoodbrani. Tužilaštvo je, s druge strane, ignorisalo njena javna upozorenja o sprezi kriminalnih struktura i bezbjednosnog sektora u Republici Srpskoj, ali i šire u regionu. Izvor: Vijesti.me
Od danas počinje primjena Evropskog akta o slobodi medija
BRISEL – Evropski akt o slobodi medija, kao novi pravni okvir kojim se jača pluralizam i nezavisnost medija u Evropskoj uniji, stupio na snagu 7. maja 2024. godine, od danas je u potpunoj primjeni. Dok EU ističe da su slobodni mediji temelj demokratskog društva i zdravog tržišta, Evropska komisija upozorava na trendove koji izazivaju zabrinutost. “Slobodni mediji ključan su oslonac svakog demokratskog društva i važan dio zdravog tržišne utakmice. Evropska unija je uporište za slobodne medije i uzor demokratskog kontinenta na globalnom nivou. Ipak, javljaju se trendovi zbog kojih raste zabrinutost. Nadovezujući se na svoj dosadašnji rad, Komisija je poduzela niz mjera za zaštitu slobode i pluralizma medija u EU, te poboljšala slobodno kretanje usluga. To je rezultiralo Evropskim aktom o slobodi medija, od 7. maja 2024. godine čija primjena u potpunosti počinje od 8. avgusta 2025. godine”, naveli su na sajtu EU. Novi akt donosi niz mjera kojima se olakšava rad javnih i privatnih medija preko granica, bez nepotrebnog pritiska, uz prilagođavanje digitalnoj transformaciji. Prema dokumentu, zakon će štititi uredničku nezavisnost i izvore informacija, uključujući od upotrebe špijunskog softvera. Njegov cilj je da osigura nezavisno funkcionisanje javnih medija, poveća transparentnost nad vlasništvom i državnim oglašavanjem, te zaštiti objavljivanje sadržaja od neopravdanog uklanjanja na velikim internet platformama. Ovaj akt uvodi pravo na prilagođavanje medijske ponude na uređajima i interfejsima, zahtijeva procjenu učinka velikih koncentracija na pluralizam i uredničku nezavisnost, te povećava transparentnost mjerenja gledanosti. “Uredničko odlučivanje bolje će se zaštititi od neprimjerenog upletanja, a novinari u javnim medijima moći će se pouzdati da njihov poslodavac raspolaže odgovarajućim, održivim i predvidljivim sredstvima za finansiranje budućeg rada u skladu sa svojim mandatom pružanja javnih usluga. Aktom se propisuju i snažne mjere za zaštitu povjerljivosti novinarskih izvora i komunikacija, koje se među ostalim odnose na korištenje intruzivnog špijunskog softvera za nadziranje medija, novinara i onih koji su u redovnim ili profesionalnim odnosima sa medijima ili novinarima”, navode u saopštenju EU. Akt predviđa i formiranje Evropskog odbora za medijske usluge, nezavisnog tijela koje je počelo sa radom u februaru 2025. godine. Odbor mijenja dosadašnju Evropsku grupu regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) i pomaže u dosljednoj primjeni propisa. Za novinare i medijske radnike akt donosi snažnije garancije protiv neprimjerenog uplitanja u uređivačku politiku, održivo finansiranje javnih servisa i strožu zaštitu povjerljivosti izvora. Posebna pažnja posvećena je sprečavanju zloupotrebe intruzivnog nadzora. EU već provodi i niz programa podrške slobodnim medijima: od jačanja vijeća za štampu, praćenja vlasničke strukture, grantova za lokalne i regionalne medije, do hitne pomoći ugroženim novinarima. Među njima su i mehanizmi za podsticanje istraživačkog novinarstva, podršku nezavisnim ruskim i bjeloruskim medijima u EU, te organizacija Evropskog festivala novinarstva i medijske pismenosti. Usvajanju akta prethodile su višegodišnje pripreme – od prijedloga iz septembra 2022, preporuka o zaštiti novinara, do političkog dogovora u decembru 2023. Paralelno je dogovoren i okvir za suzbijanje zloupotreba tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP). Izvor: Slobodno.org